Policijska vozila krenula su iz Madrida, Huelve, Valencije, Seville, Córdobe i drugih gradova kako bi “održala javni red” u nedjelju, kada je katalonska vlada najavila “nezakoniti referendum”, poručilo je španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova.

 Policajce su ispratili deseci građana vičući “živjela Španjolska”, “živjela policija” te uz navijački poklič, koji se koristi kada igra španjolska reprezentacija, “(idite) na njih”, koji je ovaj put usmjeren na Katalonce, zagovornike nezavisnosti, a ne na sportske protivnike. Stanovnici nekih pokrajina, poput Andaluzije na jugu zemlje, preko društvenih mreža podržavaju slanje dodatnih policijskih snaga.

 Katalonija ima svoju autonomnu policiju, kojoj je državno odvjetništvo naložilo zapljenu materijala vezanih za referendum i zauzimanje prostorija gdje bi birači mogli glasovati, no u Madridu im ne vjeruju u potpunosti pa šalju nacionalnu policiju i civilnu gardu.

 Nakon što je španjolski ustavni sud zabranio održavanje referenduma, a vladajuća Narodna stranka desnog centra u Madridu poručila da se on neće održati, policija plijeni propagandne letke, ulazi u prostorije za koje sumnja da skrivaju glasačke kutije te blokira internetske stranice koje pozivaju stanovnike na izlazak na referendum. Medijima prijete kazne budu li objavljivali reklame i oglase vezane za referendum. Još ranije su sudovi i državno odvjetništvo najavili procesuiranje službenika i dužnosnika koji budu sudjelovali u organizaciji referenduma.

 “Ovo što se događa zadnjih dana, nikada nećemo zaboraviti”, rekao je u utorak katalonski predsjednik Carles Puigdemont. “Nećemo zaboraviti šutnju onih koji njome pomažu španjolskoj vladi Narodne stranke, niti ćemo zaboraviti onima koji sudjeluju u ovako snažnoj agresiji. Nikada nećemo zaboraviti zabranu ideja, mišljenja, političkog djelovanja i rezove”, dodao je.

 Puigdemont je rekao kako se ne boji moguće zatvorske kazne zbog optužbi iz Madrida da javni novac koristi za organiziranje referenduma. Pozvao je još jednom Katalonce da bez straha izađu u nedjelju na birališta.

 “Idemo naprijed prema velikim vratima demokracije koja će nas odvesti tako daleko koliko mi to želimo”, istaknuo je Puigdemont u katalonskom mjestu l’Hospitalet de Llobregat.

 Katalonska vlada već je poslala obavijesti onima koji bi u nedjelju trebali raditi na glasovanju, a tijekom srijede će nastaviti obaviještavati one koji ih još nisu primili. Organiziranje glasačkih mjesta i prostorija delikatno je pitanje nakon što je sud zabranio održavanje referenduma. Španjolski premijer Mariano Rajoy je poručio u utorak iz Washingtona, gdje se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, kako ne postoje glasačke kutije, niti ljudi koji će raditi te da “svi znaju da se referendum neće održati”.

 “Također su rekli da neće biti niti kampanje za referendum. A evo, još su ostala samo tri dana, i dan za razmišljanje”, rekao je Puigdemont okupljenima. “Umjesto davanja argumenata oni nam prijete. Koriste silu i režu demokraciju. To rade zato što nemaju argumente i jer se skrivaju od vas”, napomenuo je na skupu, a okupljeni su uzvratili uzvicima “glasat ćemo” i “nezavisnost”.

 Katalonska vlada računa na više od 16.000 volontera, no za potpuno popunjavanje biračkih mjesta bit će joj potrebno oko 50.000 ljudi. Glasnogovornik regionalne vlade Jordi Turull rekao je kako će ta mjesta biti popunjena osobama određenima za taj posao, a u slučaju da neki od njih ne budu ondje, nadomjestit će ih prve osobe koje izađu na glasovanje.

 Glasnogovornik je odbio reći na koji način obavještavaju osobe koje bi trebale sjediti za stolovima na biračkim mjestima niti kada su im počeli slati obavijesti. Prije dva tjedna je španjolska javna pošta Correos naložila svojim zaposlenicima da zaustave slanje bilo kakvih pošiljki vezanih uz referendum.

 Nakon što je prošli tjedan policija zaplijenila oko 10 milijuna propagandnih letaka i plakata te drugog materijala, španjolska vlada je uvjerena da u nedjelju neće biti referenduma već samo javnog okupljanja i prosvjeda Katalonaca koji traže nezavisnost.

 Katalonija, u kojoj živi 7,5 milijuna stanovnika jedan je od najbogatijih dijelova Španjolske s vlastitim jezikom, a vlada u Barceloni se poziva na pravo na samoodređenje naroda. Stranke ljevice i desnog centra, koje se zalažu za proglašenje republike Katalonije, imaju većinu zastupničkih mjesta u regionalnom parlamentu i smatraju da je pravo stanovnika na izjašnjavanje o svojoj budućnosti iznad španjolskog ustava.

 Španjolski ustav, na snazi od 1978., kada je u Španjolsku uvedena demokracija, dao je pokrajinama autonomiju, no zabranio im je održavanje referenduma koji bi mogli ugroziti cjelovitost zemlje.