USPJEH BUSHEVA GENERALA: Čovjek koji je uništio Al Qaedu

Objavljeno u Nacionalu br. 657, 2008-06-16

Najzloglasnija teroristička organizacija na svijetu na rubu je globalnog strategijskog poraza: zaslužni su američki zapovjednik u Iraku David Petraeus i pomoć Saudijske Arabije savezniku SAD-u

Aktivnost Al Qaede u Iraku i dalje se smanjuje, pa je direktor CIA-e, general Michael Hayden, nedavno izjavio da je ondje doživjela “gotovo strategijski poraz”. Internetski site organizacije Islamska država Irak iznosi podatke koji potječu iz same Al Qaede: u svibnju prošle godine Al Qaeda je u Iraku izvela 292 napada, a u svibnju ove samo 30-ak. Ako se uspoređuje bilo koji mjesec ove godine s istim mjesecem lani, napada je deset puta manje.

Amerikanci tvrde da je to, među ostalim, učinak njihove vojske u Iraku, ali i u Afganistanu, pa čak i u Pakistanu. Američki vojni analitičari uvjereni su da je značajnu ulogu u tome imala Bushova odluka da na sugestiju zapovjednika američkih snaga u Iraku generala Davida Pertraeusa pošalje još 30.000 vojnika u Bagdad i susjedne provincije. Osim toga, u velikoj iračkoj pokrajini Anbar, koja je bila središte aktivnosti Al Qaede, sunitski plemenski vođe, koji su prije surađivali s Al Qaedom, prešli su na stranu Amerikanaca i istjerali Al Qaedine borce sa svog područja, kojima je tako onemogućen i ulazak iz Sirije u Irak.

Američki vojni izvori tvrde da su ojačale i vojne snage iračke države, koje također suzbijaju Al Qaedu, posebno na sjeveru oko Mosula. Primirili su se i šiitski ekstremisti na jugu pa se američke snage mogu usredotočiti na operacije protiv Al Qaede. Za Al Qaedu nepovoljan je i razvoj događaja u Afganistanu. Američke snage uspostavile su veću kontrolu nad južnim Afganistanom gdje je Al Qaeda imala važne baze, a britanska vojska ovladava pokrajinom Helmand. Zbog toga su se vodeći ljudi Al Qaede preselili na pogranična područja u susjednom Pakistanu, jer pakistanska vojska onamo ne zalazi. Ipak, Amerikanci su ondje, unatoč protivljenju pakistanske vojske, bespilotnim letjelicama likvidirali tri vodeća čovjeka Al Qaede.

SAD je uz pomoć zapadnih saveznika, ali i drugih zemalja, blokirao razne račune za koje se sumnja da su služili za financiranje Al Qaede, a i mnogo se pomnije prati svjetsko cirkuliranje novca. Tomu se pridružila i Saudijska Arabija, odakle je prije pritjecalo najviše novca za Al Qaedu.

Saudijski režim procijenio je da mu je Al Qaeda, u kojoj su Saudijci uvijek bili bitni i brojni, velika prijetnja. Posebno pazi na Al Qaedine veterane koji se vraćaju u domovinu i na razne načine nastoji ih navesti da se odreknu terorizma. I saudijski vjerski vođe sad u džamijama oštro osuđuju Al Qaedu.

Američki politički magazin New Republic objavio je opširni članak “Pobuna džihadista protiv Bin Ladena”. Napisali su ga američki stručnjaci za terorizam Peter Bergen i Paul Cruickshank, na temelju terenskog istraživanja novijih mijena među radikalnim islamistima. Nakon razgovora s prominentnim radikalnim islamistima utvrdili su da se taj milje okreće protiv Osame bin Ladena, njegovih političkih ideja i terorističkih metoda, u raznim muslimanskim zemljama gdje je Al Qaeda imala značajna uporišta, u Egiptu, Libiji, Alžiru, ali i u samoj Saudijskoj Arabiji, gdje je imala najveću podršku i odakle je regrutirala najviše ljudi. U Pakistanu podrška Al Qaedi spala je u pet godina s 33 na 9 posto, u Saudijskoj Arabiji danas je podržava samo 10 posto. Slično je i u drugim islamskim zemljama.

