USKOK je ponovno proširio istragu protiv nekadašnje HDZ-ove gradonačelnice Knina i državne tajnice u Ministarstvu uprave zbog trgovanja utjecajem, te još dvojice. U priopćenju se ne navodi o kome je riječ imenom i prezimenom, ali je jasno da se slučaj odnosi na nju, te Milenka Bašića i Krunoslava Jakupčića.
Jakupčić je USKOK-u zanimljiv kao tadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, a Bašić kao vlasnik grupacije Lager i tvrtke C.E.M.P.
Osim protiv nje, istraga je proširena i protiv Milenka Bašića i Krunoslava Jakupčića.
USKOK sada navodi da ih sumnjiči da je Rimac dobivala mjesečno po 40.000 kuna kako bi pogodovala jednoj tvrtki, navodi se da je riječ o “drugookrivljenome”. Piše dalje da je zauzvrat trebala omogućiti izvjesnoj tvrtki da nastavi s radovima na vjetroelektrani, unatoč tome što nisu bili riješeni vlasnički i pravni odnosi na državnom šumskom zemljištu:
Njih troje osumnjičeni su u aferi Vjetroelektrane, a tada, 30. svibnja 2020. ili dan nakon što je Rimac smijenjena s mjesta državne tajnice u Ministarstvu uprave, još dvojica, po jedan iz Hrvatskih šuma i iz HERA-e.
USKOK je istragu protiv Rimac proširivao dvaput, s tim što se u sadašnjem proširenju navodi “davanje mita za trgovanje utjecajem i zloporaba položaja i ovlasti”.
Podsjetimo, istraga protiv Rimac proširivana u kolovozu 2020. i travnju 2021.
Priopćenje USKOK-a prenosimo u cijelosti:
“Osnovano se sumnja da je I. okr., u razdoblju od veljače 2017. do 29. svibnja 2020., u Zagrebu i Kninu, u sklopu prethodno postignutog dogovora s II. okr., te uz dogovorenu novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna koju joj je na mjesečnoj bazi isplaćivao II. okr., u cilju pribavljanja nepripadne koristi jednom trgovačkom društvu (dalje TD), poduzimala niz radnji radi pogodovanja tom TD-u koristeći pritom svoj društveni utjecaj koji je stekla kroz višegodišnje obnašanje dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru. Tako je, kako bi omogućila TD-u da nastavi s radovima na izgradnji vjetroelektrane unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosima na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, te unatoč tome što je od strane Hrvatskih šuma TD već bilo upozoreno da prekine s pripremnim radovima koje je započelo prije sklapanja Ugovora o osnivanju prava služnosti, od IV. okr. predsjednika Uprave društva Hrvatske šume zatražila da s navedenim društvom sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta, na što je isti pristao. Nakon što je Podružnica Split Hrvatskih šuma izradila nacrt ugovora, IV. okr. je zatražio njegovu izmjenu na način da se protivno Zakonu o šumama na navedeni ugovor neosnovano primjeni članak Pravilnika o korištenju šumske infrastrukture i TD-u tako prizna status investitora šumske infrastrukture te ga se oslobodi plaćanja naknade za korištenje šumske ceste u iznosu od 20.000,00 kuna godišnje po svakom vjetrogeneratoru, bez PDV-a, iako je znao da šumske ceste koje je TD namjeravalo izgraditi ne predstavljaju šumsku infrastrukturu niti su namijenjene gospodarenju i zaštiti šuma, nego poslovnim potrebama tog društva. Pravna služba Podružnice Split odbila je sačiniti takav ugovor, pa je IV. okr. naložio Sektoru pravnih poslova u Direkciji društva Hrvatske šuma da sačini ugovor s takvom odredbom. Potom je IV. okr., po saznanju da TD nije u mogućnosti ishoditi bankarsku garanciju kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora, a što je bilo dužno dostaviti sukladno tada važećoj Odluci Uprave Hrvatskih šuma o osiguranjima plaćanja, zatražio da se u ugovoru bankarska garancija zamjeni obvezom dostave dvije bjanko zadužnice na iznos od po 500.000,00 kuna. Navedeni ugovor je potpisao 4. travnja 2017. iako TD prije potpisa ugovora nije dostavilo niti zadužnice kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora.”
Komentari