“Izložba Dušan Karpatský (1935.-2017.), znan i neznan”, koja predstavlja tog najpoznatijeg češkog kroatista i najvećeg promicatelja hrvatske kulture u Češkoj, otvorena je u ponedjeljak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Skoro 60 godina rada tog istaknutog prevoditelja, književnog povjesničara i urednika, velikog posrednika između dviju bliskih kultura, predstavljena je u predvorju NSK-a kroz njegova autorska izdanja iz područja leksikografije, povijesti i teorije književnosti, značajnije prijevode hrvatskih autora, časopise kojima je bio urednik, kao i brojne fotografije, priznanja i nagrade, plakate, rukopise, dokumente, izreske iz novina, pisma, te osobne predmete.

Glavna ravnateljica NSK-a Ivanka Stričević rekla je kako u Zagrebu ne postoji bolje mjesto od NSK-a gdje bi se mogla odati počast tom iznimno vrijednomu intelektualcu,  koji je imao dvije domovine, Češku i Hrvatsku, na čijem je kulturnome povezivanju uporno radio gotovo cijeli svoj životni vijek.

“Upravo u NSK-u u Zagrebu 2000. godine postavio je izložbu 500 godina hrvatske književnosti u Češkoj. Nekoliko godina poslije, odnosno 2005. godine, bio je zaslužan za predstavljanje pretiska Sedmerojezičnoga rječnika češkoga bendiktinca Petra Lodereckera”, podsjetila je.

Lipovac: Nitko nije preveo toliko hrvatskih djela na češki kao Karpatsky

Povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, ocijenio je Karpatskog izvanserijskom osobom jer nitko nije gotovo 60 godina posvetio povezivanju naših naroda i kultura s tolikom energijom i entuzijazmom, nitko nije preveo toliko djela hrvatskih književnika na češki i uz to ostvario važne kulturne projekte kao on.

“Česima je nastojao ponuditi ono najbolje što ima hrvatska književnost, a Hrvatima je pomagao da si bolje posvijestimo neke od svojih temeljnih identitetskih odrednica, posebno onu srednjoeuropsku, koja se potvrđuje dugim i intenzivnim odnosima sa Česima, koji višestruko obogaćuju i oplemenjuju oba naroda”, istaknuo je.

Zahvaljujući Karpatskom, Česi danas više znaju o Hrvatima, a Hrvati više o Česima, ali i o samima sebi, a njegov značaj prelazi područje hrvatsko-čeških veza jer “nema stranca koji je kao pojedinac toliko napravio za hrvatsku kulturu kao on i malo je stranaca koji su toliko dobro ne samo naučili hrvatski, nego i shvatili naš duh, mentalitet, povijesne traume i sadašnje probleme”, kaže Lipovac

Smatra kako bi bilo dobro da sjećanje na Karpatskog bude institucionalizirano, da se možda uvede nagrada za prevoditelje hrvatske književnosti na druge jezike s njegovim imenom, a nada se i da ćemo u Zagrebu jednom dobiti Ulicu Dušana Karpatskog, što će predložiti Hrvatsko-češko društvo.

Šešelj: Bio je to čovjek izvan okvira

Dugogodišnji prijatelj Karpatskog, profesor Zlatko Šešelj rekao je kako je izložba u NSK svojevrsni vremeplov i spomenar tom “čovjeku izvan okvira”. “Dušan će živjeti onoliko dugo koliko u nama žive uspomene na njega i koliko smo ih u stanju dalje prenijeti”, kaže Šešelj.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak rekao je kako je Karpatsky bio omiljeni profesor i mentor, prijatelj Hrvatske, no u prvom redu skroman i dobar čovjek.

Hrvatska je u njemu imala prvorazrednog ambasadora kulture, kaže Poljičak, koji je izgradio most između dvaju naroda, a svojim golemim opusom otvorio brojne puteve novim generacijama koje će čitati hrvatsku književnost i u njoj prepoznavati univerzalne vrijednosti.

Putem videosnimke prigodne riječi nazočnima je uputio Jiri Kudela, nekadašnji češki veleposlanik u Hrvatskoj i BiH, danas generalni konzul u Milanu.

Na svečanoj promociji puštena je i snimka pjesme “Barbara” Zvonka Špišića na stihove Ivana Slamniga koju je Karpatsky preveo na češki, dok je dramski umjetnik Goran Matović pročitao izbor iz pisama Miroslava Krleže Dušanu Karpatskom.

Objavio oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca

Karpatsky, koji je Hrvatsku nazivao svojom “domovinom po izboru”, objavio je oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca, među kojma su i “Sabrana djela Miroslava Krleže” na češkom, najprije u devet knjiga u razdoblju od 1965. do 2000., a zatim u sedam knjiga 2013. godine.

U Zagrebu  je objavio “Zlatnu knjigu češkog pjesništva”, u Pragu češku antologiju hrvatskog pjesništva “Korablja od koralja”, a tijekom Domovinskog rata svojim angažmanom kao intelektualac i humanist širio istinu o stradanju Hrvatske i BiH u srpskoj agresiji te organizirao kulturne manifestacije hrvatskih pisaca i intelektualaca u Pragu.

Bio je dopisni član HAZU, suradnik mnogih hrvatskih kulturnih institucija te dobitnik niza hrvatskih priznanja, među kojima i Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Inine nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu, bio je  prvi dobitnik nagrade Matice hrvatske “Ljudevit Jonke“ za iznimna postignuća u promicanju hrvatskog jezika i književnosti u svijetu te  Nagradu Hrvatsko-češkog društva “Marija i Stjepan Radić“.

“Izložba Dušan Karpatský (1935.-2017.), znan i neznan” premijerno je bila postavljena u Nacionalnoj knjižnici Češke Republike Klementinum u Pragu od 31. siječnja do 16. ožujka 2019., a zatim je gostovala u Puli, u sklopu manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri te. u Državnom arhivu u Rijeci.

Nakon Zagreba, gdje se može razgledati do 20. rujna, u planu je postavljanje izložbe u Bjelovaru i Daruvaru. Autor izložbe je Andreja Stojković, izdavač i publicist iz Praga, dugogodišnji prijatelj i suradnik Karpatskog, koji je nakon njegove smrti preuzeo brigu o njegovoj ostavštini.

Uz NSK, izložbu organiziraju Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba i tvrtka For Prague iz Praga, uz financijsku potporu Ministarstva kulture Češke Republike i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.