HINA: Mario Strmotić

Unatoč jakoj buri, Splićani ponovno u prosvjednoj šetnji za Marjan

Unatoč jakoj buri i hladnom vremenu, mnogo Splićana bilo je u subotu na još jednoj prosvjednoj šetnji Park šumom Marjan s koje su poručili kako se ne slažu s odlukom da se naprave trase za “tešku mehanizaciju” koja bi izvlačila osušena stabala zaraženih potkornjakom već se zalažu za rješenje tog problema uz minimalno oštećenje krajolika.

Prosvjedna šetnja se ove subote, baš kao i prošle nedjelje, održala u organizaciji Facebook inicijative Naš Marjan. Građani su se okupili na sjevernim vratima Park šume Marjan, te su šetali do Bena. Neki od njih su sa sobom ponijeli građevinske, vrtlarske i radne rukavice, a u šetnji su im se pridružili i aktivisti iz Žutih prsluka.

Ante Renić: Gradonačelnik za Marjan mora sazvati stručni stožer

Županijski vijećnik stranke Pametno Ante Renić je istaknuo da je kako je sadašnja situacija na Marjanu rezultat nebrige i nerada kroz mnogo godina, kao i lošeg upravljanja, uhljebljivanja u Javnoj ustanovi Marjan koja je trebala čuvati park šumu.

“Sada smo u situaciji da ne znamo kako spasiti Marjan i teško će ga biti spasiti. Vjerojatno ćemo ga gledati malo drugačijeg svih ovih godina. Znakovito je i što gradonačelnik šuti..Rješenje mora dati struka, a gradonačelnik mora sazvati stožer sa stručnjacima koji će znati što i kako napraviti u šumi”, rekao je.

Predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić tvrdi da se na Marjanu može raditi bez bagera i korištenja teške mehanizacije uz minimalno oštećivanje krajolika i poručuje da ne žele da se tamo “ore i kopa”.

“Veliki dio stručnjaka s kojima smo razgovarali tvrde da se radovi mogu izvesti bez korištenja mehanizacije. Sada se postavlja pitanje košta li više korištenje mehanizacije nakon koje će se opet trebati pristupiti javnoj nabavi za izvlačenje i sječu ili odmah krenuti u sječu i izvlačenje, ali manjih komada trupaca”, objasnio je Marinić.

Duška Boban: Trase će biti početak urbanog prometa po park šumi 

Da građani posljednjih osam godina šetaju po Marjanu i ukazuju na problem novinare je podsjetila i Duška Boban koja je rekla da je očito trebalo proći vrijeme da se prepozna potkornjak, a kada su ga otkrili nisu poduzeli ništa. Rekla je da je na Marjanu apsolutni nered, a kada se uvedu vlake (trase) da će to biti početak pravog urbanog prometa po park šumi.

“Mislim da je ova gradska vlast toga itekako svjesna, svjesni su i svi gradski vijećnici koje pozivam da se izjasne o ovoj situaciji”, dodala je.

Organizatori prosvjedne šetnje su na svojoj Facebook stranici istaknuli da od gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare traže da osnuje krizni stožer i ponaša se prema problemu potkornjaka na način kao da je na Marjanu izbio požar. Zahtijevaju da se promijeni prioritet rada Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan i da se ne čeka probijanje vlaka (trasa) kako bi se pristupilo ozbiljnoj sanaciji. Njihov zahtjev je i da se Javnoj ustanovi Marjan odobre dovoljna sredstva za interventan angažman velikog broja šumara koji će odmah, od sutra, započeti sanaciju na način kako je predvidio dr. Milan Pernek sa Hrvatskog šumarskog instituta koji zastupa stav da vlake (trase) na Marjanu neće riješiti problem potkornjaka.

Organizatori: Nema cijene koju građani nisu spremni platiti za Marjan

Traže i da se preispita odluka o probijanju vlaka (trasa) s obzirom da će se s njima samo olakšati pristup pojedinim dijelovima šuma, što znači da će se šuma uništiti samo zato da bi se sanacija obavila jeftinije. Smatraju da nema te cijene koju građani nisu spremni platiti da Marjan ostane lijep kakav je danas, te traže da se dr. Perneku na raspolaganje stave dovoljna sredstva za postavljanje klopki čija je cijena zanemariva, kao i dovoljan broj djelatnika koji će prazniti klopke i dopunjavati ih feromonom kako bi one bile učinkovite. Zahtijevaju i nadzor nad Javnom ustanovom Marjan koja će provoditi te mjere, te da se građanima omogući da pomognu u odvozu nezaraženih debla.

Prema podacima kojima raspolaže Društvo Marjan u Park šumi ima oko 64.000 stabala, a do sada ih je potkornjakom zaraženo između 15.000 i 20.000. Uvjereni su kako će u slučaju ako se žurno ne poduzmu mjere postavljanja feromonskih klopki u rujnu i listopadu ove godine biti potkornjakom zaraženo između 30.000 i 40.000 stabala.

Komentiraj