U SJENI PRODAJE PLIVE: Tajni dioničari u ratu za Mediku

Objavljeno u Nacionalu br. 554, 2006-06-26

Tajni ulagači u Mediku namjeravaju na skupštini dioničara 13. srpnja smanjiti utjecaj Plive i tako spriječiti obezvređivanje dionica zbog njezine prodaje

Prodaja Plive, koja ulazi u završnu fazu, počela je neizravno utjecati i na neke druge poslovne procese na domaćem farmaceutskom tržištu. U pozadini prodaje Plive počeo je nedavno novi krug borbe za prevlast nad Medikom, najvećom hrvatskom veledrogerijom. U strahu od gubitka na ulaganju u Mediku, tajni dioničari, formalno skriveni iza bivšeg ravnatelja porezne uprave Mate Perkovića i PBZ-a, pokušavaju neprijateljski preuzeti tu veledrogeriju i smanjiti u njoj utjecaj Plive. Uznemirilo ih je iščekivanje epiloga prodaje Plive i moguća ulaganja najveće europske veledrogerije Celesio na domaćem tržištu – ta dva odvojena procesa mogu dovesti do pada cijene dionice Medike i ugroziti njihovu investiciju.

Pokaže li se to točnim, to neće obradovati ni Božu Prku, šefa Privredne banke Zagreb, koja je Perkovića djelomično kreditirala i skrbi se o interesima Perkovića i ulagača koje on zastupa. Medika posluje 84 godine, najveća je domaća veledrogerija koja kontrolira trećinu domaćeg farmaceutskog tržišta, a kroz prodajnu mrežu Primapharme, koja je u njenom vlasništvu, u Hrvatskoj ima 37 ljekarni. Ona je vrlo značajna proizvođačima lijekova za plasman njihovih proizvoda i dijelom je i zato zanimljiva raznim ulagačima, a osobito onima iz farmaceutske industrije. Pliva je sa 24,7 posto dionica već dulje vrijeme formalno najveći pojedinačni dioničar Medike, te je s njom tijesno povezana – član Uprave Medike Krešimir Drašković godinama je bio direktor Plivina poslovanja i poslovnog razvoja za Srednju i Istočnu Europu, a šef Nadzornog odbora Medike je Matko Bolanča, šef Plive Hrvatska.

Kada je prije tri godine predsjednik Uprave Medike postao Damir Kuštrak, uz Plivu je 11 posto dionica držao Lek, 11 posto Krka, a ostatak mali dioničari. U drugoj polovici 2004. mali dioničari počeli su razmišljati o prodaji svojih dionica, kada je postalo izvjesno da će Celesio, najveća europska veledrogerija iz Stuttgarta sa 21 milijardom eura godišnjeg prometa, kupiti Lek, te tako preuzeti i njihovih 11 posto dionica Medike. Celesio je najavljivao da će najkasnije 2005. objaviti službenu ponudu za preuzimanje Medike. Ubrzo potom od malih dioničara dionice je počeo kupovati bivši ravnatelj porezne uprave Mate Perković. Formalno je to učinio kroz tvrtku Mavota – za nju je dionice za oko 7 tisuća kuna po komadu počela kupovati brokerska kuća Auctor. Mavota je do jeseni 2005. od malih dioničara kupila otprilike 24 posto dionica, a jedan dio dionica Medike potom je po visokoj cijeni kupio i PBZ-ov mirovinski fond. U prosincu 2005. Perković je postao i član Nadzornog odbora Medike. U dijelu poslovnih krugova tvrde da su tajni ulagači međusobnim kupovanjima dionica Medike umjetno povisili cijenu dionice Medike. Vjerojatno su to učinili i kako bi financijera, u ovom slučaju PBZ, uvjerili u opravdanost transakcije. Potom su krajem godine brigu oko tih dionica Perković i tajni ulagači prebacili na razne skrbničke račune PBZ-a. Prema tvrdnjama dobro upućenih poslovnih krugova, tajni ulagači u Mediku računali su da će svoje dionice moći unosno prodati ili Plivi, ili najvećoj europskoj veledrogeriji Celesiju, koji su najveći poznati dioničari Medike, oba s logičnim i legitimnim interesima za dugoročno ulaganje u Mediku. Međutim, tržišne okolnosti im ne idu na ruku i neizvjesno je hoće li uspjeti zaraditi. Zasad se ne nazire kako će oploditi uloženi kapital tajnih investitora, jer Pliva zbog prodaje o svom udjelu u Mediki uopće ne može razmišljati, a Celesio smatra da je cijena dionica previsoka i očekuje da će ona u budućnosti padati, nakon što uloži u razvoj svoje zagrebačke veledrogerije Unifarma. To je tajne ulagače uznemirilo, pa su oni nedavno pokušali bar formalno preuzeti kontrolu nad Medikom. Kad bi u tomu uspjeli, mogli bi eventualnom prodajom nekih njenih nekretnina povratiti dio uloženog novca.

