ULAGANJA I U KRIZI: Kako su mirovinski fondovi i u koroni dobro zaradili

B&B otkriva zašto su ulaganja mirovinskih fondova i u dramatičnoj 2020. godini bila uspješna pa je ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova, zaključno sa svibnjem 2021., iznosila 125,3 milijarde kuna

Izvanredne okolnosti uzrokovane koronavirusom utjecale su i na ulaganja mirovinskih fondova, no unatoč pandemiji i gospodarskoj recesiji, četiri obvezna mirovinska fonda – AZ, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen – završili su 2020. s pozitivnim rezultatom. Prema informacijama koje je Business & Banking dobio od Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), ostvareni prinosi obveznih mirovinskih fondova (II. mirovinski stup) u 2020. za kategoriju A iznosili su 0,43 posto, za kategoriju B 0,94 posto te za kategoriju C 1,15 posto. Prosječno stanje na računima članova koji štede u fondovima od njihova osnivanja sada iznosi 130 tisuća kuna, a ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova zaključno sa svibnjem 2021. iznosi 125,3 milijarde kuna.

 

Ulaganja u dionice su iznosila 24,8 milijardi kuna, u investicijske fondove 13,5 milijardi kuna, a u novac i depozite 5,7 milijardi

 

Obvezni mirovinski fondovi krajem svibnja ove godine, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucija (HANFA), imali su 2,07 milijuna članova, što je 37.651 član više nego krajem svibnja prošle godine. Ulaganja obveznih mirovinskih fondova na kraju svibnja iznosila su 79,8 milijardi kuna, od čega su ulaganja u dionice iznosila 24,8 milijardi kuna, a od ostalih oblika ulaganja najznačajnija su ona u investicijske fondove u iznosu od 13,5 milijardi kuna te ulaganja u novac i depozite u iznosu od 5,7 milijardi kuna.

Obvezni mirovinski fondovi s obzirom na strukturu ulaganja podijeljeni su u tri kategorije – A, B i C. Tako su članovi u fondovima kategorije A, čija se imovina može u značajnijoj mjeri ulagati u rizičnije klase imovine poput dionica, u pravilu mlađa populacija kojoj je preostalo više od 10 godina do umirovljenja. Mlađi članovi imaju veću sposobnost podnošenja rizika i dovoljno godina članstva u mirovinskom fondu je pred njima, tako da mogu lakše podnijeti fluktuacije na dioničkim i sličnim tržištima. Prema novom zakonu u Obveznim mirovinskim fondovima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., svi oni građani koji prilikom prvog zaposlenja ne odaberu kategoriju, automatizmom će biti raspoređeni u fond kategorije A. Mirovinski fondovi kategorije B, koji su još uvijek kategorija s najvećim brojem članova, imaju izbalansiranu strategiju ulaganja te više ulažu u hrvatske državne obveznice, a ulažu i u dionice, no u manjoj mjeri u odnosu na fondove kategorije A. Takva ograničenja ulaganja proizlaze iz činjenice da su osobe koje su članovi fondova kategorije B bliže mirovini, odnosno preostalo im je više od pet godina do umirovljenja. Na kraju, fondovi kategorije C imaju najkonzervativniju strategiju ulaganja, s obzirom na to da su dužni najveći dio svoje imovine ulagati u državne obveznice koje nose stabilne i predvidive novčane tokove, a ulaganje u dionice im je zabranjeno. Osobe kojima je do umirovljenja preostalo manje od pet godina automatski se prebacuju u fond kategorije C. Osnovna zadaća fonda kategorije C je očuvanje vrijednosti do sada akumuliranih sredstava.

 

U prvih pet mjeseci 2021. imovina pod upravljanjem mirovinskih fondova rasla je sa 119 na 125 milijardi kuna

 

