Danas je 78. dan rata u Ukrajini.
Rusiji je predložena razmjena zarobljenika te puštanje boraca iz čeličane Azovstal, no još nema odgovora. Ruska strana tvrdi kako su Ukrajinci u srijedu napali Belgorod.
- Ukrajina je ponudila Rusiji oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za evakuaciju ozlijeđenih ukrajinskih vojnika iz opkoljene čeličane Azovstal u Mariupolju, izjavila je u srijedu potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
- Jedan od zapovjednika pukovnije Azov, Svjatoslav Palamar, koji se nalazi u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, rekao je za CNN da vjeruje kako su svi civili izašli iz kruga tvornice.
- Jedna je osoba poginula, a tri su ozlijeđene u Rusiji nakon što su ih Ukrajinci napali, izjavio je guverner Belgoroda.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da je strpljenje Kijeva na izmaku za pregovore s Rusijom, s obzirom na sve više dokaza o zločinima koje je počinila ruska vojska
TIJEK DOGAĐAJA PRATITE U NASTAVKU:
20:40 Rusija bi u petak mogla prekinuti isporuku plina Finskoj
Finski državni vrh upozoren je da bi Rusija u petak mogla zaustaviti isporuku plina susjednoj Finskoj, izvijestio je u četvrtak lokalni list Iltalehti, pozivajući se na neimenovane izvore.
List nije precizirao odakle je stiglo upozorenje, a Reuters nije mogao provjeriti tu informaciju.
Finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u četvrtak su rekli da će Finska podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u “bez odgađanja”, što je navelo Rusiju da obeća da će odgovoriti.
Većina plina koji se koristi u Finskoj dolazi iz Rusije, ali na plin otpada tek oko pet posto godišnje potrošnje energije u zemlji.
No gubitak većinske opskrbe plinom značio bi da industrijski divovi poput Nestea i Metse, kao i druge tvrtke u šumarstvu, kemijskoj i prehrambenoj industriji, moraju pronaći alternativne izvore energije ili prilagoditi svoju proizvodnju.
Finska vlada je 5. svibnja objavila da je spremna na mogućnost da njezin istočni susjed prekine isporuku plina krajem svibnja kao odgovor na odbijanje Finske da ispoštuje ruski zahtjev i plaća plin u rubljima.
Finska i Baltik, s izravnim plinovodnim vezama s Rusijom, više se oslanjaju na ruski plin nego druge europske zemlje. Ako se ruska opskrba plinom smanji ili prekine, Finska, Estonija, Latvija i Litva možda će morati smanjiti potražnju, objavila je mreža europskih plinskih operatera ENTSOG u ljetnoj prognozi u travnju.
17:50 Dolazak humanitarne pomoći
U četvrtak je u Ukrajinu stigao tegljač s humanitarnom pomoći za kojega su novac prikupili mladi iz franjevačkog Studentskog doma Dompes i građani Mostara predvođeni svećenikom i humanitarcem Ikom Skokom.
Brašno, ulje, riža i druge potrepštine isporučene su u franjevačkome samostanu nedaleko od granice s Poljskom u ukrajinskoj oblasti Zakarpatska, potvrdio je Skoko. Tročlano izaslanstvo na put je krenulo u utorak preko BiH, Hrvatske, Mađarske nakon čega su u četvrtak prešli ukrajinsku granicu.
Skoko je izjavio telefonski za lokalne medije u Mostaru da se susreo s franjevcima u Zakarpatskoj oblasti, a da ga slike Ukrajine podsjećaju na devedesete u kojoj žene i djeca bježe preko granice, te se opraštaju od svojih supruga i očeva.
Novac prikupljen u humanitarnoj akciji u Studentskome centru Dompes početkom travnja mostarski franjevci su prvotno htjeli uplatiti putem banke, no zbog problema u platnome prometu odlučili su se za kupovinu potrepština i dostavu pomoći tegljačem.
Skoko je jedan od inicijatora i sudionika i humanitarnoga konvoja Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu koji je u prosincu 1993. godine uspio probiti blokadu te ratne enklave u kojoj je na rubu gladi i opstanka bilo oko 70.000 Hrvata. U Mostaru je uz pomoć brojnih donatora, među kojima je i Vlada RH, izgradio dom za siromašnu djecu i studente Dompes.
