VELIKA PREVARA S ADITIVIMA: Ćorić je odlukama omogućio Ini da godinama sustavno vara hrvatske vozače

Nacional otkriva kako je bivši potpredsjednik vlade nizom spornih odluka pomogao Ini da drži u zabludi domaće vozače, dok joj istovremeno država oprašta nekoliko stotina milijuna kuna kazni koje bi Ina trebala platiti jer u dizelska goriva ne stavlja biodizel

Najveća hrvatska naftna kompanija Ina već godinama sustavno vara domaće vozače koji voze automobile s dizelskim gorivom jer u njih ne stavlja aditive biodizela što bi po zakonu trebala napraviti, a u tome ima i značajnu podršku aktualne hrvatske vlade i bivših ministara poput Tomislava Ćorića. Ina to radi bez znanja hrvatskih vozača, a ovom prevarom sebi je omogućila dodatan profit na štetu hrvatskih građana. Istovremeno, štetu trpi i državni proračun u koji Ina ne plaća puni iznos kazni koje su propisane za nedodavanje aditiva u dizelska goriva, dok Ina takvom praksom štedi velike svote novca jer je izostankom procesa dodavanja biodizela značajno jeftiniji cijeli proces proizvodnje dizela i njegova plasmana na tržište. U svemu tome Ina ima sustavnu potporu vrha hrvatske države, što se najviše vidjelo u vremenu dok je ministar zaštite okoliša i energetike, a potom i ministar gospodarstva bio Tomislav Ćorić.

Umjesto da Ina za vrijeme njegova mandata plati nekoliko stotina milijuna kuna kazni za izostanak aditiva u dizelskim gorivima, Ćorić je nizom odluka išao na ruku Ini i drugim naftnim kompanijama te im je kao u dućanima nudio popuste na plaćanje kazni, a potom je i mijenjao način izračuna kazni sve kako bi tvrtke platile manje iznose. Takvim postupkom hrvatski su građani dvostruko oštećeni jer uz to što su plaćali gorivo u kojem su trebali biti aditivi, novac koji je trebao pripasti državi i koji je preko Fonda za zaštitu okoliša mogao biti iskorišten za energetske projekte od koristi za sve građane, na kraju nije bio uplaćen te je ostao na računima naftnih kompanije poput Ine.

Ina ima sustavnu potporu vrha hrvatske države, što se najviše vidjelo dok je ministar zaštite okoliša i energetike, a potom i ministar gospodarstva bio Tomislav Ćorić. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Takvim postupcima su hrvatska vlada, točnije bivši ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i njegov državni tajnik za energetiku Ivo Milatić u šest godina oštetili hrvatski državni proračun za gotovo dvije milijarde kuna koliko je država naplatila manje kazni naftnim kompanijama, među kojima se najviše kazni oprostilo Ini. Sve to događalo se gotovo istovremeno sa zatvaranjem i prestankom prerade nafte u Rafineriji Sisak, što pokazuje da je i u ovom slučaju ministar Ćorić uz podršku premijera Andreja Plenkovića promptno djelovao kada je trebalo štititi interese “velikih igrača”, a za interese države i njezinih građana nije previše mario.

Nacional je u posljednja dva broja pisao kako je odlukama Andreja Plenkovića i Tomislava Ćorića Ini i ostalim naftnim kompanijama odobren popust od 75 posto na kazne u 2018. godini, ali popusti su odobreni i idućih godina kada je najvećim naftnim igračima na hrvatskom tržištu odobren popust od 30 posto. Tim odlukama Tomislava Ćorića koje je redovito potpisivao njegov državni tajnik Ivo Milatić sustavno se poticala prevara potrošača, odnosno korisnika dizel goriva na koje se sporne uredbe odnose. Po riječima dobro upućenih izvora iz energetskih sektora od 2017. pa do danas, zbog odobrenih popusta i promjene u načinu obračuna kazni odlukama koje su donesene za vrijeme mandata Tomislava Ćorića, koji je nagrađen dobro plaćenim mjestom viceguvernera HNB-a, proizvođačima goriva oprošteno je gotovo dvije milijarde kuna, a među njima naravno prednjači Ina koja je u 2019. i 2020. platila gotovo 70 milijuna kuna manje kazne nego što je to platila u 2018. kada je popust po odluci Vlade koju je potpisao premijer Andrej Plenković iznosio 75 posto.

