Gotovo svaki drugi grad i općina u Hrvatskoj, njih 248 od ukupno 555, lani je imala manje od 10 posto zaposlenih u ukupnom stanovništvu, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

To su podaci koji proizlaze iz niza podataka koje je u posljednje vrijeme objavila državna statistika, a koji pokazuju, kako upozoravaju ekonomisti, u kojoj se mjeri Hrvatska preobrazila u ekonomiju koja se sve više bazira na rentijerstvu, posebno u obalnim područjima.

Radno najaktivniji stanovnici su na sjeveru Hrvatske – iz Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske te Koprivničko-križevačke županije. Od deset gradova s najvećim udjelom zaposlenih u ukupnom broju stanovnika, pet ih je upravo na sjeveru zemlje. Najveći udio zaposlenih među gradovima imaju Varaždin (60,9 posto) i Čakovec (60,1 posto), a tu su i Zabok, Prelog i Koprivnica.

Varaždinsko područje i Međimurje zapravo su poduzetnički najzdravija područja u Hrvatskoj, objašnjava Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Ipak, u tim su područjima plaće zaposlenih među najmanjima u zemlji, što ekonomisti uglavnom objašnjavaju industrijom tekstila i obuće koja u tim krajevima ima jake korijene, a u kojima su plaće tradicionalne male.

I dok se sjever zemlje, zatim Zagreb pa i turistički orijentirana Istra, još kako-tako drže, ostatak zemlje muku muči i s demografijom i s gospodarstvom. Mnogi govore o dvije Hrvatske jednoj okrenutoj poduzetništvu i drugoj usmjerenoj na rentnu ekonomiju i zapošljavanje u javnom sektoru.