17:00 Ukrajina neće pustiti ruski plin dok ne bude kontrolirala plinovode
Ukrajina neće otvoriti tranzitnu točku Sohranivku preko koje se prenosi ruski plin prema Europi sve dok ne bude imala potpunu kontrolu nad sustavom plinovoda, objavio je u četvrtak ukrajinski operator GTSOU.
Operator je u utorak objavio da će zbog više sile odnosno zbog toga što proruski separatisti kradu plin od 11. svibnja obustaviti prijenos plina preko ulazne točke Sohranivke preko koje se prenosi oko trećina plina koji Rusija šalje Europi preko Ukrajine.
Plinovod prelazi preko regije Luhansk, koja je dijelom pod kontrolom proruskih separatista od 2014. godine.
“Nećemo otvoriti. Do pune kontrole nad imovinom”, navodi se u priopćenju direktora GTSOU-a Sergija Makogona.
Dodao je da ruski Gazprom nije znao da su separatisti počeli krasti plin.
Makogon je rekao da Gazprom može i dalje isporučivati sav svoj plin namijenjen Europi preko tranzitne točke Sudže, koja je otvorena.
Gazprom nije bio dostupan za komentar.
Tvrtka je ranije objavila da tehnološki nije moguće preusmjeriti sav plin preko Sudže, za što Kijev tvrdi da nije točno.
15:00 EK predlaže rješenje za deblokiranje izvoza ukrajinskih žitarica
Europska komisija je u četvrtak predstavila akcijski plan koji predviđa uspostavu “prometnih traka solidarnosti” kako bi se omogućio izvoz kopnenim putem žitarica i ostalih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, čije su luke blokirane nakon ruske invazije.
U normalnim okolnostima, 75 posto ukrajinske proizvodnje žitarica ide u izvoz, što predstavlja petinu ukupnih ukrajinskih izvoznih prihoda. Prije ruske invazije, 90 posto izvoza žitarica i uljarica išao je preko ukrajinskih crnomorskih luka.
“Za manje od tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica morat će napustiti Ukrajinu koristeći infrastrukturu EU-a. To je gigantski izazov i stoga je nužno koordinirati i optimizirati logističke lance, uspostaviti nove rute i izbjeći, koliko god je moguće, uska grla”, navodi EK.
Zbog ruske invazije na Ukrajinu i blokade njezinih luka, žitarice i ostali poljoprivredni proizvodi ne mogu se izvoziti, što predstavlja globalnu prijetnju u opskrbi hranom. Trećina ukrajinskog izvoza ide u Afriku, koja bi zbog toga mogla iskusiti glad.
13:52 Nova stradavanja civila; napadi na školu
Najmanje tri osobe su poginule, a 12 ih je ozlijeđeno nakon što su ruske snage noću granatirale školu i internat u gradu Novgorod-Siverski na sjeveru Ukrajine, rekla je prva dama Ukrajine Olena Zelenski.
“Ruska vojska je iz aviona ispalila rakete na školu i internat u gradu Novgorod-Siverski, u regiji Černihiv. Spasioci trenutno rade, ali već znamo za troje mrtvih i 12 ozlijeđenih. Bombardiranje je bilo ciljano. Rusi, koji tvrde da napadaju samo vojne objekte, ratuju protiv naše djece. Zapravo, oni ratuju protiv naše budućnosti”, dodala je.
Navodi da je, prema podacima Ministarstva obrazovanja i znanosti Ukrajine, 1635 obrazovnih ustanova u zemlji pogođeno bombardiranjem i granatiranjem, a 126 je potpuno uništeno. “Jesu li ruske akcije u Ukrajini genocid, trenutno se raspravlja diljem svijeta. Umjesto odgovora, pogledajte kartu. Svaki dan se tamo pojavljuje nova škola ili vrtić, koji su Rusi namjerno uništili s neviđenim cinizmom”, rekla je.
Rusko ministarstvo obrane navodi da su oružane snage upotrijebile visokoprecizne rakete iz zraka kako bi pogodile četiri zapovjedna mjesta, 34 područja na kojima se nalazi ukrajinsko ljudstvo i vojna oprema, kao i dva skladišta streljiva u blizini Novgorod-Siverskog.
