Prema podacima HNB-a, ukupni krediti poslovnih banaka na kraju travnja iznosili su 272,3 milijarde kuna, čime su na mjesečnoj razini deveti mjesec zaredom porasli, i to za 2,1 milijardu kuna ili 0,8 posto, dok su u odnosu na lanjski travanj veći 19,1 milijardu kuna ili 7,5 posto.

Kako se navodi u analizi Raiffeisen banke (RBA), ti krediti uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima.

Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski su krediti na godišnjoj razini nastavili pozitivna kretanja te zabilježili skok od više od 18 milijardi kuna, odnosno 17,6 posto, dok su valutni krediti ostvarili skromniji rast, od 146,4 milijuna kuna, odnosno 0,1 posto.

“Trend rasta kunskih kredita uz paralelan pad valutnih kredita prisutan je nešto više od sedam godina. Pritom, udio valutnih kredita u ukupnim kreditima se kontinuirano smanjuje od druge polovice 2012. godine, kada je taj pokazatelj iznosio 74,4 posto, u odnosu na 53,6 posto u travnju ove godine”, navode analitičari RBA.

Snažan porast kredita središnjoj državi

Promatrano prema sektorima, otprilike pola ukupnih kredita plasirano je sektoru kućanstava. Pritom, nominalan iznos kredita prema tom sektoru u travnju se spustio na 133,9 milijarde kuna čime je, nakon više od dvije godine, zabilježen pad na mjesečnoj razini, za 1,4 milijardu kuna ili 1,1 posto.

S druge strane, na godišnjoj je razini rast kredita kućanstvima nastavljen, ali je usporio te je iznosio 6,1 milijardu kuna ili 4,8 posto.

Kod sektora stanovništva, napominju analitičari, osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite, koji još rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama, 11,3 posto.

Krediti poduzećima odnosno nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju travnja iznosili su 86,5 milijarde kuna, što je na mjesečnoj razini pad od 824,2 milijuna kuna ili 0,9 posto. S druge strane, na godišnjoj razini zabilježen je rast od 3,4 milijarde kuna, odnosno 4,1 posto, stoji u analizi.

Naposljetku, krediti središnjoj državi u travnju su porasli na 42,8 milijarde kuna, što je u odnosu na prethodni mjesec iste godine rast od 4,5 milijarde kuna ili 11,7 posto, kakav je zadnji puta zabilježen 2010. godine. Krediti središnjoj državi na godišnjoj razini su također snažno porasli te ostvarili promjenu od 24,2 posto, koja je posljednji puta zabilježena 2012. godine, ističu analitičari RBA.