Bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu nije povrijeđeno ustavno pravo kada mu je nakon nepravomoćne presude u slučaju Ina-MOL određen istražni zatvor, premda je već služio zatvorsku kaznu u ‘slučaju Planinska’, odlučio je Ustavni sud.

Ustavni sud odbacio je Sanaderovu ustavnu tužbu kojom se žalio na istražni zatvor koji mu je određen kada je krajem 2019. u ponovljenom suđenju osuđen zbog primanja mita od deset milijuna eura za predaju upravljačkih prava u Ini od čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, protiv kojeg je pred Županijskim sudom u Zagrebu također podnesena optužnica.

Uz šest godina zatvora za ‘slučaj Planinska’, Sanaderu je dosuđen i istražni zatvor koji se određuje uz nepravomoćne presude dulje od pet godina.

Sanader se na tu odluku najprije žalio Vrhovnom sudu koji je zaključio da mu istražni zatvor u slučaju Ina-MOL počinje teći nakon izvršenja šestogodišnje kazne u slučaju Planinska.

Potom se Sanader žalio i Ustavnom sudu, koji nije prihvatio njegove argumente. “Ustavni sud primjećuje da je u osporenom drugostupanjskom rješenju vijeće Vrhovnog suda navelo da se u trenutku donošenja osporenog prvostupanjskog rješenja podnositelj doista nalazio na izdržavanju kazne zatvora po pravomoćnoj presudi u drugom kaznenom predmetu, zbog čega je, djelomičnim prihvaćanjem žalbe podnositelja preinačio osporeno prvostupanjsko rješenje te odredio da će istražni zatvor početi teći nakon što podnositelju prestane izdržavanje kazne zatvora. Pri tome iz obrazloženja osporenih rješenja jasno proizlazi o izdržavanju koje kazne je riječ pa navedeno za podnositelja ne stvara stanje pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti”, napisao je Ustavni sud u obrazloženju presude, o kojoj je odlučio 28. svibnja.

Ustavni sud je podsjetio da “primijenjeno stajalište potvrđuje i brojna sudska praksa Vrhovnog suda”, koja kaže kako “optuženiku koji se u trenutku donošenja rješenja o određivanju tzv. obligatornog zatvora nalazi na izdržavanju kazne po pravomoćnoj presudi u drugom predmetu, istražni zatvor određen u konkretnom predmetu počinje teći tek nakon što prestane izdržavanje kazne zatvora”.

Stoga, drži Ustavni sud, neutemeljena je tvrdnja Sanaderove obrane kako je “određivanje istražnog zatvora protiv podnositelja bespredmetno te da je izraz ekscesivnog formalizma suprotnog Ustavu.”

Sanader od travnja prošle godine izdržava zatvorsku kaznu zbog slučaja Planinska. U prosincu 2019. nepravomoćno je osuđen zbog 10 milijuna eura mita primljenog od mađarskog MOL-a prilikom preuzimanja Ine, a 2018. i za profitersku proviziju od austrijske Hypo banke. Nepravomoćno je oslobođen optužbi za prodaju jeftinije HEP-ove struje tvrtki Dioki.

Na zagrebačkom Županijskom sudu pri kraju je i ponovljeno suđenje u slučaju Fimi media, u kojem je ranije nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora, a zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki s pet milijuna kuna kažnjena je i njegova bivša stranka HDZ. Nepravomoćnu presudu u tom slučaju iz 2013. Vrhovni sud je ukinuo 2015. godine.