hina

“Važno je realizirati program nacionalnih reformi”

Premijer Andrej Plenković u četvrtak se osvrnuo na preporuke Europske komisije, kazavši da je dobro da je Komisija prepoznala napore Vlade na fiskalnoj konsolidaciji te poručio da je važno da se iz programa nacionalnih reformi realiziraju mjere kako bi se ojačao potencijal rasta hrvatskog gospodarstva.

Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade, između ostalog, na jučer objavljene preporuke Europske komisije, Plenković je kazao kako je dobro da je tih preporuka manje nego prošle godine.

“Dobro je da ih imamo manje nego prošle godine. To je znak da smo kvalitetno radili na nacionalnom programu reformi. Ovaj puta praktički sve što je Komisija preporučila uvršteno je već u naš plan, što znači da smo dobro prepoznali kretanja”, izjavio je.

Istaknuo je izrazito važnim da je Europska komisija prepoznala napore Vlade u fiskalnoj konsolidaciji, gdje su ostvareni rezultati bolji od očekivanih, a ojačani su i procesi glede upravljanja javnim dugom, koji se smanjuje brže nego što to čine druge članie EU-a. Podsjetio je i da je Hrvatska lani izašla i Procedure prekomjernog manjka.

“Mislim da ne čudi da su u nam 2017. i općenito financijske institucije i agencije za kreditni rejting podigle rejting po prvi put od 2004.”, naveo je Plenković, dodavši da će Vlada nastaviti sa svim onim što treba činiti u pogledu fiskalne konsolidacije i daljnjih reformi.

Kazao je i da je važno da se iz programa nacionalnih reformi realiziraju tri prioriteta, zajedno sa svim ostalim mjerama i da se na taj način ojača potencijal rasta hrvatskog gospodarstva.

Vlada je u travnju prihvatila i poslala u EK nacionalni program reformi, dokument od gotovo 130 stranica, kojim je planirano 59 mjera u 11 reformskih područja. Tri ključna cilja tog dokumenta  su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Europska komisija, pak, uputila je u srijedu četiri preporuke Hrvatskoj koje bi trebala provesti ove i sljedeće godine, tj. jednu manje nego u 2017.

U prvoj preporuci se traži jačanje fiskalnog okvira, što uključuje jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. U sklopu prve preporuke savjetuje se i uvođenje poreza na nekretnine na temelju njezine vrijednosti.

U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.

U trećoj preporuci traži se smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi i jačanje njezine sposobnosti na osmišljavanju i provedbi javnih politika. Preporučuje se i uvođenje usklađenih okvira za plaće u javnoj upravi i uslugama u konzultacijama sa socijalnim partnerima.

U četvrtoj preporuci traži se poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države i intenziviranje prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine. Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Preporuke su dio proljetnog paketa Europskog semestra koje Komisija objavljuje svake godine u svibnju. Europski semestar je instrument na razini EU-a koji služi za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.

Komentiraj