Miriam Kervatin: ‘Umirovljenici će biti najveće žrtve ovrha i blokada’

Miriam Kervatin iz Udruge Blokirani uvjerena je da javnost ne dobiva točne podatke o broju blokiranih građana te tvrdi da će njihov broj uskoro biti 500.000

Dana 19. listopada prestao je moratorij na ovrhe. Najveći broj ovrha provodi se putem Fine iz koje su izvijestili da su u razdoblju zastoja provedbe ovrhe, od 18. travnja do 30. rujna zaprimili 217.655 ovrha za potrošače, pri čemu u prosjeku jedan ovršenik ima pet ovrha, a najčešće dvije. Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, javni bilježnici su za trajanja moratorija zaprimili oko 170 tisuća novih prijedloga za ovrhu, a najviše ih se odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonskih usluga.

Vratimo se šest mjeseci unazad. Prema podacima koje je obradila Fina, 31. ožujka 2020. godine, 238.135 građana nije podmirilo svoje dospjele neizvršene osnove za plaćanje. Dug građana tada je iznosio 16,57 milijardi kuna, a analiza dospjelih neizvršenih osnova građana je pokazala kako je najviše dužnika, i jednako tako najveći iznos njihova duga, u Gradu Zagrebu.

Dana 31. ožujka u Zagrebu je bilo 48.865 blokiranih građana, njihov je dug iznosio četiri milijarde i sedamsto tisuća kuna. Na dan početka moratorija 18. travnja broj ovršenih fizičkih osoba nad kojim je Fina zastala s provedbom ovrhe rapidno se povećao te se popeo se na 244.865, a njihov dug je iznosio 23,9 milijardi kuna.

Unatoč optimizmu kojim nas zasipaju iz resornih ministarstava financija i uprave kako je broj ovrha u opadanju u odnosu na ranija razdoblja, nemoguće je sakriti činjenicu da se broj ovršenih građana nakon proteka moratorija rapidno povećao. U udruzi Blokirani smatraju da javnost ne dobiva točne podatke o broju blokiranih građana. “Ne daju točne podatke zato što je jasno da u situaciji poput ove, kada smo na vrhuncu pandemije, kada smo sa smanjenim prihodima na pragu recesije i gubitka velikog broja ranih mjesta, zaustavljanje zastoja ovrha i otvaranje lova na prezadužene znači ekonomski kolaps Hrvatske. Ne daju se točne informacije u javnost, nego se javnost informira na osnovi lažnog optimizma koji nije održiv. Problem je velik, on će biti vidljiv, više ga se neće moći skrivati, i u roku od tri mjeseca ukupan broj blokiranih građana narast će na više od 500 tisuća, što je za 140 tisuća više nego na početku Milanovićeve vlade”, upozorila je za Zagreb News,  iz udruge Blokirani Miriam Kervatin.

Također, kada je riječ o tvrtkama najzaduženije su one koje posluju u Zagrebu, što ne čudi jer je većina gospodarstva Hrvatske koncentrirana u Zagrebu. Njihov je dug u ukupnom dugu poduzetnika u Hrvatskoj veći od 40 posto. Zagrepčani su dužni četiri milijarde i sedamsto milijuna kuna, a poduzetnici sa područja Zagreba duguju dvije milijarde i tristo milijuna kuna, što znači da je dug blokiranih građana dvostruko veći od duga blokiranih tvrtki. Kervatin na to kaže: “Frapantno je usporediti dug građana i privrede, građani su dužniji od privrede, što je očaj, to je jedan ekonomski sustav koji je neizdrživ. Naše gospodarstvo koje je na grcaju, koje je zbog pandemije doživjelo snažne udarce, ovo ne može izdržati.”

Isto tako, najveći broj ovršenih umirovljenika živi na području Zagreba. Poslali smo upit Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koliko ima ovršenih umirovljenika u Gradu Zagrebu i koliki je njihov ukupan dug. Nisu nam znali odgovoriti jer kažu da takve evidencije ne vode. Uputili su nas na svoju web stranicu na kojoj stoji ova obavijest: “Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavještava korisnike mirovina kojima provodi ovrhu na mirovinama da će od 19. listopada 2020., kada se zbog proteka posebnih okolnosti prestaju primjenjivati mjere zastoja prema Zakonu o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti i Odluci o produženju roka trajanja posebnih okolnosti pri isplati mirovinskih primanja, aktivirati na naplatu sve ovrhe koje se zbog mjera zastoja nisu ovrhovoditeljima namirivale, počevši od isplate mirovina za travanj do isplate mirovina za rujan 2020. te na naknadnim doznakama mirovina isplaćivanima do 18. listopada 2020. Za približno 26 tisuća ovrha na mirovinama za listopad koje se isplaćuju u studenome, ponovno će se provesti ovrha po osnovi ostalih tražbina na koje su se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti primjenjivale mjere zastoja, a ovrhe po osnovi uzdržavanja na koje nisu bile primijenjene mjere zastoja nastavit će se provoditi. “

U Hrvatskoj ima 26 tisuća ovrha na mirovinama, a znamo da je većina tih mirovina na razini loše socijalne pomoći. Kako u Zagrebu preživjeti u doba pandemije, a pri tome biti star, bolestan i blokiran ?

“Jako je loše živjeti u državi gdje vlast ne razumije i ne želi razumjeti život najmanjeg među nama. Umirovljenici su u strahu od blokada koje će trajati doživotno! U jeku pandemije osuđeni su na još manja primanja i u strahu su za vlastiti život i bolest. Veliki broj starijih, bolesnih i samohranih, onih koji se nemaju gdje obratiti za pomoći, ove zime se neće grijati. To je vrlo nehumano i to će povećati broj umrlih od covida-19. Hrvatska je bolesna od predrasuda i crno-bijelog svijeta. Prezaduženost u drugim članicama Europske unije nije nužno blokada. Prezaduženost ne znači biti nužno blokiran u normalnoj zemlji”, poručila je Miriam Kervatin.

Komentiraj