Zaraditi bi mogli i ako odluče prodati ljekarne Primapharme, koje su dio Medika grupe, a u bilanci tvrtke su uvelike podcijenjene. Utjecaj i kontrolu nad Medikom Perković je formalno naumio preuzeti na skupštini dioničara Medike koja će se održati 13. srpnja. Tada će pokušati smanjiti utjecaj Plive u Mediki. Formalno je to učinio preko PBZ-a, koji se skrbi o interesima tajnih ulagača u Mediku putem skrbničkih računa. PBZ je nedavno u ime tajnih suvlasnika Medike predložio da se na skupštini dioničara glasuje o smjeni jednog člana NO-a Medike, te da se napravi revizija poslovanja Medike u 2005. jer tajni suvlasnici Medike sumnjaju da je Krešimir Drašković, član Uprave Medike koji je prije radio u Plivi, donosio neke odluke koje su išle u korist Plivi, valjda na štetu Medike. Oni zapravo iz nadzornog odbora žele smijeniti predstavnicu Zagrebačke banke Teu Martinčić. Predložili su da na njeno mjesto dođe Gabriel Dielacher, savjetnik Celesija za područje bivše Jugoslavije. Dielacher je nedavno za business.hr izjavio da su to učinili bez njegova znanja. Očito su to napravili kako bi stvorili privid da su tajni suvlasnici povezani s Celesiom.

Te je prijedloge Uprava Medike doživjela kao tipičan pokušaj neprijateljskog preuzimanja tvrtke, ali je Damir Kuštrak, predsjednik Uprave Medike, odbio to službeno komentirati. Tajni ulagači u Mediku zabrinuti su jer su svjesno umjetno povisli cijenu dionica Medike na, po mnogima, nerealno visoku cijenu. Zadnjih mjeseci ona je u prosjeku između 10 i 11 tisuća kuna. Celesio kao najveća europska veledrogerija već dulje vrijeme kalkulira i ne iskazuje javni interes za Mediku, jer računa da će cijena dionice pasti. Pliva, kao najveći dioničar Medike, trenutačno po tom pitanju ne može raditi ništa, jer je u završnoj fazi njena prodaja. Onaj tko kupi Plivu zapravo će preuzeti i Plivine dionice Medike. Poslovni stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao tvrde da će, kupi li Plivu američki Barr Pharmaceuticals ili investicijski fond Permira, oni prodati udio u Mediki. Procjenjuje se da bi to moglo smanjiti cijenu dionice Medike, a takav epilog ne odgovara onima koji su skupo kupovali dionice Medike da bi na njima zaradili. Neizvjesna sudbina Perkovićeva ulaganja u Mediku ne ostavlja ravnodušnim niti PBZ, koji je kreditirao njegovu tvrtku Mavota, jer bi u slučaju njihova gubitka na transakciji s Medikom bio upitan i povrat njihova duga PBZ-u.

Nervoza tajnih ulagača u Mediku stvara oko tvrtke negativan publicitet, koji joj nipošto ne odgovara. Zato će biti zanimljivo pratiti kako će se odvijati skupština dioničara Medike sredinom srpnja, te kako će se epilog prodaje Plive odraziti na poslovnu budućnost Medike. Bliski odnosi Perkovića i PBZ-a Perković i PBZ imaju bliske poslovne odnose. Mate Perković bio je ravnatelj porezne uprave od 1996. do 2000. Tada je upoznao i Božu Prku, koji je do 1997. bio ministar financija. Otad su bliski, a navodno su povezani i kumstvom. Mate Perković je odnedavno postao i savjetnik Branka Perkovića, povratnika iz Australije, koji je prošlih 15-ak godina kroz razne tvrtke sudjelovao u brojnim građevinskim projektima. Branko Perković izgradio je i novu poslovnu zgradu PBZ-a na Radničkoj cesti u Zagrebu, a zauzvrat mu je PBZ ustupio vlasništvo nad Chromosovim tornjem, Namom u Vrbanima, te još nekim svojim poslovnim prostorima u Savskoj u Zagrebu. Zbog tih poslovnih odnosa nije neobično što se PBZ uključio u financijsku podršku Perkovićeva projekta s Medikom. Nije isključena ni mogućnost da je PBZ kao jedan od investitora u privatni investicijski fond Quaestus kojim upravlja Borislav Škegro najviše lobirao za savjetodavno povezivanje Quaestusa s Actavisom, donedavna glavnim konkurentom za preuzimanje Plive.

Komentiraj

Source:Berislav Jelinić