Vlada je sredinom studenoga uputila u proceduru izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se, među ostalim, planira povećati visina novčane kazne za prekršaj neprilagođene brzine s 500 na 1000 kuna.

Predlagatelj, Ministarstvo unutarnjih poslova, povećanje iznosa kazne obrazložio je činjenicom da sadašnja visina novčane kazne ne ispunjava svoju svrhu, odnosno počinitelje prekršaja ne odvraća od ponavljanja činjenja prekršaja.

HAK Revija kontaktirala je kabinet ministra Davora Božinovića kako bi utvrdila koliko su strože kazne dosad imale učinka.

“Možemo reći da se represivne aktivnosti policije usmjeravaju na sankcioniranje počinitelja prekršaja činjenjem kojih se događaju najteže prometne nesreće ili pridonosi težini stradavanja sudionika. Aktivnosti se prioritetno provode na lokacijama i u vrijeme gdje, prema analitičkim pokazateljima ili prema saznanjima s terena, počinitelji učestalo krše prometne propise”, kažu iz kabineta ministra.

Tako su od 1. kolovoza 2019. do 31. listopada 2021. godine utvrđena 1.630.062 prekršaja, i to: 654.883 – brzina veća od dopuštene, 165.831 – nekorištenje sigurnosnog pojasa, 88.420 – nepropisna upotreba mobitela, 64.497 – alkoholiziranost vozača, 32.931 – neregistrirano i tehnički nepregledano vozilo, 15.279 – vožnja bez položenog vozačkog ispita te 9781 prekršaj nekorištenja zaštitne kacige na mopedima i motociklima.

Pandemija i lockdown

Iz kabineta ministra kažu kako je primjena propisanih sankcija na kraju 2019. godine rezultirala povoljnim pokazateljima stanja sigurnosti u prometu u odnosu na 2018. godinu, odnosno zabilježeno je: smanjenje broja prometnih nesreća s poginulima za 6.1%, smanjenje broja nesreća s ozlijeđenim osobama za 7.3%, smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom za 5.7%, smanjenje broja poginulih za 6.3%, smanjenje broja teško ozlijeđenih za 9.3% i smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 7.7%.

“Činjenica je da je tijekom ove godine, nakon lockdowna u 2020. godini, došlo do svojevrsnog opuštanja građana, što se odrazilo i na više smrtno stradalih u prometu. Jednako tako razvidno je da je ovo negativno stanje posebice generirano kroz ljetne mjesece (lipanj, srpanj, kolovoz), kad je zabilježeno 105 smrtno stradalih osoba, što je za 19 osoba ili 22.1% više nego 2020. godine”, navode iz kabineta ministra za Reviju HAK.

Represivne aktivnosti

Napominju kako će se represivne aktivnosti i dalje usmjeravati na nadzor i sankcioniranje prekršaja iz tzv. skupine četiri glavne ubojice u prometu, a to su brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisna uporaba mobitela tijekom vožnje.

“Jednako tako, posebna pozornost usmjerit će se na vozače mopeda i motocikala, vozače bicikala, mlade vozače, recidiviste, vozače kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima, vozače koji upravljaju vozilima prije stjecanja prava, kao i na prometne prekršaje koji utječu na pasivnu sigurnost, poput nekorištenja zaštitne kacige”, navode u MUP-u.