UZP Kutina: Tijela za zaštitu potrošača ne smiju postati tijela za zaštitu pružatelja usluga

Autor:

Kutina/Karlovac, 22.4.2016 - Udruga za zaštitu potrošaèa (UZP) iz Kutine smatra da se savjetodavna tijela za zaštitu potrošaèa ne mogu nekažnjeno pretvarati u tijela za zaštitu pružatelja javnih usluga, odnosno trgovaca. Na arhivskoj fotografiji predsjednik Udruge za zaštite potrošaèa iz Kutine Zlatko Bosak tijekom skupa u povodu Svjetskog dana zaštite potrošaèa u Karlovcu 12.3.2016. godine.
foto HINA/ Mladen VOLARIÆ/ ua

Udruga za zaštitu potrošača (UZP) iz Kutine smatra da se savjetodavna tijela za zaštitu potrošača ne mogu nekažnjeno pretvarati u tijela za zaštitu pružatelja javnih usluga, odnosno trgovaca.

Udruga je u petak priopćila da traži od resornih inspektorata da obave svoj dio zakonom propisanih obaveza i suspendiraju Odluku o osnivanju Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga kojom kutinski gradonačelnik Andrija Rudić imenuje u petoročlano tijelo po jednog predstavnika Grada i UZP-a Kutina te čak tri predstavnika javnih komunalnih poduzeća.
UZP, članica Regionalne organizacija za zaštitu potrošača (ROZP), smatra neprihvatljivim da o pravima potrošača javnih usluga, o cijenama javnih usluga, o uvjetima i načinima isporuke i korištenja javnih usluga preglasavanjem odlučuju predstavnici isporučitelja javnih usluga.
Predsjednik ROZP-a Željko Tomašić za najnoviji slučaj u Gradu Kutini kaže da je “primjer prekršaja koji se treba kazniti novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 100.000 kuna”, jer kao jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja odlučuje o pravima i obvezama potrošača javnih usluga odluke donosi “bez mišljenja savjetodavnog tijela ili na netransparentan, neobjektivan i diskriminirajući način (članak 25. stavak 2. Zakona o zaštiti potrošača).”

ROZP ovim povodim također upozorava na kršenje Zakona o zaštiti potrošača od strane dvije trećine lokalnih samouprava koje nisu osnovale savjetodavna tijela za zaštitu potrošača javnih usluga, preostali zadovoljavaju formu iako je većina njihovih savjetodavnih tijela u izrazitom sukobu interesa. Navodi se da samo 15 hrvatskih gradova ima trasparentna tijela za zaštitu potrošača javnih usluga, iako je ta zakonska odredba na snazi 13 godina.

Prema Tomašićevom mišljenju, primjeri dobre prakse su Grad Karlovac i drugi gradovi Karlovačke županije, te Cres, Mali Lošinj i Vrbovsko, koji imaju Sporazum sa ROZP o informiranju, edukaciji i savjetovanju potrošača. Dakle, kako se ističe, prvi je glas potrošača čuo Karlovac koji je formirao Vijeće za zaštitu potrošača javnih usluga s po dva predstavnika gradske uprave, Gradskog vijeća, udruge za za zaštitu potrošača i po jednog predstavnika obrtnika i gospodarske komore.

“Razvidno je da u tom vijeću nema trgovaca, ali preko predstavnika komorskog sustava imaju svoje lobiste, a odlučeno je i da predstavnici Gradskog vijeća budu iz oporbe, a slično savjetodavno tijelo ima još jedino Zagreb”, rekao je Hini Tomašić.

U konkretom primjeru iz Kutine treba dodatno naglasiti da su članovi savjetodavnog tijela iz reda isporučitelja javnih usluga, ujedno i članovi povjerenstava za reklamacije potrošača u svojim poduzećima, čime se također, kako se ocjenjuje, nalaze u sukobu interesa, budući da su u poziciji da o pravima potrošača odlučuju istodobno na više razina.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)