Luka Stanzl/PIXSELL

Udruga pacijenata predala prijave za korupciju u zdravstvu

Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata predala je u utorak Uskoku prijave koje su primili od pacijenata tijekom dvotjedne akcije “Antikorupcija u zdravstvu”, potvrdila je predsjednica udruge Jasna Karačić.

Udruga je u dva tjedna primila ukupno 271 odgovor na anketu, među njima i još 22 prijave protiv splitskog kardiokirurga protiv kojeg je u tijeku istraga jer je navodno primio mito u iznosu od 3000 eura.

Prijave protiv liječnika, medicinskog tehničara, dva političara

Također je zaprimljeno 10 prijava protiv liječnika iz jedne zagrebačke bolnice, kao i tri prijave protiv još jednog splitskog liječnika.

U udruzi navode kako se u još 37 prijava navode imena konkretnih liječnika, a prijavljeni su i jedan medicinski tehničar koji je uzimao novac za liječnika, te dva političara. Pacijenti su, uz  njihova imena, naveli i iznose te za što su im dali novac.

Nekolicina prijava odnosila se na liječnike koji više nisu živi, navodi Karačić.

Udruga želi da nadležna tijela provjeri prijave jer je važno da pacijenti u svakom trenutku znaju da ih netko štiti, da imaju gdje prijaviti nesavjesna ponašanja i da nemaju straha jer se, upravo zbog straha, takvi slučajevi inače ne prijavljuju.

Karačić ističe kako su antikorupcijskom akcijom htjeli pokazati da se radi o konkretnim osobama, umjesto da se o korupciji u zdravstvu govori općenito i okrivljuje sve liječnike.

“Većina liječnika radi savjesno svoj posao i tu su za svoje pacijente, a pojedinci koji primaju mito trebaju osobno odgovarati”, kaže Karačić.

U udruzi ocjenjuju da je dosta bilo prebacivanja odgovornosti jednih na druge i na sustav te pozivaju na suradnju Hrvatsku liječniku komoru (HLK) i udruge liječnika.

HLK apsolutno protiv podmićivanja liječnika

Iz HLK-a je u međuvremenu u reakciji na slučaj splitskog kardiokirurga poručeno da su apsolutno protiv davanja mita liječnicima.

Predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a Lada Zibar ističe da su liječnici premalo plaćeni u hrvatskom društvu, međutim to se ne može rabiti kao argument za protuzakonito ponašanje kao što je primanje mita.

Zibar ističe kako je HLK u svom djelovanju pokazala da nije samo deklarativno na tom stajalištu jer je bila vrlo konzekventna u određenim situacijama gdje je dokazano primanje mita.

Primjerice, Časni sud komore 2016. godine izrekao je 152 mjere privremenog oduzimanja licence liječnicima koji su u aferi Hipokrat bili pravomoćno osuđeni za primanje mita od farmaceutske tvrtke.

Zibar pritom napominje kako zakonom nije strogo propisano koliku vrijednost može imati dar koji liječnik dobiva od pacijenta, a da ga se ne smatra mitom.

Pravnici kažu kako je i jedna kuna mito, a to su i, primjerice, viski i bombonijere. No, etički gledano, nekakva simbolička zahvala, bez neke velike materijalne vrijednosti, ne bi predstavljala mito, smatra Zibar.

U zadnjih godinu dana ni jedna prijava za mito

Povjerenstvu zadnjih godinu dana nije stigla ni jedna prijava za primanje mita ili neke druge koruptivne radnje u zdravstvenom sustavu.

Splitskog kardiokirurga HLK-u još nitko nije prijavio, no Zidar pretpostavlja da će taj slučaj biti razmatran kada stigne službena prijava pravosudnih tijela.

“Ako se vodi kazneni postupak HLK čeka do dovršetka postupka pa onda eventualno postupa, ovisno o presudi”, kaže Zibar.

Prijavu protiv liječnika zbog sumnje u primanje mita Povjerenstvu za medicinsku etiku i deontologiju može podnijeti pacijent, njegova obitelj, drugi liječnik, predsjednik HLK-a ili ministar zdravstva.

Komentiraj