Poznati hrvatski fotograf Tomislav Čuveljak na otvorenju izložbe “Osamdesete-slatka dekadencija postmoderne” u zagrebačkom Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika ponovno je izveo akciju s likom Supermana Tomislava Gotovca. Veliki Tom se 1984. u seriji akcija “Kolportiranje Poleta” maskirao svaki tjedan u drugi lik i na ondašnjem zagrebačkom Trgu Republike prodavao taj poznati list. Nosio bi masku smrti i na ćirilici bi napisao slogan povezan s Poletom. Ponekad bi bio mumija, ponekad dimnjačar, čistač ulica, a znao je biti i radnik sa srpom, čekićem i crvenom zvijezdom. Bio je i Sendvič-man s reklamom za Dinamo, Superman i Djed Mraz. Superman je u tim akcijama bio najjači pa su Čuveljaka, koji je s Velikim Tomom radio dva njegova zadnja rada, pozvali da ponovno izvede baš taj lik. “Spašavao sam Vlastu Delimar, odnosno Nikolinu Butorac koja je bila privezana za drvo. Kako više nema Poleta nisam uzvikivao ‘Kupite Polet!’, nego ‘Polet je kriv za sve, saznajte u katalogu izložbe!’. U tom katalogu može se pročitati dosta informacija o svim izlošcima koje nude jedan dobar preslik što se sve događalo 80-ih godina prošlog stoljeća”, kaže Čuveljak čiji je performans skrenuo pozornost na 1984., zbog neoliberalnih stavova u Poletu. List je bio kontroverzan, ali ga je štitila vlast i podržavao ga je Stipe Šuvar. Čuveljak se sjeća kako su fotografije u tom razdoblju Poletu donosile novu estetiku i proboj. “Za to je najviše zaslužan Goran Trbuljak koji je tada bio tehnički urednik Poleta. Donio im je sasvim novi pristup s naglaskom na autorsku fotografiju”, prisjetio se Čuveljak. Posjetitelji će sve do 10. svibnja preko umjetničkih radova proći kroz razdoblje od smrti Josipa Broza Tita do početka 90-ih, odnosno do početka raspada Jugoslavije. Iza svake artističke discipline ili dokumenta stoji osoba koja ih je najviše obilježila. Tako uz Branka Kostelnika kao zaštitnog znaka pop kulture i Feđu Vukića, relevantnog za dizajn, iza ove izložbe stoje brojni koautori: Krešimir Rogina – arhitektura, Željko Kipke – likovnost, Suzana Marjanić – performans, Damir Fabijanić – fotografija, Jurica Pavičić – film, Ivica Buljan – kazalište, Jagna Pogačnik i Krešimir Bagić – književnost, Ana Lendvaj – moda, Boris Dežulović – sport, Tvrtko Jakovina – povijesni kontekst, Darko Macan – strip, Tomislav Brlek – rock, Marijana Grbeša, Boris Rašeta i Zrinka Vrabec Mojzeš – masovni mediji i politika.

Boris Rašeta, novinar 24sata i 24 Expressa, dobro je upoznat sa stanjem koje je u društvu vladalo tog desetljeća. Osamdesete su, kaže, bile godine kada su razne vrste sloboda počele uzimati maha. “Rušeni su kanoni u slici, riječi, misli. Redakcije su bile oslonjene na velike sustave pa su izbacivale nova imena, nove vizije i formate te što je najvažnije, nove urednike i autore. Najveći mi je fenomen da su neka imena lansirana 80-ih preživjela do danas. Bilo je to vrijeme kada su utopije još bile nepotrošene pa su imale snagu, dizale su ljude. Mi smo danas ocvalo društvo presahlih energija, bez vizije, bez utopije, lišeno nade”, rekao je Rašeta, jedan od koautora izložbe.

Osim izložaka, nude se i brojni popratni događaji – koncerti, nastupi DJ-a, performansi, tematske tribine, revije, a fokus je uvijek na glazbi. U četvrtak, 16. travnja, nastupit će makedonska grupa Mizar, a Kostelnik je pripremio i posebni album “Osamdesete!!!Jugoton” s 24 pjesme i isto toliko bendova.