 “Kada govorimo o pandemiji i njezinom utjecaju na poslovanje mirovinskih fondova, važno je naglasiti da ulaganja mirovinskih fondova treba promatrati u dugačkom vremenskom horizontu, a oscilacije se događaju te će ih uvijek biti. U zadnjem desetljeću prošli smo kroz nekoliko velikih globalnih kriza. Ono što je zajedničko svim ovim krizama jest da su se tržišta po njihovom završetku oporavila, a rezultati mirovinskih fondova u svih ovih osamnaest godina rada pokazuju dobre prosječne prinose za naše članove. Ako pogledamo prosječne prinose u zadnjih 12 mjeseci, (svibanj 2020. – svibanj 2021.) za fondove kategorije B, oni iznose izvrsnih 6,66 posto, a za kategoriju A prinos je izražen dvoznamenkastom cifrom – 13,37 posto. Prinose fondova uvijek je najbolje gledati od njihovog osnivanja jer to je dugoročna štednja koja se koristi namjenski i ovakve iznimne turbulencije i krize moguće je kroz dugi vremenski horizont nadoknaditi. Prosječni prinosi od osnivanja za kategoriju A iznose 7,46 posto, za najbrojniju kategoriju B 5,48 posto, a za kategoriju C 4,82 posto, što znači da su mirovinski fondovi svojim članovima u proteklih 18 godina zaradili 40 milijardi kuna dodane vrijednosti, koja se nalazi na njihovim računima. Mislim da će naposljetku i ova kriza pokazati koliko je naš sustav obveznih mirovinskih fondova dobro osmišljen, robustan, dobro nadgledan i efikasan”, govori za Business & Banking direktorica UMFO-a Dijana Bojčeta Markoja.

Damir Grbavac, predsjednik UMFO-a, ističe da su kretanje i rast imovine pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova bili čak i intenzivniji nego što se objektivno moglo očekivati na početku godine. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 Nedavno je objavljena vijest da je hrvatsko tržište bogatije za alternativni investicijski fond u kojem su mirovinski fondovi većinski ulagači. Što to znači za građane koje štede u II. stupu? Predsjednik uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i aktualni predsjednik UMFO-a Damir Grbavac za Business & Banking pojašnjava: “Sredinom lipnja Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijelo je rješenje o osnivanu alternativnog investicijskog fonda s privatnom ponudom kombinirane investicijske strategije ‘CRO value fond’. Potencijalnim ulaganjem u taj fond mirovinski fondovi, ali ne samo oni, imat će mogućnost ulaganja u širi spektar imovine – od vlasničkog pa i dužničkog ulaganja u trgovačka društva koja nisu izlistana na burzi do ulaganja u projekte javno-privatnog partnerstva. Radi se o značajnom proširenju mogućnosti financiranja gospodarskih subjekata, ali i projekata javne namjene iz nebankarskih izvora. Fond bi trebao pridonijeti gospodarskom razvoju, rastu izvoza i otklanjanju neadekvatne kapitaliziranosti gospodarskih subjekata koji imaju zdrave programe, ali i donijeti odgovarajuće prinose ulagateljima. A kada se radi o mirovinskim fondovima, to znači i njihovim članovima.”

 Iz UMFO-a ističu da je hrvatska ekonomija 2020. preživjela bez većih šokova zbog poduzetih mjera Vlade i Hrvatske narodne banke te da su mirovinski fondovi djelovali kao dodatni stabilizacijski čimbenik. Razloge za optimizam u 2021. nalaze u očekivanom priljevu sredstava iz europskih fondova, daljnjim mjerama Vlade s obzirom na postojanje fiskalnog kapaciteta te ulozi HNB-a kao stabilizatora financijskog sustava. Također ističu da će mirovinski fondovi kao kupci državnih obveznica te mogući sudionici u privatizacijama i u budućnosti djelovati kao stabilizacijski čimbenik na tržištu. “Kretanje, rast imovine pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova čak je intenzivnije nego što se objektivno moglo očekivati na početku godine. U prvih pet mjeseci 2021. imovina pod upravljanjem mirovinskih fondova rasla je sa 119 na 125 milijardi kuna. To je rezultat stabilnog nivoa uplata doprinosa, čemu su doprinijela relativno povoljna gospodarska kretanja, ali i mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta te ostvarenih solidnih prinosa u ovom periodu (prosječno 3,51 posto) u fondovima kategorije B koji su po imovini na upravljanju najveći”, istaknuo je Damir Grbavac.

 

‘Sve veći broj poslodavaca odlučuje nagraditi zaposlenike kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju’, kaže šefica UMFO-a

 

