U Peterancu na izložbi Knjige i časopisi o Franu Galoviću otkriva se zašto je književnik promijenio ime

U rodnom selu književnika i pjesnika Frana Galovića Peterancu u Galeriji Ivan Sabolić postavljena je muzejska tematska izložba Knjige i časopisi o Franu Galoviću. Na ovoj izložbi prvi put u povijesti hrvatske književnosti otkriva se kako je i zbog čega Fran Galović promjenio ime – za školovanja u Zagrebu, zasigurno zbog imenjaka studenta Franje Galovića iz Bjelovara, promjenio je ime u Fran te je pod tim imenom i počeo objavljivati 1903.
godine.

Izložba počinje brončanim poprsjem Frana Galovića ispred zgrade Općine Peteranec, a koje je na poziv direktora Muzeja grada Koprivnice dr. Leandera Brozovića 1954. izradio mladi akademski kipar Ivan Sabolić za velikog obilježavanja 40. godišnjice Galovićeve smrti. Na fotografiji s te svečanosti su u ime JAZU i Društva književnika Hrvatske pjesnici Gustav Krklec, Dragutin Tadijanović i Dobriša Cesarić.

U nekoliko vitrina izložene su knjige i časopisi koje otkrivaju Galovićev bogati književni repertoar koji sadrži pjesme, pripovijetke, drame, prijevode i korespodenciju s relevantnim imenima javnih radnika u kulturi svog vremena. Književni pregled započinje sa zbornikom Hrvatska mlada lirika iz 1914. g. u kojem je Galović zastupljen zajedno s Ivom Andrićem, Tinom Ujevićem, Zvonkom Milkovićem, Jankom Polićem Kamovom, Ljubom Wiesnerom i Nikolom Polićem, a slijedi Književna Republika iz 1925. g. u kojoj je u redakciji Miroslava Krleže uz suradnju Julija Benešića objavljena prvi put zbirka Z mojih bregov. Tu je i posebno značajno izdanje Hrvatska moderna lirika u redakciji Dragutina Tadijanovića i Olinka Delorka iz 1933. Ovaj stoljetni književno-povijesni pregled završava s izdanjima Međaši u redakciji Zvonimira Mrkonjića iz 2004. i recentnom knjigom Dok večer se zmrači iz 2020. g. u redakciji Marija Kolara.

Mala knjižna senzacija iz Narodne knjižnice u Peterancu

Knjige i časopisi posuđeni su iz Muzeja grada Koprivnice, Knjižnice i čitaonice Fran Galović (Zeleni oblak, redakcija Mladena Kuzmanovića), Udruge “Galovićev dom” iz Peteranca (Z mojih bregov, 1948., redakcija Dragutina Tadijanovića) i Narodne knjižnice u Peterancu.

Upravo je Narodna knjižnica u Peterancu, za istraživanja za ovu izložbu, iznjedrila iznimne raritete naše kulturne baštine – 6 knjiga s autografom Frana Galovića, iz njegove osobne knjižnice, od kojih je jedna knjiga udžbenik za 6. razred gimnazije! Tu su i Hrvatska književnost u redakciji Mate Ujevića iz 1932. i Antologija novije hrvatske lirike Mihovila Kombola iz 1934. godine u kojoj je zastupljeno pjesništvo Frana Galovića. Poslije njegove smrti njegov otac poklonio je Franove knjige za osnutak Hrvatske narodne knjižnice u Peterancu.

Izložene su i dvije sinteze Galovićeva opusa – Sabrana djela Frana Galovića u redakciji Julija Benešića 1 – 10 (HIBZ, 1942.-1943.) i u redakciji Milivoja Solara Sabrana djela Frana Galovića 1 – 6 (Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici, 2005.-2010.)

Ambijentalizaciju izložbe upotpunjuje namještaj iz Galovićeve klijeti u Širovicama na Bilogori te fotografije i faksimili iz NSK i Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU u Zagrebu.

Autor stručne koncepcije je viši kustos Dražen Ernečić

 

Komentiraj