Ukupni depoziti kod poslovnih banaka su krajem travnja iznosili 311,3 milijarde kuna, što je 8,8 posto više u odnosu na kraj travnja prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, no analitičari upozoravaju da je nastavak rasta upitan zbog izvjesnog smanjenja raspoloživog dohotka građana.

Trend međugodišnjeg rasta štednje traje od od kraja 2011. godine, a nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih bankovnih depozita u travnju prije svega je rezultat rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.

Naime, uz mjesečnu stopu rasta od jedan posto, depozitni novac krajem travnja iznosio je 109,2 milijarde kuna čineći tako 35 posto ukupnih depozita. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja. Godišnja stopa je u travnju iznosila 19,3 posto što u odnosu na travanj 2019. predstavlja porast za 17,6 milijardi kuna.

Anatičari Raiffeisen banke kažu da je to rezultat okruženja niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka postepeno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita.

S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su uz pad na mjesečnoj razini, u travnju na godišnjoj razini nastavili rasti – uz rast od 7,6 milijardi kuna ili 3,9 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem travnja iznosili 202,1 milijardu kuna.

Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka, smatraju RBA-ovi analitičari.  Ipak, i dalje očekuju najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu.