Uspomena kao dio muzeja: Građani pozvani na uključivanje u pripremu postava broda Galeb

Muzej grada Rijeke uputio je Javni poziv svim građanima Republike Hrvatske i šire regije koja obuhvaća države bivše Jugoslavije, ali i zemlje poput Italije, Njemačke, Austrije, Velike Britanije na uključivanje u posljednju fazu pripreme muzejskog postava broda Galeb i izložbi koje će biti povezane s bogatom poviješću broda.

Poziv se tiče svih koji posjeduju i žele sa širom javnošću podijeliti predmete, fotografije, video snimke ili samo živopisna sjećanja na brod Ramb III, Kiebitz i Galeb. To su, naime, tri imena pod kojima je ovaj brod plovio u svojoj dugoj i bogatoj povijesti.

“Muzej grada Rijeke prikuplja na posudbu ili trajno korištenje fizičke uspomene, također one neopipljive, dostupne u svjedočanstvima ljudi povezanih s brodom na različite načine. U obzir dolaze različiti predmeti, ali i ljudske priče koje se mogu odnositi na sva razdoblja iz života broda”, navode iz Grada Rijeke.

Obnova broda Galeb, podsjetimo, financira se europskim sredstvima kao sastavni dio EU projekta ‘Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine’.

Brod se trenutno nalazi na obnovi u brodogradilištu Dalmont, u Kraljevici. Veći dio namještaja s broda je restauriran i čeka povratak u izvorne prostorije u kojima se nekad nalazio. Istovremeno, Muzej grada Rijeke u suradnji s nagrađivanom dizajnericom Nikolinom Jelavić Mitrović priprema stalni muzejski postav koji će prikazati bogatu i nevjerojatno zanimljivu povijest broda.

IVAN ŠARAR: ‘Titov ‘Galeb’ će pokazati da smo bili aktivni protagonist povijesti’

Tri imena i tri uloge jednog broda

Galeb je u javnosti najpoznatiji kao Brod mira i ploveća rezidencija Josipa Broza Tita koji je njime putovao u zemlje članice Pokreta nesvrstanih, no ovaj brod je i mnogo više od toga. Izgrađen je u Italiji kao transportni brod, potom je postao ratni brod i polagač mina. Dva puta je ozbiljno nastradao, ali se uvijek kao feniks vraćao u život.

Bio je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice i Titov brod, a nakon raspada Jugoslavije i prodaje grčkom brodovlasniku koji je bankrotirao, brod je svoje utočište pronašao u Rijeci gdje će postati prvi hrvatski brod-muzej.

Pod imenom Ramb III izgrađen je i porinut daleke 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji. Uloga koja mu je tada bila namijenjena je transportna. Brod je, naime, trebao prevoziti južno voće u Europu i s tim ciljem njegovu je izgradnju naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB). Bio je treći od ukupno četiri broda ove kompanije.

No, vrlo brzo nakon porinuća, početkom Drugog svjetskog rata, Ramb III je pretvoren u prateću krstaricu talijanske ratne mornarice i prevozio je hranu za talijanske vojnike u Africi. Na jednom od tih putovanja, 1941. godine u libijskoj luci Bengazi pogođen je u pramac torpedom britanske podmornice i umalo je potopljen.

Zahvaljujući umješnosti i sposobnosti kapetana i posade, brod je ipak spašen na način da je od Benghazija do Sicilije, 900 milja vozio krmom naprijed nakon čega je otegljen na remont u brodogradilište San Rocco (San Marco), nedaleko Trsta.

Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su preuzeli Nijemci i preoblikovali ga u minopolagač ugradivši mu šine za izbacivanje mina. Dali su mu novo ime – Kiebitz. Kao minopolagač postavio je više od 5000 mina u Kvarneru i na sjevernom Jadranu. U studenom 1944. u bombardiranju riječke luke potopili su ga zrakoplovi savezničke vojske.

Na dnu luke proveo je tri godine, a onda ga je nakon rata, 1947. godine, s morskog dna izvukla tvrtka Brodospas. U tom je izvlačenju po prvi put korištena tehnika vađenja broda pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Bio je to zahtjevan posao na kojem su radile 42 osobe, a među kojima su bili istaknuti stručnjaci i inženjeri.

Brod je potom prevezen u brodogradilište Uljanik u Puli, gdje je rastavljen i ponovno sastavljen te potpuno rekonstruiran. Pod novim imenom – Galeb – uređen je kao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. No, svoju slavu ponajviše duguje činjenici da je bio ploveća rezidencija Josipa Broza Tita na njegovim državničkim putovanjima čime je postao simbol jugoslavenske uloge u Pokretu nesvrstanih.

Na svoje prvo inozemno putovanje Galeb je zaplovio 1953. u London. To je putovanje ujedno bilo i znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu nakon udaljavanja od Staljina i Sovjetskog saveza. Nakon Londona uslijedila su mnogobrojna državnička putovanja u zemlje Azije i Afrike čiji je smisao bilo promoviranje ideja i politike nesvrstanosti u svijetu pogođenom blokovskom podjelom na Istok i Zapad.

Poslije Titove smrti, brod je ostao dio Jugoslavenske ratne mornarice, a nakon raspada Jugoslavije, devedesetih godina je prodan grčkom brodovlasniku. On je brod dopremio u brodogradilište Viktor Lenac s namjerom da ga preuredi u jahtu, međutim, zbog financijskih problema, projekt preuređenja nikad nije zaživio.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je brod kulturnim dobrom 2006. godine, a potom ga je Grad Rijeka kupio s namjerom da ga preuredi u prvi hrvatski brod – muzej. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te otvaranjem mogućnosti korištenja europskih fondova, Grad Rijeka je s nizom partnerskih institucija prijavio obnovu broda Galeb za financiranje EU sredstvima.

Galeb je na taj način, uz Palaču Šećera u Rijeci, postao dio EU projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine”. Obnova Palače je dovršena 2020. godine, a brod Galeb je 2019. otegljen u brodogradilište Kraljevica gdje traje njegova obnova.

Grad Rijeka

Komentiraj