Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izjavila je za HRT da su kaznena djela obiteljskog nasilja u prvih šest mjeseci ove godine porasla za četrdeset posto.

Istaknula je da su u vrijeme pandemije žrtve bile zatvorene sa svojim počiniteljem te su bile u velikom strahu, a imale su i strah od pandemije i izlaska, što im je stvaralo opću nesigurnost kamo dalje krenuti, koja vrata su otvorena.

Ljubičić tvrdi da se izriču male kazne za počinitelje. “To su vrlo često novčane kazne, uvjetne kazne gdje se samoj žrtvi, a i društvu šalje loša poruka da nasilje toleriramo i da je nasilje dopušteno”, kazala je i dodala da takva poruka djeluje zbunjujuće na mlade koji stvaraju odnos odnos prema obiteljskoj i partnerskoj zajednici, kao i da se definitivno šalje loša poruka prema žrtvama.

Voditeljica Odjela kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Ravnateljstvu policije Anita Matijević kazala je da u Hrvatskoj raste broj kaznenih djela za obiteljsko nasilje. Ipak, dodala je, “ako ćemo komparirati, sva kaznena djela koja se čine nasiljem nad ženama, tjelesne ozljede, ubojstva, teže tjelesne ozljede, prijetnje i samo kazneno djelo nasilje u obitelji, onda nam je ukupan pad za 2,7% nasilje u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto vrijeme prošle godine”, izvijestila je.

Prema njezinim riječima, policija nasilje prepoznaje kao težu kažnjivu radnju, pa kada postoje elementi kaznenog djela, počinitelj se prijavljuje za kazneno djelo, a ne za prekršaj. “Tako jačamo kazneno-pravnu zaštitu žrtava”, naglasila je Matijević.

Ona je dodala da je u Kaznenom zakonu usvojena važna izmjena koja spolni odnošaj bez pristanka više ne kategorizira kao zasebno kazneno djelo, nego kao kao dio kaznenog djela silovanja. “To je vrlo važno, jer šalje jasnu poruku da je kažnjiva bilo koja vrsta spolnog odnosa bez pristanka”, kazala je Matijević.

Psihoterapeutkinja iz Ženske sobe Marijana Senjak kaže kako je u ožujku ove godine za jedanaest posto bio povećan broj poziva žrtava nasilja u obitelji, te da su se javljale žrtve od ranije poznate Ženskoj sobi, ali i nove žrtve.

Voditeljica Službe prevencije Ureda glavnog ravnatelja policije Sandra Veber naglasila je da je nasilje društveni problem, te da se o njemu ne smije šutjeti. Mladi ponekad nisu svjesni što je sve nasilje i kakvih oblika nasilja ima, a psihičko nasilje može se tretirati jednako kao i fizičko nasilje, kazala je Veber.

U prvih šest mjeseci ove godine, u Rijeci je silovano osam žena, što je gotovo dvostruko više od jednog do dva silovanja, najviše četiri, koliko je bilo prošlih godina. Istodobno, ove je godine podneseno četrdeset posto više kaznenih prijava za obiteljsko nasilje, objavio je HRT.

“Zaprepastilo me to, i znači da je nasilje eskaliralo”, ustvrdila je Antonija Pintar iz riječke udruge Centar za participaciju žena u društvenom životu.

U Centru za participaciju žena u društevnom životu ističu da se žrtve nasilja moraju osnažiti, dok im u tome pomoć mora pružiti i država. Jer, žrtve obiteljskog nasilja godinama će osjećati posljedice epidemije izazvane koronavirusom.

Češći boravak u kući sa zlostavljačem rezultirao je porastom nasilja. Žrtve se od zlostavljača spašavaju bijegom, a u sudskim procesima doživljavaju dodatnu traumu, kaže Pintar. “Tako da na kraju ispada da sudstvo više štiti zlostavljača nego osobu koja je zlostavljana”, dodala je.

I djeca trpe seksualno, fizičko, internetsko i vršnjačko nasilje. Ali u osnovnoj školi Kantrida organiziraju se radionice koje ističu da se nasilje ne smije tolerirati. “Pozitiva, prijateljstvo, osnažiti prvenstveno djecu kako bi oni došli do izražaja, a ne oni koji im to rade”, kazala je Gordana Čargonja iz riječke Osnovne škole Kantrida.