“Napadi su rezultirali eliminacijom više od 320 nacionalista i do 72 oklopna i motorna vozila”, priopćilo je ministarstvo obrane.
13:31 Moskva prijeti Finskoj
Još jedna prijetnja stigla je iz Moskve kao odgovor na odluku Finske da pokuša pristupiti vojnom savezu NATO-a. “Ulazak Finske u NATO radikalna je promjena u vanjskoj politici zemlje”, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
“Rusija će biti prisiljena poduzeti korake odmazde, kako vojno-tehničke tako i druge prirode, kako bi zaustavila pojavu prijetnji njezinoj nacionalnoj sigurnosti”, dodaju.
12:42 Pojačani napadi na istoku Ukrajine
Ruske snage pojačale su napade na istoku Ukrajine i izgleda da su postigle uspjehe na terenu u Donbasu, objavila je ukrajinska vojska.
“Neprijatelj nastavlja napadati u istočnoj operativnoj zoni u cilju uspostave pune kontrole nad regijama Donjeck, Luhansk i Herson i zadržavanja kopnenog koridora do privremeno okupiranog Krima”, objavio je u četvrtak ukrajinski glavni stožer u izvješću o stanju na bojištu.
Po tom izvješću, ruski napadi na Donbas fokusirani su na gradove Sjeverodonjeck, Liman, Bahmut, Avdivku i Kurahove te Rubižne, koji je već velikim dijelom pod ruskom okupacijom. “U području Sjeverodonjecka, neprijatelj izvodi napade na Kudrjašivku i Sjeverodonjeck i ima djelomične uspjehe”, objavila je ukrajinska vojska.
Moskva u međuvremenu jača svoje snage na bojišnici kod grada Slovjanska, jedne od najvažnijih meta ruske ofenzive u Donbasu. Po izvješću, oko 300 dodatnih ruskih vojnih vozila raspoređeno je u tom području pred nove napade.
12:26 Ubijene tisuće civila u Mariupolju
“Tisuće civila ubijeno je u jugoistočnom gradu Mariupolju, a pravi razmjer navodnih zločina tek treba biti otkriven”, izjavila je visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet. Njezin ured istražuje navode o kršenju međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava u Ukrajini, “od kojih mnogi mogu biti ratni zločini“, rekla je.
“U područjima intenzivnih neprijateljstava kao što je Mariupolj mojem je timu bilo teško doći do informacija”, rekla je Bachelet. “U Kijevskoj regiji, ubijanje civila često se čini namjernim, a izvode ga snajperisti i vojnici”, dodala je. Prošlog tjedna njezin tim posjetio je 14 gradova i sela na području Kijeva i Černihiva i “iz prve ruke čuo priče o rođacima, susjedima i prijateljima koji su ubijeni, ozlijeđeni, privedeni i nestali“.
12:06 Ruska blokada prijeti milijunima ljudi
“Ukrajina je iznimno važan proizvođač poljoprivrednih proizvoda i ključna karika u globalnom lancu opskrbe hranom. Ruska blokada zaustavlja izvoz hrane iz Ukrajine i prijeti pothranjenošću i gladi za milijune ljudi diljem svijeta. Blokada se mora zaustaviti“, objavilo je Američko veleposlanstvo u Kijevu na društvenim mrežama.
Україна є надзвичайно важливим джерелом с/г продукції та ключовою ланкою у світовому ланцюжку постачання продовольства. 🇷🇺 блокада перешкоджає експорту харчових продуктів з України і загрожує недоїданням та голодом для мільйонів людей у всьому світі. Блокаду потрібно припинити. https://t.co/TODcCyfgzJ
— U.S. Embassy Kyiv (@USEmbassyKyiv) May 12, 2022
11:51 Ulazak Finske u NATO “definitivno predstavlja prijetnju Rusiji”
Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja rekao je da ulazak Finske u NATO “definitivno predstavlja prijetnju Rusiji” te da se Finska pridružila neprijateljskim koracima prema Rusiji koje je poduzela EU, što je za žaljenje i razlog za adekvatan odgovor.
