Kad je 2014. godine Pavlo Dolinskij stigao na bojišnicu kao dragovoljac protiv proruskih separatista na istoku svoje domovine, ukrajinska vojska bila je očajnom stanju.

Kijev je tada netom izgubio Krimski poluotok koji je Moskva anektirala bez ispaljenog metka, a ukrajinska vojska – nagrižena godinama nemara i korupcijom – nije bila kadra nositi se sa spiralom sukoba na istoku zemlje.

“Vojska je bila u takvom stanju da se nije mogla suprotstaviti neprijatelju”, kaže Dolinskij koji sada radi u udruzi ratnih veterana.

Vojnici su muku mučili da nabave uniforme i čizme, imali su oružje iz sovjetskog doba, oprema nije funkcionirala, a da bi popunile rupe oružane snage oslanjale su se na šaroliku vojsku volontera.

“Sve je bilo jadno”, prisjeća se Dolinskij.

Danas, dok napetosti rastu zbog gomilanja ruske vojske na granici, ukrajinske oružane snage daleko su snažnije.

Gotovo osam godina tinjajućeg rata koji je odnio 13.000 ljudskih života, primorao je vojsku da se kali, reformira i ojača zapadnim oružjem i uvježbavanjem.

“Prije osam godina ukrajinska vojska postojala je samo na papiru, bez borbenog potencijala”, kaže Mikola Beleskov, analitičar obrambenih snaga pri Institutu za strateške studije u Kijevu.

“Sada su to najbolje oružane snage koje je Ukrajina imala u 30 godina neovisnosti. Najbolje pripremljene, najbolje uvježbane”.

Dronovi, protuoklopne rakete 

Sukob je primorao prozapadnu ukrajinsku vladu da svoju manjkavu vojsku naslijeđenu iz sovjetskog doba preobrazi u moderne oružane snage prema standardima NATO-a.

Ukrajinski proračun za obranu utrostručen je u zadnjih deset godina i u dolarima je za 2021. iznosio oko 4,2 milijarde. Reformama se težilo iskorjenjivati puzajuću korupciju i poboljšati zapovjednu strukturu te kontrolu.

Od 2014. Sjedinjene Države pružile su Ukrajini vojnu pomoć vrijednu 2,5 milijarde dolara, a uvježbavanje koje su osigurale članice NATO-a – među njima Kanada i Velika Britanija – pomoglo je ojačati borbenu spremnost.

U sklopu modernizacije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potpisao je ovaj tjedan izvršnu uredbu kojom će se oružane snage u iduće tri godine dopuniti s još 100.000 ljudi te raspolagati s 360.000 ljudi.

Vlasti su obećale povećati plaće profesionalnim vojnicima i 2024. ukinuti obvezni vojni rok.

Ključna komponenta jačanja ukrajinske vojske je priljev stranog oružja koje je ojačalo zalihe naslijeđene iz sovjetskog doba.

Ukrajina je kupila turske borbene letjelice Bayraktar TB2 — a one su se pokazale ključne 2020. u sukobu u Gorskom Karabahu između Azerbajdžana i Armenije. Nadalje, SAD i Britanije isporučile su ukrajinskoj vojsci protutenkovske projektile.

Analitičar Sam Cranny-Evans iz londonskog think-tanka RUSI ocjenjuje da unatoč tome u ukrajinskoj vojci “postoje ključne manjkavosti”.

Protuzračna obrana je ograničena, nema dovoljno sredstava za izvedbu dalekometnih udara, a vjerojatno su slabi i kapaciteti izviđanja.

Mornarica i borbeno zrakoplovstvo i dalje su slabe točke ukrajinske vojske.

Kijev je izgubio 70 posto svog brodovlja kada je Rusija pripojila strateški važan Krim u Crnom moru, pokazuje nedavno objavljeno izvješće Istraživačke službe američkog Kongresa.

Britanski minolovci na putu su za Ukrajinu, ali za ambiciozniji plan ponovne izgradnje mornarice nedostaje novca u gospodarski oslabljenoj Ukrajini.

Korupcija je poseban problem.

“Opće je poznato da je ukrajinski put reformi te izgradnje primjerenih vojnih kapaciteta vezan uz iskorjenjivanje korupcije u sektoru obrane”, pokazuje analiza vojne obavještajne agencije Janes.

Oleksander Sirskji, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, tvrdio je u četvrtak novinarima da je vojska “učinila velike iskorake od 2014. – povećali smo naše borbene kapacitete i sposobnost odgovora na invaziju”, rekao je.

No pritom je nabrojao niz opreme koja nedostaje: protusnajperska oprema, protutenkovsko oružje, protuzračne sustavi, sustavi protiv bespilotnih letjelica, sustavi izviđanja.

“Radimo na tome i imamo sporazume kojima to sve nastojimo poboljšati”, rekao je.

Oružjem i ljudstvom inferiornija

Tijekom godina sukoba, ukrajinske oružane snage stekle su veliko borbeno iskustvo i visoko su motivirane.

Ukrajina ima i stotine tisuća ljudi u pričuvi te dragovoljaca pod kontrolom vlade.

I civili se pripremaju pa su tečajevi preživljavanja osobito popularni među Ukrajincima zabrinutima zbog potencijalnog ruskog napada.

Unatoč svim tim poboljšanjima, Ukrajini je posve jasno da je vojno slabija u oružju i ljudstvu u odnosu na superiorne ruske oružane snage.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ubrizgavao je goleme svote u rusku vojsku, koja je također bila zastarjela nakon raspada Sovjetskog Saveza kako bi izgradio dobro opremljene moderne oružane snage sposobne provesti ciljeve Kremlja na svjetskim žarištima poput Sirije.

Analitičari kažu da će Ukrajina imati velikih problema ako Moskva svojim raketama i zračnim napadima počne bombardirati kritičnu infrastrukturu.

“Nije tajna da je ruska vojska veća i jača”, napominje analitičar Beleskov.

No postoji jedan “ali”.

“Ako se Rusija odluči na veliku invaziju i pokuša držati osvojeni teritorij tada ukrajinske snage mogu sukob pretvoriti u skupi “rat do iscrpljenja” – posebno ako Zapad nastavi opskrbljivati Kijev oružjem”, rekao je Beleskov.