Glavni je razlog što Al Qaedu osuđuju i mnogi ekstremni islamisti, koji inače podržavaju koncept džihada, vjerskog rata protiv kršćana i ostalih koje smatraju nevjernicima, to što je Al Qaeda i sve muslimane koji se ne slažu s njenim idejama i ne žele sudjelovati u njenim akcijama također proglasila neprijateljima i organizira akcije protiv njih. Riječ je o konceptu koji su prije nekoliko desetljeća, kad je Al Qaeda počela djelovati, razradili saudijski i egipatski vjerski vođe. Ta se doktrina zove takfir, a po njoj radikalni muslimani sebi uzimaju pravo da odrede tko je pravi musliman, a tko nije, a one koji navodno nisu smatraju bezbožnicima, koje treba likvidirati. Tom je doktrinom Al Qaeda htjela radikalizirati svoju borbu i odnose unutar islamskog svijeta. No ta je doktrina odbila umjerene muslimane, a potom i brojne radikale, osobito nakon što je Al Qeda terorističke akcije usmjerila upravo protiv umjerenih muslimana, najviše u Iraku, gdje je, procjenjuje se, u samoubilačkim bombaškim akcijama ubila više od 10.000 domaćih ljudi, mnogo više nego Amerikanaca. Isprva su glavni cilj Al Qaede u Iraku bili šiiti, ali potom se okrenula i protiv sunita.

Al Qaeda i njeni saveznici talibani pobili su i u Afganistanu stotine muslimana, njenih terorističkih napada s civilnim muslimanskim žrtvama bilo je i u Saudijskoj Arabiji, Jordanu, gdje je javnost bila zgranuta pokoljem na svadbi u hotelu u Amanu u studenome 2005., u Maroku, Alžiru, Indoneziji. To je okrenulo većinu muslimana protiv Al Qaede u mnogim zemljama pa se smanjila i baza za regrutaciju novih članova.

Ali razlog su i Al Qaedini ciljevi. Kad je Bin Laden 90-ih počeo stvarati nadnacionalnu mrežu radikalnih islamističkih grupa kako bi koordinirale djelovanje u zajedničkoj borbi da se stvori radikalna islamska država od Maroka do Indonezije, dogovor je bio da se ponajprije usredotoče na borbu protiv režima u zemljama s muslimanskom većinom koji nisu dovoljno islamistički, nego su povezani sa Zapadom. No mnogi islamisti bili su razočarani vidjevši da se Bin Laden usredotočio na spektakularne terorističke akcije protiv SAD-a i njegovih zapadnih saveznika.

Bin Laden uvjeravao je suradnike da će on potući i slomiti SAD i tako olakšati borbu protiv prozapadnih režima u muslimanskim zemljama, ali mnogi islamski radikali nisu se dali uvjeriti u te teorije, smatrajući da će te akcije samo razjariti najjaču zemlju svijeta da napadne pojedine islamske zemlje, što se i dogodilo u Afganistanu i Iraku. Tako se Al Qaeda našla u defenzivi, ne radikaliziravši islamski svijet, a radikali nisu uspjeli preuzeti vlast ni u jednoj muslimanskoj zemlji. Uz ogromne civilne žrtve propao je i najozbiljniji takav pokušaj, u Alžiru. Mnogi muslimani zgranuti su i time što je Al Qaeda prilikom posljednjeg hadža u Meki planirala samoubilačke bombaške napade, a pokolj je spriječen hapšenjem 28 njenih pripadnika.

Možda se čak Al Qaeda povlači iz Iraka kako bi negdje drugdje stvorila novu bazu. Često se spominje Somalija, gdje su islamisti jaki, ali nema dokaza da Somalija postaje njena baza, tako barem tvrde Amerikanci koji pomno prate događaje u Somaliji iz svoje baze u susjednom Džibutiju. Ima znakova da bi novi centar djelovanja Al Qaede mogla postati sjeverna Afrika, jer je pojačana aktivnost alžirske organizacije povezane s Al Qaedom, koja djeluje i u Maroku. U pet bombaških napada posljednjih tjedana u Alžiru počinitelji su vjerojatno iz te organizacije. Rasprostranjeno je mišljenje da bi glavna baza Al Qaede mogao postati Pakistan, ne samo uz granicu s Afganistanom.

Al Qaedu nipošto ne treba otpisati, već je bilo razdoblja kada se primirila, a potom ponovno oglasila nekom dramatičnom, spektakularnom akcijom. Indikativan je nedavni bombaški napad na dansku ambasadu u pakistanskom glavnom gradu Islamabadu, gdje je osam ljudi ubijeno i 25 ranjeno. Al Qaeda je unaprijed najavila da će kazniti Dansku zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda u danskom listu 2005.

Komentiraj

Source:Maroje Mihovilović