ULTIMATUM HUP-A: Udar kapitalista na vladu

Objavljeno u Nacionalu br. 667, 2008-08-25

Zbog loše ekonomske situacije i rekordne inflacije HUP od Vlade traži uvođenje hitnih mjera kako bi se ublažile posljedice sve veće krize

Hrvatska vlada uskoro bi se mogla naći na udaru kritika hrvatskih gospodarstvenika zbog loše ekonomske situacije i rekordne stope inflacije od 8,4 posto koja sve više otežava poslovanje. Zbog toga je Hrvatska udruga poslodavaca od Vlade zatražila uvođenje hitnih mjera kako bi se ublažile posljedice visoke inflacije i ekonomske krize. Poslodavci od Vlade traže da smanji poreze, smanji cijenu rada te ukine sustav subvencija, a umjesto njega počne s isplaćivanjem kapitalnih potpora. Smatraju kako bi uz manja porezna opterećenja i bolju podršku države u smislu kapitalnih potpora njihovo poslovanje bilo konkurentnije, što bi u konačnici dovelo do većeg gospodarskog rasta, te povećanja izvoza.

Ipak, Vlada zasad ne želi udovoljiti zahtjevima poslodavaca, tako da bi u budućnosti moglo doći do ozbiljnog pogoršanja odnosa na relaciji Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak, za Nacional je potvrdio kako očekuje da Vlada uskoro pristupi reformi poreznog sustava i smanji davanja za poduzetnike: “Smanjenje poreznih opterećenja u ovom bi trenutku puno značilo za hrvatske poduzetnike. Država to jednostavno mora učiniti u sljedećem razdoblju. Pogotovo očekujemo smanjenje direktnih poreza te smanjenje cijene rada. Smatramo da je to nužno kad zbog visoke inflacije postoji mogućnost nastanka negativne spirale povezane s usklađivanjem plaća. I osim toga država nam je već odavno obećala da će napraviti registar radnih parafiskalnih nameta koji su zadnjih godina puno narasli, a uglavnom su u ovlastima lokalne samouprave.”

Ipak, HUP-ovu zahtjevu oštro se protivi ministar financija Ivan Šuker koji smatra kako bi svako smanjenje poreza stvorilo proračunski manjak koji bi dodatno produbio ekonomsku krizu. Naime, kako tvrdi Šuker, država onda ne bi imala novca da podmiri mirovine, plaće i ostale obveze, a to bi bio novi udarac na standard građana. Zbog toga, Vlada u ovom trenutku nije spremna pristati na zahtjeve poslodavaca: “Svaka reforma poreznog sustava, koja bi rezultirala smanjenjem proračunskih prihoda, rezultirala bi povećanjem fiskalnog deficita, rastom inozemnog duga te povećanjem vanjske ranjivosti zemlje. Takva situacija prozlazi iz činjenice da je najveći dio rashoda unaprijed zadan i proizlazi iz prava na mirovine, plaće, zdravstvo, socijalu i druga prava bez čijeg smanjenja bi u kratkom roku svako smanjenje prihodne strane rezultiralo povećanjem fiskalnog deficita.”

Osim što ne želi smanjiti poreze, Vlada, čini se, neće udovoljiti ni zahtjevima Hrvatske udruge poslodavaca vezanim za reformu sustava subvencija. Naime, poslodavci smatraju kako sadašnji sustav nije dobar jer previše favorizira sitne ili nekonkurente proizvođače, što je najočitije u poljoprivredi.

“Što se tiče subvencija, oko njih se mnogo politizira. Ako se stvar pogleda objektivno, jasno je da sadašnji sustav nema nikakvih efekata. Primjerice, u poljoprivredi seljaci dobivaju više od 90 posto ukupnih sredstava koja se izdvajaju na subvencije, a nema nikakvih rezultata. Nema rezultata ni u brodogradnji, pa ni u drugim granama gospodarstva koje se subvencioniraju. Mislim da bi bilo mnogo pametnije da se umjesto poticaja daju kapitalne potpore jer hrvatskom gospodarstvu je potrebno jako puno ulaganja da bi dosegnulo potrebnu razinu konkurentnosti”, smatra Kuštrak.

Ipak, prije nekoliko dana predsjednik HSS-a i potpredsjednik Vlade Josip Friščić najavio je kako će se od sljedeće godine promijeniti način dodjele subvencija u poljoprivredi, i to tako da će još više sredstava biti namijenjeno malim seoskim gospodarstvima, dok će veliki proizvođači poput Agrokora dobivati manje novca nego što je to bio slučaj do sada. Takve Vladine namjere su očekivane. Naime, promjena sustava subvencioniranja u poljoprivredi tako da država počne subvencionirati i mala seoska gospodarstva bilo je jedno od glavnih predizbornih obećanja HSS-a. Budući da će se u Hrvatskoj sljedeće godine održati lokalni izbori, u HSS-u su očito procijenili da bi im njihovo biračko tijelo, koje dominantno živi u ruralnim područjima, moglo zamjeriti ako ne ispune ono što su obećali. No takve namjere Vlade u potpunoj su suprotnosti s onim što traže poslodavci. Zato se može očekivati da ovi zahtjevi Hrvatske udruge poslodavaca u budućnosti prerastu u otvorenu kritiku Vlade.