Demografska slika utječe na većinu životnih aspekata – od gospodarstva, tržišta rada, zdravstva pa sve do velikog utjecaja na mirovine i mirovinske sustave. Starenje stanovništva i dulji životni vijek donose niz ekonomskih posljedica, među kojima je posebno važan utjecaj na mirovinski sustav. Hrvatska pritom ima svoje posebnosti – kratki radni staž i iseljavanje. Kao rezultat svih tih kretanja danas imamo omjer zaposlenih i umirovljenika 1,27 : 1. Hrvatska je na samom dnu po duljini radnog staža u Europskoj uniji, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje hrvatski umirovljenik radio je u prosjeku 31 godinu, a u mirovini će provesti u prosjeku oko 22 godine. Procjenjuje se da će oni koji danas rade u zemljama EU-a do trenutka odlaska u mirovinu raditi 36 godina, odnosno imati pet godina dulji radni staž. “To znači da će većina nas više od dva desetljeća provesti u mirovini i zato se treba što prije pobrinuti za svoju mirovinu. O štednji u godinama kada radite ovisit će visina vaše buduće mirovine”, upozorava Dijana Bojčeta Markoja i dodaje: “Hrvatski građani većinom ne planiraju život u mirovini jer smatraju da je to daleka budućnost. Od svih dobnih skupina najčešće to čine oni koji su i najbliže odlasku u mirovinu. U želji da čim bolje razumijemo naše korisnike i anticipiramo njihove potrebe, sve više koristimo principe dizajna usmjerenog na potrebe ljudi u kreiranju svojih servisa. Platformu mirovinskifondovi.hr kreirali smo kako bismo pružili građanima relevantne informacije objašnjene na jednostavan način, koje im mogu olakšati planiranje i osvijestiti ih o potrebi štednje za mirovinu. Povećanje individualne odgovornosti i financijske pismenosti ključna su pitanja sigurnije budućnosti hrvatskih građana i zato UMFO provodi niz akcija kako bi potaknuo pozitivne trendove. Niska razina financijske pismenosti predstavlja ozbiljan izazov jer danas individualna odgovornost postaje važan čimbenik za određivanje vlastitog životnog standarda u mirovini. Stoga je važno kontinuirano raditi na unaprjeđenju financijske pismenosti za dobrobit pojedinca, ali i društva u cjelini. Financijsko obrazovanje može pomoći u kreiranju jasnijih stavova i spoznaja osiguranika u pogledu odluka vezanih uz mirovinsko osiguranje, a može biti i velika pomoć donositeljima odluka. Stoga je važno kontinuirano raditi na financijskoj pismenosti, a iskustva razvijenih zemalja poput Finske pokazuju da se najbolji efekti postižu ako se s financijskom edukacijom počne u najranijoj dobi. Mirovinska industrija izuzetno je regulirana i kontrolirana industrija, a građanima su dostupne cjelovite i usporedive informacije o poslovanju mirovinskih fondova, ulaganjima, kao i izračuni mirovina iz drugog i trećeg stupa.”

Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), kaže da ulaganja mirovinskih fondova treba promatrati neovisno o oscilacijama. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 Osim drugog obveznog mirovinskog stupa, mirovinski fondovi nude štednju i u trećem dobrovoljnom stupu, a za koji još uvijek nema dovoljno interesa. Koliko je treći stup bitan za budućnost svakog umirovljenika, je li razvijena svijest poslodavaca o mogućnostima uplate u dobrovoljni mirovinski fond za svoje zaposlenike te koriste li tvrtke tu mogućnost? Dijana Bojčeta Markoja na to odgovara: “U otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima trenutno štedi 340.000 građana, dok je u 20 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, koji su vezani uz određene tvrtke, odnosno struke, 44.730 članova. Sama svrha dobrovoljne mirovinske štednje je da se i u mirovini pokuša zadržati standard potrošnje koji može biti smanjen zbog nižih primanja u odnosu na plaću. Dobrovoljna mirovinska štednja i dalje je najkonkurentniji oblik namjenske štednje, i to zbog nekoliko pogodnosti – državnih poticajnih sredstava, porezne olakšice i prinosa koje ostvaruju društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Moramo naglasiti da se sve veći broj poslodavaca odlučuje nagraditi zaposlenike kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju. Daljnje povećanje članova dobrovoljnih mirovinskih fondova ovisit će o pozitivnoj percepciji zakonskih izmjena od strane građana, a što prije svega tek treba jače osvijestiti, zatim o kanalima prodaje putem kojih se najčešće distribuiraju informacije o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, gospodarskoj situaciji, kao i financijskim mogućnostima građana. Poboljšanje svih tih faktora utjecalo bi na povećanje broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.”