Vozači automobila s dizelskim motorom na benzinskim crpkama bi trebali točiti dizel pomiješan s biodizelom, ali to trenutno u hrvatskoj nije praksa. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Nacional je od Fonda za zaštitu okoliša dobio točne podatke koliko je koja kompanija platila kazne zbog nedodavanja aditiva u gorivo, a ti podaci pokazuju da je primjerice Ina platila puno manje kazne iako je popust u 2019. i 2020. iznosio “samo” 30 posto. Tako je Ina 2019. platila kazne u visini od 11,5 milijuna kuna, dok je godinu dana ranije kada je popust iznosio 75 posto platila čak 80 milijuna kuna kazne zbog nedodavanja aditiva u gorivo. Ina je 2020. kada je popust također iznosio 30 posto platila 14,5 milijuna kuna kazne, dok je 2021. došlo do malog povećanja te je ova kompanija po podacima iz Fonda za zaštitu okoliša platila 25,5 milijuna kuna kazne zbog nedodavanja aditiva u svoja dizelska goriva.

Ovakve razlike u kaznama najvećim naftnim igračima na hrvatskom tržištu energetski stručnjaci objašnjavaju promjenom parametara naplate koji su ponovno išli u korist naftnih kompanija, a na štetu potrošača. Drugim riječima, vodeći ljudi Ministarstva na čelu s Tomislavom Ćorićem i njegovim zamjenikom Ivom Milatićem nakon što su 2018. naplatili rekordne kazne za nedodavanje aditiva u dizelska goriva i to usprkos popustu od čak 75 posto, potpuno su promijenili način izračuna parametara kazni pa su u godinama koje su uslijedile naplatili desetke milijuna kuna manje nego što je to bio slučaj 2018., iako, kako tvrde Nacionalovi izvori iz energetskog sektora, nije bilo nikakvih promjena na tržištu kada je u pitanju dodavanje biogoriva u dizelska goriva te su te količine ostale na jednakim razinama kao i u 2018. Stručnjaci iz energetskog sektora tvrde da ovakvim ponašanjem Vlada zapravo kompanije stimulira na neostvarivanje Nacionalnog plana te da je to dodatno pospješila propisanim iznosima penala nakon 2018.

Ćorić je nizom odluka išao na ruku Ini i drugim naftnim kompanijama te im je kao u dućanima nudio popuste na plaćanje kazni, a potom je i mijenjao način izračuna kazni sve kako bi tvrtke platile manje iznose

Tada je iznos penala od 0,08 kuna po mjernoj jedinici zamijenjen iznosima penala podijeljenima u tri razreda. U prvom razredu, ako je udio biogoriva manji od nula do tri posto, plaća se iznos od 0,03 kune po mjernoj jedinici, ako je udio biogoriva od tri i pet posto, plaća se 0,015 kuna po mjernoj jedinici, a ako je udio biogoriva od pet i osam posto plaća se 0,001 kuna po mjernoj jedinici.

“Na taj se način stimulira naftne kompanije da ne dodaju aditive u gorivo jer im se više isplati platiti kaznu od 0,001 kune po mjernoj jedinici, s popustom koji je za 2019. i 2020. iznosio 30 posto, nego da kupuju i dodaju biogoriva u iznosima predviđenima Nacionalnim planom. Ovdje postoji mogućnost da krajnji kupci i dalje plaćaju cijenu goriva u koju je ukalkulirana veća količina biogoriva od one koja se u gorivu stvarno nalazi”, upozorava Nacionalov izvor.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić potpisao je većinu rješenja kojim se naftnim tvrtkama odobrava popust koji je 2018. iznosio 75 %. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Razlog nedodavanja biogoriva u dizelska goriva je u velikom troškovima naftnih kompanija. Naime, po riječima dobro upućenog izvora iz energetskog sektora, trošak namješavanja biodizela i dizela je za naftne kompanije puno veći nego što su to kazne koje moraju platiti državi u slučaju da aditiva u dizelu nema ili da su oni manji od onih koji su propisani. Isti izvor tvrdi da je u Hrvatskoj situacija takva da u većini slučajeva aditiva uopće nema, a dizel se i dalje prodaje po cijeni koja u sebi sadrži biokomponentu koje zapravo nema. Isti izvor cijelu situaciju je još dodatno pojasnio:

“Kada se utvrdilo da naftne kompanije ne stavljaju aditive, onda je Vlada odlučila krenuti s penalizacijom, ali je zbog popusta iznos tih penala bio samo mali dio ukupnog prihoda od prodaje nepostojeće biokomponente. Samo je 2019. oprošteno oko 330 milijuna kuna za 2018., a nakon toga se išlo s dodatnim smanjenjem naknade za čak osam puta. Kada se to sve zbroji onda se dođe do brojke od otprilike dvije milijarde kuna u proteklih šest godina koje je država oprostila naftnim kompanijama.”