11:45 Pogranična sela pod vatrom
Ukrajinski dužnosnici tvrde da je sve više pograničnih sela na granici s Rusijom pod vatrom ruskih snaga. Jedna osoba je ubijena kada je malo selo Novi Vikri u četvrtak rano ujutru bombardirano salvom od 20 topničkih granata, navode dužnosnici u Sumiju.
Granatiranje pograničnih naselja u Sumiju s druge strane granice u Rusiji pojačano je posljednjih dana otkako ukrajinske snage napreduju prema granici u regiji Harkiv. Ukrajinske oružane snage javile su da je ruska vojska izvela zračni napad na okrug Šostka u regiji Sumi.
11:41 Zelenski razgovarao s finskim kolegom
Ukrajinski predsjednika Volodimir Zelenski razgovarao je s finskim kolegom Sauli Niinistöm nakon odluke o podršci zahtjevu za članstvom u NATO-u. Jedna od tema, navodi Zelenski, bilo je i pristupanje Ukrajine u EU.
Had a phone conversation with President of Finland @niinisto. Commended the readiness of 🇫🇮 to apply for NATO membership. We also discussed Ukraine's European integration. And 🇺🇦 – 🇫🇮 defense interaction.
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) May 12, 2022
11:27 Njemačka o bojkotu ruskog plina
Njemačka bi se možda mogla nositi s bojkotom uvoza ruskog plina već ove zime, rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Navodi da je Berlin pojačao napore kako bi smanjio oslanjanje na rusku opskrbu energentima.
Habeck je dodao da će Njemačka najvjerojatnije i dalje uvelike ovisiti o ruskom plinu sve do 2024. godine. “Ako na prijelazu godine budemo imali puna skladišta, ako dva od četiri plutajuća LNG tankera koje smo zakupili budu spojena na mrežu i ako ostvarimo značajne uštede energije, možemo proći kroz zimu“, rekao je ministar.
10:57 UN: Pronađeno tisuću tijela
Šefica UN-a za ljudska prava, Michelle Bachelet, kazala je da je proteklih tjedana “na području ukrajinskog glavnog grada Kijeva pronađeno tisuću tijela” i dodala da su uočena mnoga kršenja ljudskih prava, koja bi mogla biti ratni zločini.
“Razmjeri nezakonitih ubojstava, uključujući indicije pogubljenja po prijekom postupku u područjima sjeverno od Kijeva, šokiraju”, rekla je Bachelet Vijeću za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi.
Vijeće danas odlučuje hoće li otvoriti službenu istragu događaja u Kijevu i drugim regijama u veljači i ožujku.
10:24 Ruski gubici
Ukrajina je objavila nove ruske gubitke u ratu. Kako navode, od početka invazije poginulo je oko 26.650 vojnika, uništena su 2873 oklopna vozila i 1195 tenkova.
Information on Russian invasion
Losses of the Russian armed forces in Ukraine, May 12 pic.twitter.com/qDmfIyppm8
— MFA of Ukraine 🇺🇦 (@MFA_Ukraine) May 12, 2022
10:16 Češka šalje tenkove
Službeni Prag s Berlinom pregovara o nabavi njemačkih tenkova, što bi, pak, Češkoj omogućilo da Ukrajini proslijedi više svojih tenkova iz sovjetskog doba, rekla je ministrica obrane Jana Černochova.
Češka bi od Njemačke mogla dobiti tenkove Leopard, vjerojatno ne najmoderniju varijantu, rekla je Černochova na češkoj televiziji. “Mislim da smo na pravom, dobrom putu”, rekla je.
Dodala je da bi oni mogli biti “negdje u sredini” između starih Leopard 1 i novijih Leopard 2 verzija. Češka ima 30 moderniziranih tenkova T-72 i u još nekoliko desetaka onih koji nisu modernizirani.
Od početka ruske invazije 24. veljače Češka je Ukrajini poslala nešto od svojih nemoderniziranih tenkova. Česi su Ukrajini poslali i teško naoružanje iz vojnih skladišta i privatnih tvrtki za oružje, među ostalim topničko naoružanje, borbena vozila, protuzračnu opremu i višecijevne bacače raketa.