Poslodavci su se do sada suzdržavali od oštrih kritika, iako je ekonomska situacija u državi vrlo ozbiljna. Kuštrak kaže kako smatra da je Vlada bila previše neaktivna, te kako je propustila reagirati u trenucima kad se kriza još mogla izbjeći ili barem ublažiti.

“Mislim da je vrlo zabrinjavajuća činjenica da sve ovisi o situaciji vani, čekamo da se promijeni situacija u okolini, pa da se automatski kao posljedica toga popravi i stanje u Hrvatskoj, a interno se ništa ne poduzima. Vlada je mogla birati između toga da se situacija sama po sebi smiri i da se nešto poduzme. Mislim da su oni odabrali strategiju čekanja nadajući se da će promjenom vanjskih utjecaja kriza otići na isti način kako je i došla. Proaktivna politika Vlade bila bi dobrodošla i mislim da bi poslužila kao ohrabrenje poduzetnicima i poslodavcima u teškoj ekonomskoj situaciji.”

U Vladi odbijaju takve kritike, te naglašavaju kako su poduzeli čitav niz mjera koje su pomogle građanima, ali i gospodarskim subjektima da lakše podnesu aktualnu ekonomsku situaciju. “Rebalansom proračuna je osigurano 600 milijuna kuna za ublažavanje utjecaja rasta cijena energenata. Dio tog iznosa iskorišten je kako ne bi došlo do povećanja cijena električne energije za kućanstva koja manje troše. Ostatak rezerviranog iznosa daje dovoljno fleksibilnosti da se ublaže posljedice mogućeg rasta cijena dobara i usluga, odnosno nekih drugih energenata na najugroženije skupine stanovništva kroz dodatne izravne potpore građanima ili neizravno kroz potpore pojedinim djelatnostima. Osim toga povećan je i osnovni osobni odbitak s 1600 na 1800 kuna. Time su se država i jedinice lokalne i područne samouprave odrekli dijela poreznih prihoda kako bi se ublažio utjecaj rasta cijena. Donesena je i odluka o interventnoj potpori poljoprivrednicima i ribarima, korisnicima plavog dizela, kojima je predviđeno podmirenje razlike između maloprodajne cijene plavog dizela i 5 kuna po litri od 1. srpnja ove do 1. siječnja iduće godine.”

Osim kritike na račun rada Vlade, Kuštrak je iznio svoje primjedbe i na račun monetarne politike koju vodi Hrvatska narodna baka. Naime, u svojoj nedavno objavljenoj analizi pod nazivom “Financijska stabilnost”, stručnjaci iz HNB-a su procijenili kako su trenutačno u Hrvatskoj najugroženije tvrtke, i to zato što ovise o zaduživanju u inozemstvu. Ako se kriza na svjetskim financijskim tržištima nastavi, smatraju u HNB-u, moglo bi doći do postroženja kriterija kreditiranja u inozemstvu, a to bi moglo dovesti do toga da hrvatsko gospodarstvo nema dovoljno kapitala za razvoj i rast. Kuštrak smatra kako postoji opasnost od usporavanja priljeva stranog kapitala u Hrvatsku, ali da je za ovisnost hrvatskih poduzeća o zaduživanju u inozemstvu kriv upravo HNB. “Poduzeća uistinu ovise o međunarodnom tržištu kapitala, ali tu ovisnost je stvorila upravo Hrvatska narodna banka provodeći svoju monetarnu politiku. HNB je prvo ograničio zaduživanje države u inozemstvu, a nekoliko godina kasnije počeo je ograničavati zaduživanje poslovnih banaka u inozemstvu, tako da na kraju poduzećima nije ostalo puno izbora. Hrvatske tvrtke su danas kapital prisiljene tražiti izvan granica Hrvatske jer ga u Hrvatskoj nema dovoljno. To više čak nije ni pitanje cijene kapitala, već njegove dostupnosti.”

Zanimljivo je i to da se Kuštrak protivi izmjeni načina izračuna cijene goriva, što je nedavno guverner HNB-a Rohatinski preporučio Vladi kao jednu od mogućih mjera za obuzdavanje inflacije. “Mislim da je aktualni izračun cijene goriva u Hrvatskoj vrlo korektan jer omogućava Ini tržišno poslovanje. On bi možda mogao biti nešto drukčiji, ali ne bitno. Poduzetnicima je važno da cijena energije bude tržišna, jer i drugi imaju tržišnu cijenu, a to znači da se kroz to ne generira nekonkurentnost.”

Komentiraj

Source:Marko Biočina