Premijer Andrej Plenković potpisao je odluku kojom je naftnim tvrtkama osiguran popust od 75 posto na izrečene kazne zbog nedodavanja aditiva. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

Iz dokumentacije koju je na uvid dobio Nacional također je vidljivo da je gotovo sva rješenja kojima se raznim naftnim kompanijama i odobrava popust potpisivao državni tajnik Ivo Milatić, a baš bi to moglo predstavljati i drugi problem za Vladu i novog ministra gospodarstva Davora Filipovića.

Naime, Upravni je sud prošle godine donio presudu kojom je potvrđeno da zakonski sva rješenja mora isključivo potpisivati čelnik tijela, a u ovom slučaju to je bio bivši ministar Tomislav Ćorić. Ta je odredba sastavni dio Zakona o općem upravnom postupku, a baš je zbog te odredbe prošle godine Ministarstvo regionalnog razvoja izgubilo desetak tužbi jer je rješenja potpisivala državna tajnica, a ne ministrica.

Gotovo sva rješenja kojima se naftnim kompanijama odobrava popust potpisivao je tajnik Milatić, što je protivno odluci Upravnog suda koji je zaključio da takva rješenja mogu potpisivati samo ministri

Slična je stvar i oko rješenje kojim se pojedinim tvrtkama odobrava popust na kazne zbog nedodavanja aditiva jer je na većini njih potpis Ive Milatića, a ne ministra Ćorića. No to očito nikoga u tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša nije previše smetalo pa je Milatić redovito potpisivao rješenja kojima je država ostajala bez stotina milijuna kuna, a potrošači bez dizelskog goriva u kojima su trebali biti aditivi. Izvor blizak Fondu za zaštitu okoliša Nacionalu je potvrdio da potpisi državnog tajnika na ova rješenja zapravo nevažeći:

“Ivo Milatić nezakonito je potpisivao rješenja na nagovor ministra Ćorića, a što se vidi i u predmetu po žalbi Croduxa. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku potpisnik rješenja isključivo može biti čelnik tijela odnosno ministarstva, a to je tada bio Tomislav Ćorić. On je uredbom Ministarstva kojemu je bio na čelu ishodio po dogovoru Plenkovića i MOL-a, kao većinskog vlasnika Ine, popust od 75 posto u 2018. za razliku od 30 posto popusta u prethodnoj 2017. i narednim 2019. i 2020. Takav nesrazmjer u popustu u dvije susjedne godine je u potpunosti bio neopravdan, a tim je činom država preko Milatića, Ćorića i Plenkovića nanijela ogromnu financijsku štetu građanima i proračunu. Te zbog popusta izgubljene stotine milijuna kuna trebale su se iskoristiti za nacionalne projekte u energetskom sektoru, a ovako su ostale na kontu Ine, odnosno njezina upravitelja MOL-a.”

Podaci iz Fonda za zaštitu okoliša koji pokazuju da je Ina za 2018. godinu platila 80 milijuna kuna kazne za izostanak aditiva u dizelu, iako je popust iznosio 75 posto. FOTO: Nacional

Ove odluke još su jedan dokaz eklatantnog pogodovanja mađarskim tvrtkama preko najviših državnih institucija, a sve je u slučaju penala koje su naftne kompanije trebale platiti zbog nedodavanja aditiva krenulo Uredbom o posebnoj naknadi zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova s potpisom premijera Andreja Plenkovića. Nominalno je riječ o Uredbi za koju je zaduženo resorno ministarstvo, tada Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i ministar Tomislav Ćorić, ali s obzirom na ogromne iznose koji su oprošteni velikim kompanijama koje ionako zarađuju ekstra profite, riječ je o odluci koja je morala biti usuglašena, ako ne i dogovorena odozgora prema dolje.

I za nju je svakako odgovoran premijer Plenković kao konačni potpisnik te odluke. Uredbom je propisana visina posebne naknade za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova (posebna naknada za okoliš), izračun visine iznosa posebne naknade za okoliš te način i izvršenje naplate naknade, uključivo uvjete u kojima se može ostvariti popust i visina popusta za jednokratno plaćanje te uvjete, kriterije i postupak obročne otplate.