10:08 Rusi napali deset naselja
Ukrajinska nacionalna policija na Twitteru je objavila da su Rusi tijekom dana napali deset naselja u regiji Donjeck. Navode da je policija otvorila kazneni postupak.
“Neprijatelj je pucao na civilno stanovništvo iz aviona, tenkova, teškog topništva i projektila”, navode u priopćenju. “Ruski ratni zločini su dokumentirani”, dodali su.
Upozoravaju građane na pridržavanje policijskog sata. “Ne idite neprovjerenim rutama – neprijatelj puca na civilne automobile. Nemojte podizati nepoznate predmete i dodirivati neeksplodirana ubojita sredstva. Nazovite pirotehničare na 101. Pazite, u okupiranim naseljima osvajači pljačkaju i oduzimaju vozila”, poručila je nacionalna policija.
#Донеччина
За добу росіяни обстріляли 10 населених пунктів – поліція відкрила кримінальні провадженняДеталі: https://t.co/tGNxWTvivj#stoprussia pic.twitter.com/S7Ald6JXBz
— Національна поліція України (@NPU_GOV_UA) May 12, 2022
9:55 Švedska političarka Annie Lööf: “Finska poziva na akciju”
Švedska političarka Annie Lööf navodi da je današnji potez Finske poziv na akciju i za Švedsku. “Oči svijeta uprte su u Švedsku i Finsku. Švedska treba ići ruku pod ruku s Finskom kako bi ojačala sigurnost i sigurnost u nordijskoj i baltičkoj regiji”, napisala je.
Finland visar vägen. Ett historiskt besked från Niinistö och Marin idag om finskt NATO-medlemskap.
Omvärldens blickar vilar nu på Sverige och Finland. Sverige behöver gå hand i hand med Finland för att stärka tryggheten och säkerheten i Norden och Östersjöregionen.
— Annie Lööf (@annieloof) May 12, 2022
9:47 Finska želi u NATO
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto je rekao da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila sigurnosnu situaciju u Finskoj, ali dodaje da nema neposredne prijetnje.
Dodao je da bi pristupanje zemlje NATO-u ojačalo i savez i sigurnost u regiji Baltičkog mora, piše BBC.
9:40 Rusi se povukli iz okolice Harkiva
Unatoč ruskom uspjehu u okruživanju Harkiva u ranim fazama rata, ruska vojska je povukla dijelove svojih snaga iz regije kako bi se reorganizirala i nadoknadila teške gubitke, objavilo je britansko Ministarstvo obrane. Ukrajina nastavlja s protunapadima sjeverno od Harkiva, navode Hromadske Int.
Despite 🇷🇺 success in encircling Kharkiv in early stages of the war, the occupiers withdrew parts of their forces from the region to reorganize& make up for heavy losses, British MoD said in its update on the situation in Ukraine. 🇺🇦 persists with counter-attacks north of Kharkiv https://t.co/wVQ8RAhCTB
— Hromadske Int. (@Hromadske) May 12, 2022
9:35 Ubijeno preko tri tisuće civila
Prema podacima UN-a, od početka ruske invazije na Ukrajinu 3496 civila je ubijeno. Ranjeno je 3760. U manje od tri mjeseca ubijeno je više civila nego tijekom osam godina rata, javlja NEXTA.
According to @UNHumanRights, since the start of #Russia's full-scale invasion, there were 7,256 civilian casualties in #Ukraine, including 3,496 killed and 3,760 wounded.
In less than three months, more civilians had been killed than during eight years of war. pic.twitter.com/vTo5ijLX1U
— NEXTA (@nexta_tv) May 12, 2022
9:29 Estonija je pozdravila mogući pristup Švedske i Finske NATO-u
Estonija je pozdravila mogući pristup Švedske i Finske NATO-u, ali i upozorila na duge ruske pripreme za napad na baltičke zemlje.
Visoki dužnosnici estonskog ministarstva obrane pozvali su na daljnja pojačanja NATO-a, uključujući hitnu potrebu za postrojbama protuzračne obrane.
History being made by our northern neighbours. Today's announcement by @MarinSanna & @niinisto paves the way for #Finland joining #NATO.