 

‘U 20 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, koji su vezani uz određene tvrtke, štedi 44.730 članova’

 

Ako se poslodavac, primjerice, umjesto povećanja neto plaće odluči zaposlenike nagraditi dobrovoljnom mirovinskom štednjom, izdvojit će niži iznos. To se odnosi na uplate do 500 kuna mjesečno ili do 6000 kuna godišnje po zaposleniku, koliko iznosi porezna olakšica za poslodavca koja predstavlja porezno priznati rashod i umanjuje osnovicu poreza na dobit. Između ostalog, bruto iznos uplate do 6.000 kuna po zaposleniku jednak je neto uplati u odabrani dobrovoljni mirovinski fond. “Poslodavci mogu za svoje zaposlenike uplaćivati kada i kako žele – godišnje, mjesečno, kvartalno, polugodišnje – te mijenjati dinamiku i iznose kad žele. Mogu svim zaposlenicima uplaćivati isti iznos ili se on može definirati individualno. Sredstva uplaćena u fondu su vlasništvo zaposlenika i ako poslodavac prestane uplaćivati, zaposlenik ne gubi prava te može samostalno nastaviti s uplatama. Sredstva u fondu su i nasljedna pa se u slučaju smrti zaposlenika isplaćuju jednokratno na račun nasljednika. Mirovina se može početi koristiti s 55 godina bez obzira na to je li zaposlenik za kojeg je poslodavac uplaćivao u radnom odnosu ili nije. Proces uplate je jednostavan jer poslodavac koji odluči uplaćivati za zaposlenike u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove ne ulazi u ugovorni odnos s društvom za upravljanje niti ima dodatnih ugovornih troškova. Uz ostvareni prinos i državna poticajna sredstva od 15 posto, štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima ili u takozvanom III. stupu pruža odličan omjer zarade i sigurnosti. Valja uzeti u obzir da država dodatno potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju te da je maksimalni iznos državnih poticaja 750 kuna. Dakle, za godišnje uplate od pet tisuća kuna ostvaruje se stopa poticaja od 15 posto”, naglasila je Dijana Bojčeta Markoja.

Zdravko Marić, ministar financija, može biti zadovoljan jer su Vladine mjere povoljno utjecale i na poslovanje fondova. PHOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Drugi mirovinski stup relativno je mlad i tek sada su krenule znatnije isplate mirovina, a razdoblje u kojem će sve veći broj članova ostvarivati pravo na kombiniranu mirovinu (iz prvog i drugog stupa) tek dolazi. Od početka 2021. na hrvatskom tržištu imamo dva društva za isplatu mirovina. Postojećem Raiffeisen MOD-u pridružio se HRMOD, kojeg je osnovao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pravo na starosnu mirovinu muškarci ostvaruju kad napune dva uvjeta, 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Za žene je u 2021. ta granica 62 godine i devet mjeseci te 15 godina mirovinskog staža. Svake godine granica za žene se povećava za tri mjeseca do 2030., kada će se izjednačiti uvjeti za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce. “No mnogi ne znaju da postoji i druga opcija za osobe koje imaju radni staž od barem 41 godine. One ne trebaju čekati 65. ili 62. godinu života, nego mogu u mirovinu s navršenih 60 godina. S druge strane, dio građana koristi mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu, no važno je naglasiti da se prijevremena starosna mirovina nikome ne isplati, s obzirom na to da je ista trajno umanjena, neovisno o spolu, a polazni faktor smanjuje se 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Jednako tako, ako odlučite raditi i nakon što ste ispunili uvjete za starosnu mirovinu, za svaki mjesec dodatnog rada polazni se faktor uvećava za 0,34 posto, do maksimalno 60 mjeseci. Mirovina se u I. stupu određuje (po ispunjenju uvjeta staža i godina života) na temelju ukupnog mirovinskog staža i plaće, tako da više staža i veća plaća donose veću mirovinu. Mirovina iz II. stupa ovisi o ukupno prikupljenim sredstvima u obveznom mirovinskom fondu i navršenim godinama života prilikom ugovaranja mirovine, tako da više sredstava i viša životna dob donose veću mirovinu. Prilikom odlaska u mirovinu pred budućim umirovljenicima je izbor dvaju modela mirovine. Mogu se odlučiti za isplatu mirovine samo iz I. stupa, što znači da se sva sredstva akumulirana u II. stupu (uplate i ostvareni prinosi) prenose u I. stup ili se mogu odlučiti za kombiniranu mirovinu I. plus II. stup. Od 2019. godine moguće je jednokratno podići 15 posto sredstava iz II. stupa. To je omogućeno onim građanima čija mirovina je 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine”, pojasnila je Dijana Bojčeta Markoja.

Građani koji su u mirovinu otišli u 2019. godini, a bili su članovi obveznih mirovinskih fondova, iskoristili su mogućnost ugovaranja kombinirane mirovine iz I. i II. stupa u 50 posto slučajeva jer je to za njih bila povoljnija financijska odluka. Ostalih 50 posto građana vratilo je svoju štednju iz II. u I. stup i njima se mirovina isplaćuje samo iz I. stupa.

Komentiraj