UVNS: “Objavi li netko državnu tajnu, ona time nije prestala biti tajna”

Objavi li netko državnu tajnu, ona time nije prestala biti tajnom – to je smisao stajališta koje je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) poslao nacional.hr-u, kao odgovor na pitanje zašto je ta institucija 2017. Vladimiru Šeksu uskratila klasificirane dokumente koji su u Hrvatskoj prije 12 godina objavljeni javno, u knjizi, 2005. godine.

Nacional.hr poslao je UVNS-u upit o Nacionalovu otkriću da je ured predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, na preporuku UVNS-a, Vladimiru Šeksu 2017. odbio dostaviti dokumente iz arhive predsjednika Tuđmana koji se čuvaju u Hrvatskome državnom arhivu (HDA), premda su neki od njih objavljeni još 2005, u knjizi “Stenogrami o podjeli Bosne”. Šeksu, HDZ-ovu političkom veteranu, ti su dokumenti trebali za dokumentarnu monografiju o padu bosanske Posavine, koju upravo piše.

Kako je Tuđmanove transkripte objavljene prije 15 godina država proglasila tajnima

“Ukoliko su klasificirani podaci učinjeni javno dostupnim bez prethodno provedenog zakonom propisanog postupka deklasifikacije, takva činjenica otvara mehanizme postupanja pred drugim državnim tijelima, a nikako ne znači da su takvi podaci svojom javnom objavom postali deklasificirani”, stoji, među ostalim, u odgovoru koji je UVNS dostavio nacional.hr-u.

U odgovoru UVNS-a stoji: “Dokumenti koje je zatražio g. Šeks predstavljaju klasificiranu dokumentaciju te se čuvaju i štite sukladno propisima iz područja tajnosti podataka odnosno informacijske sigurnosti te arhivskog gradiva i arhivima. Nastavno na zahtjev vlasnika podatka za davanjem stručnog mišljenja vezano za ograničenje prava na pristup klasificiranoj dokumentaciji, UVNS je 2017. godine izvršio neposredni uvid u navedenu dokumentaciju te je, u okviru svojih zakonom utvrđenih ovlasti, donio neobvezujuće mišljenje o deklasifikaciji ili zadržavanju utvrđenog stupnja tajnosti, odnosno predložio da se određeni transkripti učine javno dostupnim, a za određene transkripte da se ograniči pravo pristupa informaciji zbog zaštite određenih vrijednosti. Pojam i postupak deklasifikacije klasificiranih podataka uređen je propisima iz područja tajnosti podataka i informacijske sigurnosti. Zakonom o tajnosti podataka propisano je kako klasificirane podatke vlasnik tih podataka, u zakonom propisanom postupku, može deklasificirati, čime takvi podaci postaju dostupni korisniku odnosno javni. Ukoliko su klasificirani podaci učinjeni javno dostupnim bez prethodno provedenog zakonom propisanog postupka deklasifikacije, takva činjenica otvara mehanizme postupanja pred drugim državnim tijelima, a nikako ne znači da su takvi podaci svojom javnom objavom postali deklasificirani.”

Nakon što Šeks nijednu nadležnu instancu u Hrvatskoj nije uspio uvjeriti kako nema razloga da mu se dokumenti uskraćuju, Šeks je prošle godine tužio Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP), a njegova je tužba, među ostalim, utemeljena i na argumentiranoj tvrdnji da su neki od transkripata koje traži objavljeni još 2005. godine, u drugom svesku knjige ‘Stenogrami o podjeli Bosne’.

Komentiraj