gHrvatska je usvojila strategiju za uvođenje eura 2018. godine i od tada sustavno i temeljito radi na njezinoj provedbi. Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati i efekt na naš kreditni rejting, sve to najavio je premijer Andrej Plenković  na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Dodao je da će to imati utjecaja i na olakšanje hrvatskog izvoza i na dolazak turista.

“Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su se bruto plaće znatno povećale više od razine cijene. Plaće su rasle više i to znači da je životni standard nakon uvođenja eura porastao”, rekao je Plenković.

Rok za ispunjavanje svih obveza oko uvođenja eura je kraj ožujka 2022. godine. Uvođenje eura vlada planira za 1. siječnja 2023.

Sve o kovanicama i novčanicama

Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, u razgovoru za HRT otkrio je detalje zamjene kuna za euro.

Najprije je komentirao Memorandum o razumijevanju. “Memorandum koji je potpisan ima svoju simboliku i praktičnu stranu. Simboliku jer je to prvi službeni dokument koji je potpisan između triju strana, a praktičnu da dovršimo sve pripreme za pristupanje europodručju. Sada možemo dobiti matrice za zajedničku stranu eurokovanica. To je strana na kojoj su brojke odnosno nominalne vrijednosti. Temeljem njih ćemo moći izraditi alate pomoću kojih se kuju eurokovanice. Tu rješavamo i dio autorskih prava da možemo to otisnuti. Dobivamo i svu tehničku dokumentaciju koja nam je potrebna da bismo mogli zadovoljiti tehničke preduvjete za proizvodnju eura”, rekao je Mavriček.

Na pitanje tko će to u Hrvatskoj raditi i koliko će to stajati, Mavriček rekao je da će to kovati Hrvatski novčarski zavod.

“Oni su već započeli svoje pripreme, a pravo kovanje euronovčanica se tek može nakon što Vijeće Europske unije donese odluku o pristupanju RH europodručju”, rekao je Mavriček.

“Temeljem sporazuma o razumijevanju možemo izraditi po milijun testnih komada svakog od osam apoena eurokovanica. Možemo istestirati kako bismo bili spremni nakon odluke Vijeća iskovati sve potrebne količine eurokovanica”, rekao je te dodao kako trošak izrade jedne eurokovanice u prosjeku stoji oko 10 centi.

Skladištenje kune

Što se tiče skladištenja kune koja će se zamjenjivati eurom, rekao je kako je od početka uvođenja kune HNB proizveo 2.8 milijardi kovanica kuna.

“Kada bismo ih poredali jednu pored druge i to okomito, na rub, dobili bismo 4500 km kovanica, što je od Zagreba do Rijada u Saudijskoj Arabiji. One teže oko 10.000 tona kovanica. Temeljem iskustva drugih zemalja očekujemo da će se vratiti oko 35% kovanica, odnosno 1.13 milijardi komada kovanica. To je oko 5200 tona, što odgovara težini 124 nova zagrebačka tramvaja. Ako šleper može utovariti 20 tona kovanica, govorimo o oko 260 šlepera kovanica kuna”, objasnio je Mavriček.

Za kovanice eura rekao je da će ih biti manje, ali ne zbog tečaja, odnosno omjera približno 7.5:1.

“Postoji metodologija konverzije koju je izradio European Monetary Institute koja počiva na tome da imamo podjednako isti broj kovanica i novčanica koliko smo imali i za nacionalnu valutu. Kad se po toj formuli proračuna, dobit ćemo približno isti broj kovanica i novčanica, ali bit će ipak malo manje”, objasnio je Mavriček.

Dodao je kako je prema informacijama iz Deutsche Bundesbanka golema količina njemačkih maraka ostala na mnogim mjestima. Prema nekim procjenama, radi se gotovo o šest milijardi maraka. I danas se mogu marke promijeniti u eure.

“HNB je u pripremama za sigurno skladištenje i kunskih novčanica i kunskih kovanica. Pitanja novčanica je već riješeno, a za kovanice se rješava. Bit će na sigurnoj lokaciji koja će biti stalno čuvana”, rekao je Mavriček.

Zamjene novčanica i kovanica

“Za razliku od novčanica kuna koje će se u euro mijenjati neograničeno vrijeme, kovanice kuna mijenjat će se samo tri godine. Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u”, objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.

Smatra da je kovanje eura jeftinije od toga da nam ih radi netko drugi. Kada je riječ o papirnatim eurima, Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.

“Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak kako bi se mogle vratiti eurosustavu”, objasnio je.

“Za novčanice još nemamo informaciju kolika je cijena izrade, a za one koje se posuđuju daje se kolateral i to je stvar dogovora koji će se potpisati s ECB-om i zemljom od koje ćemo posuditi novčanice”, rekao je Mavriček.

Najvjerojatnije po tečaju 7,53

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je u HTV-ovu Dnevniku, da u drugim zemljama koje su uvele euro cijene nisu “podivljale” te poručio da će poduzeti sve da zaštita potrošača bude na maksimalnoj razini.

“Iskoristit ćemo iskustva svih zemalja do sada koje su uvodile euro i koja su se pokazala dobrima. Na primjer, objavljivanje cijena unaprijed, prije uvođenja eura i nakon uvođenja eura, tako da svatko – bez obzira na to ide li u dućan kupovati namirnice ili u kafić piti kavu – može vidjeti mjesecima unaprijed kolika je cijena u eurima toga istoga što će od 1. siječnja opet biti samo u eurima. I nakon nastavit će se dualno objavljivanje cijena tako da potrošač ne može ni na koji način biti doveden u zabludu”, rekao je Vujčić.

Vujčić je najavio i izradu etičkog kodeksa u sklopu čega će se od tvrtki tražiti da obećaju fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Na pitanje imaju li alate da ih se drži pod nadzorom, Vujčić je rekao da se nikomu ne može reći gdje će biti cijene, ali da će pritisak javnosti, nadgledanje i transparentnost dovesti do rezultata.

7,53 središnji je paritet koji je odredila Europska središnja banka, a Vujčić je rekao kako će upravo taj tečaj najvjerojatnije biti onaj po kojemu ćemo ući u eurozonu.

“Sve zemlje do sada, osim jedne, ušle su upravo po tom tečaju u kojem su bile u ERM-u. Prema tome, možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će i za Hrvatsku upravo to biti fiksni tečaj. I tu nema, moram ponovno napomenuti, onda prodajnog, kupovnog tečaja, nego se sve transakcije obavljaju upravo po tom jednom fiksnom tečaju, što je opet zaštita potrošača”, rekao je Vujčić.