Ne dobijemo li apsolutnu većinu, nećemo tražiti mandat za sastav vlade, kazao je ovih dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, istodobno i predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) te nositelj izborne liste “Aleksandar Vučić – za našu djecu”. Ta rečenica dobro ilustrira odnos snaga na srpskoj političkoj sceni, dva dana uoči izbora, koji se u nedjelju održavaju na sve tri razine vlasti – parlamentarnoj, pokrajinskoj i lokalnoj.
Oko šest i pol milijuna glasača birat će 250 zastupnika, “poslanika”, u skupštinu Srbije, 150 zastupnika u parlament Vojvodine te vijećnike gradskih i općinskih vijeća.
Na izborima se natječe 21 lista, a predizborni prag za ove je izbore s pet posto spušten na tri posto osvojenih glasova, što je Europska unija ocijenila narušavanjem vjerodostojnosti izbornog procesa.
Analitičari se slažu da je Vučićev SNS neupitni favorit izbora, a utjecaj na vlast mogli bi imati i njegovi dosadašnji koalicijski partneri, poput Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića, bivšeg glasnovornika Slobodana Miloševića. O dugoročnoj političkoj atmosferi u Srbiji dobro svjedoči činjenica da je tu stranku, nasljednicu Saveza komunista Srbije, čiji je predsjednik Slobodan Milošević pokrenuo rat u bivšoj Jugoslaviji, Dačić uspio ne samo održati, nego i pretvoriti u važnog koalicijskog partnera za formiranje vlasti u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa.
Opozicija je duboko podijeljena. Jedan njezin dio bojkotirat će izbore, drugi neće. Raskol je nastao još prošle godine, tijekom masovnih prosvjeda “Jedan od pet milijuna”, kada se protuvučićevski opozicijski blok raspao na Savez za Srbiju i Pokret slobodnih građana.
Sada, Savez za Srbiju, koji okuplja nekoliko ideološki raznorodnih stranaka, bojkotira izbore, jer smatra da ne postoje politički, pravni, proceduralni, ali ni zdravstveni uvjeti za održavanje fer i slobodnih izbora. Ipak, dio stranaka koje bojkotiraju izbore na nacionalnoj razini, sudjeluju u njima na nižim razinama vlasti.
S druge strane, Pokret slobodnih građana i udruga Jedan od pet milijuna sudjelovat će na izborima.
Predizborno je vrijeme obilježeno političkim turbulencijama, čestim demonstracijama i izgredima, ali i epidemijom korona virusa, zbog kojega su izbori morali biti i odgođeni, jer su bili zakazani za 26. travnja. No 15. ožujka u Srbiji je zbog epidemije proglašeno izvanredno stanje, pa je izborna procedura nastavljena tek nakon što je ono 6. svibnja ukinuto.
Predizborna kampanja počela je 11. svibnja. Prije toga, predizborne su aktivnosti zbog pandemije bile zabranjene, ali Aleksandru Vučiću to nije smetalo da, kao predsjednik države, obilazi Srbiju i pred kamerama bolnicama uručuje respiratore.
U svibnju je iz Europskog parlamenta izražena zabrinutost zbog “polarizacije u medijskom okruženju, upotrebe medija za političke, ali i osobne napade i eskalaciju tenzija” u Srbiji.
Vučićev SNS obećava ono što obećava uvijek: veće plaće i mirovine, investicije, gradnju velikih infrastrukturnih projekata, bolje zdravstvo i obrazovanje. Ivica Dačić ovih se dana hvali uspjesima u kampanji za poništavanje priznanja Kosova, jer je uspio isposlovati da nekoliko malih zemalja povuče priznanje osamostaljene republike.
Opću političku atmosferu u srpskom društvu dobro ilustriraju podaci iz nedavnog istraživanja, koje je pokazalo da 85 posto mladih ima osjećaj da ne sudjeluju u političkim procesima, te da više od polovine mladih ne prati predizbornu kampanju.
Zaključak je više nego vjerojatan: Srbija će u nedjelju nastaviti vučićevski status quo, možda još i čvršći nego dosad.
Komentari