You can count on our full support. We support a rapid accession process. From our side will make necessary steps quickly.
#StrongerTogether pic.twitter.com/qdat42g3Y3— Kaja Kallas (@kajakallas) May 12, 2022
9:26 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pohvalio je reakciju Njemačke
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pohvalio je reakciju Njemačke na rat s Rusijom tijekom posjeta Berlinu, rekavši da je ta zemlja sada preuzela vodeću ulogu, piše The Guardian.
Kuleba je rekao da je došlo do pozitivnih promjena nakon što je Njemačka odlučila isporučiti teško oružje Ukrajini i podržala predloženi embargo EU-a na rusku naftu. Naveo je da planira lobirati za članstvo Ukrajine u EU-u, kao i daljnje sankcije Rusiji i odgovor na oskudicu hrane koja prijeti zbog sukoba.
8:00 CNN dobio snimku nadzora
CNN je dobio snimku nadzora onoga što se sada istražuje kao ratni zločin od strane ukrajinskih tužitelja, na kojem se vidi kako ruski vojnici pucaju na dva nenaoružana civila dok su se udaljavali nakon susreta u predgrađu ukrajinskoga glavnog grada Kijeva.
Obojica civila su umrla nakon bezdušne pucnjave, koja je protivna takozvanim ratnim pravilima, koja zabranjuju gađanje civila. CNN je identificirao žrtve. Jedan je bio vlasnik opljačkanog salona vozila, čija obitelj ne želi biti imenovana. Drugi je bio Leonid Oleksijevič Pljac, 68-godišnji djed koji je tamo radio kao stražar.
7:20 Predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća u Japanu
Rusija je “danas najizravnija prijetnja svjetskom poretku s barbarskim ratom protiv Ukrajine i njezinim zabrinjavajućim paktom s Kinom”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon razgovora s japanskim premijerom Fumiom Kishidom.
Von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u Japanu su na razgovorima koji su se dotakli ruske invazije na Ukrajinu, ali i sve veće zabrinutosti oko uloge Kine u Aziji i šire.
Godišnji samit dolazi s velikim dijelom međunarodne zajednice koji se okuplja kako bi izvršio pritisak na Moskvu zbog Ukrajine, navodi The Guardian.
“Ruska invazija na Ukrajinu nije samo pitanje Europe, već potresa srž međunarodnog poretka uključujući Aziju. To se ne smije tolerirati”, rekao je Kishida, čija se vlada pridružila strogim sankcijama Moskvi, uključujući energetiku.
7:00 CNN: Rusi pucaju na civile
CNN je dobio snimku nadzora onoga što se sada istražuje kao ratni zločin od strane ukrajinskih tužitelja, na kojem se vidi kako ruski vojnici pucaju na dva nenaoružana civila dok su se udaljavali nakon susreta u predgrađu ukrajinskog glavnog grada Kijeva.
Obojica civila su umrla nakon bezdušne pucnjave koja je protivna takozvanim ratnim pravilima koja zabranjuju gađanje civila. CNN je identificirao žrtve. Jedan je bio vlasnik opljačkanog salona vozila, čija obitelj ne želi biti imenovana. Drugi je bio Leonid Oleksijevič Pljac, 68-godišnji djed koji je tamo radio kao stražar.
“Oni su krvnici”, rekla je kćer Julia za CNN. “Užasno je jer je moj otac bio civil, imao je 68 godina, miran nenaoružan čovjek”.
6:55 Kličko zabrinut zbog nuklearnog pružja
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je Erin Burnett iz CNN-a da je zabrinut zbog mogućnosti da ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi taktičko nuklearno oružje na Kijev.
“Sigurnost je trenutno glavni prioritet… Da, naravno, brinemo i nadamo se da će nas naši ratnici braniti, ali rizik je i dalje prisutan i bez naših partnera, bez Sjedinjenih Država i europskih zemalja ne možemo preživjeti”, Kličko rekao je.
Također je rekao da je “bez sumnje” glavni grad Ukrajine još uvijek “glavna meta” Rusije.
Gradonačelnik upozorava stanovnike koji se vraćaju u Kijev da budu oprezni. “Kao gradonačelnik Kijeva kažem svima, oprostite, to je vaš osobni rizik, ali ne možemo vam dati jamstvo… Sve dok je rat u Ukrajinu ne možemo dati jamstvo ni za jednog Ukrajinca.”