Podaci Fonda za zaštitu okoliša pokazuju da je Ina 2019. platila kazne u visini od 11,5 milijuna kuna, dok je godinu dana ranije kada je popust iznosio 75 posto platila čak 80 milijuna kuna kazne

Kako stoji u Uredbi, posebna naknada za okoliš sastoji se od posebne naknade za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i posebne naknade zbog nesmanjivanja emisija stakleničkih plinova, a određuje se u novčanom iznosu po jedinici energije, ovisno o količini biogoriva koju je obveznik stavljanja biogoriva na tržište propustio staviti na tržište u odnosu na propisanu količinu izračunatu na temelju njihove energijske vrijednosti. Naknada za okoliš zbog nesmanjivanja emisija stakleničkih plinova određuje se u novčanom iznosu po jedinici mase CO2, ovisno o smanjenju emisija stakleničkih plinova koje je obveznik propustio ispuniti u odnosu na propisano smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Nakon što je Uredba donesena posebnim su se odlukama odredili i popusti za svaku godinu. Međutim, Vlada nikada nije objavila transparentne podatke o tome tko je sve podnio zahtjev i koliki je iznos naknade oprostila svakoj kompaniji, a iz svih ovih podataka koje je objavio Nacional može se zaključiti da to nije učinjeno jer je riječ o ogromnom novcu te da iza svega stoje političke odluke s ciljem pogodovanja mađarskoj strani, konkretno u ovom slučaju MOL-u.

Ministar gospodarstva Davor Filipović naslijedio je od Tomislava Ćorića problem s kaznama zbog aditiva u dizelskim gorivima. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ministarstvo gospodarstva: ‘Nakana države nije penalizacija, niti dovođenje u pitanje poslovanje sektora’

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nacionalu su u ponedjeljak poslali odgovor u kojem su pokušali dati odgovore vezane uz problematiku aditiva u dizelskim gorivima. Odgovor koji je stigao iz Ministarstva koje vodi Davor Filipović donosimo u cijelosti:

“Kako se vidi iz brojčanih prikaza koje Vam je dostavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kompanije su 2018. godine (čak i uz popust od 75%), trebale platiti vrlo visoke iznose za nestavljanje biogoriva na tržište. Vlada Republike Hrvatske je tada, svjesna činjenice kako bi osobito manji trgovci plaćanjem 100%-tnog iznosa bili dovedeni u težak financijski položaj, dala mogućnost umanjenja iznosa koji je potrebno platiti. To smanjenje odnosilo se, dakle, za sve kompanije jednako u iznosu od 75%. Ukupno je tako za 2018. godinu uplaćeno u državni proračun gotovo 126 milijuna kuna.

Ono što je nakon toga postignuto upravo odražava namjeru koju je Vlada htjela postići uvođenjem posebnih naknada za nestavljanje biogoriva na tržište. Naime, trend u godinama koje slijede ukazuje na značajan pad plaćenih naknada – u 2019. i 2020. godini, ukupno oko 21 milijun kuna uz popust od 30%, te ukupno 37 milijun kuna u 2021. bez popusta.

Prema tome, nakana države nije penalizacija, niti dovođenje u pitanje poslovanja sektora, što bi se dogodilo barem u jednom njegovom dijelu da nije bilo odobrenja drastičnog popusta za 2018. godinu, već navođenje kompanija da umješavaju biogorivo i smanjuju emisije stakleničkih plinova. Nove okolnosti u tekućoj, 2022. godini, prije svega rat u Ukrajini i njegove posljedice na gospodarske i društvene procese, definirale su stav da mjera smanjenja ove naknade može kratkoročno doprinijeti stabilizaciji poslovanja distributera naftnih derivata, prije svega jer je došlo do otežane nabave biogoriva.

Sukladno tome, 17. ožujka 2022. donesena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova, kojom je naknada za svaki nestavljeni MJ energije biogoriva određena u iznosu od 0,01 kn/MJ, kao i naknada zbog nesmanjivanja emisija stakleničkih plinova u iznosu od 0,01 kn/kgCO₂. Uredba ostaje na snazi do 31. prosinca 2022., a treba naglasiti kako je ovakve mjere primijenila velika većina država članica Europske unije. Udio biogoriva definiran je Integriranim energetsko-klimatskim planom za razdoblje 2021. – 2030., te za 2022. godinu iznosi 8,85%. Vezano za Vašu konstataciju da se neumješavanjem biogoriva potrošači varaju, ona ne stoji, budući da su svi propisi koji reguliraju ovaj postupak javni i dostupni, te se ne može govoriti o tome da je bilo tko doveden u zabludu.”

 

Komentiraj