Rekao je da bi se ruski napadi mogli dogoditi “svake sekunde”.
Kličko je dodao da je rat “promijenio život svima” i kaže da drži palčeve da “što prije zaustavi ovaj besmisleni rat”.
6:50 Poginuo jedan civil od posljedica prekograničnog granatiranja
Prvi put je u Rusiji navodno poginuo jedan civil od posljedica prekograničnog granatiranja iz Ukrajine, prema ruskim vlastima.
Guverner Belgorodske regije Vjačeslav Gladkov rekao je da je “jedna osoba ubijena tijekom granatiranja sela Solokhi”. Solokhi je selo udaljeno 10 kilometara od ukrajinske granice.
“Stanovništvo sela Solokhi bit će prebačeno na sigurno mjesto pod vodstvom načelnika okruga Vladimira Pertseva i šefa regionalnog Ministarstva za izvanredne situacije Sergeja Potapova”, rekao je Gladkov.
6:35 Nepoznate osobe poprskale crvenom bojom veleposlanstvo Poljske u Moskvi
Nepoznate osobe poprskale su u srijedu crvenom bojom veleposlanstvo Poljske u Moskvi, nakon što je Rusija od Varšave tražila službenu ispriku za sličan incident u kojemu je napadnut ruski veleposlanik u Poljskoj.
U ponedjeljak su ukrajinski pristaše u Varšavi poprskali ruskog veleposlanika u Poljskoj crvenom bojom dok je išao položiti vijenac u znak sjećanja na pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Ova svečanost održana je u trenutku kada vojna kampanja koju je Rusija pokrenula u Ukrajini ulazi u treći mjesec.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u srijedu poljskog veleposlanika Krzisztofa Krajewskog kako bi mu uručilo prosvjednu notu zbog “skandaloznog” napada na ruskog veleposlanika i zatražilo “službenu ispriku” od poljske vlade.
“Odluka o sljedećim koracima bit će donesena na temelju reakcije Varšave na naše zahtjeve”, stoji u priopćenju ruskog ministarstva.
Istog dana, crvena boja bačena je na zgradu u kojoj se nalazi poljsko veleposlanstvo u Moskvi.
“Veleposlanik Krzisztof Krajewski potvrdio je da se ovaj incident dogodio”, rekao je glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova Lukasz Jasina poljskoj novinskoj agenciji PAP.
Zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Marcin Przidacz rekao je novinarima u Washingtonu kako Poljska očekuje da će Rusija raščistiti stvar i uhititi krivce.
Šef poljske diplomacije Zbigniew Rau izjavio je u ponedjeljak da je napad na ruskog veleposlanika incident koji se nije trebao dogoditi.
6:30 Proruski hakeri napali su web stranice talijanskih institucija
Proruski hakeri napali su web stranice nekoliko talijanskih institucija, uključujući i gornji dom talijanskog parlamenta Senat, izvijestila je u srijedu novinska agencija ANSA.
Hakerska grupa “Killnet” preuzela je odgovornost za napad, čije su mete bili i Nacionalni zdravstveni institut (ISS), te nacionalna udruga vozača Automobile Club d’Italia. Web stranice Senata, gornjeg doma talijanskog parlamenta, te ISS-a ponovno su uspostavljene nakon jednosatnog prekida.
Predsjednica Senata Elisabetta Casellati rekla je na Twitteru da hakerski napad nije prouzročio nikakvu štetu. “Ovo su ozbiljni incidenti koje ne treba podcijeniti”, napisala je.
Ministarstvo obrane, čija web stranica nije bila dostupna, u priopćenju je objavilo da je to “zbog dugo planiranih aktivnosti održavanja koje su u tijeku na web stranici”.
Izvor u talijanskoj agenciji za kibernetičku sigurnost rekao je Reutersu da rade s pogođenim upravama na obnavljanju web stranica, sugerirajući da će poduzeti “odgovarajuće tehničke protumjere”. Policija je priopćila da je istraga u tijeku, ali nisu dali daljnje komentare.
Komentari