U Kabinetu grafike HAZU otvorena izložba Jurja Dobrovića

Izložba grafika Jurja Dobrovića, koje predstavljaju izbor iz njegove donacije Kabinetu grafike HAZU, otvorena je u utorak navečer u Zagrebu.

Donirani radovi nastajali su tijekom tri desetljeća zaključno s osamdesetim godinama prošlog stoljeća i prema autorici izložbe, Ani Petković Basletić, dio su ključne oblikovne faze umjetnikove grafičke produkcije.

Prvu fazu čine optičko-kinetičke serigrafije iz serija Polje u kojima Dobrović istražuje iluziju dinamizma oblika unutar optičkog kadra.

Dobrovićevu grafiku, među ostalim, karakterizira i metafizika broja preklapanje kvadrata i istraživanja teme krnje kocke. Tijekom 80-ih nastavlja teoretizirati oblicima, ali šireći polje interesa i na ostala geometrijska tijela, kazala je Ana Petković Basletić.

Ustrajno se baveći vizualnim istraživanjima geometrije, Dobrović nam je otkrio neslućene vizualne mogućnosti geometrijskog lika kvadrata i njegova ekvivalenta tijela – kocke. Usmjeren prema realnosti znaka i njegovoj objektivizaciji, Dobrović u svojim grafikama ostvaruje jedinstvo vizualnog i misaonog te egzaktnog i duhovnog, rečeno je.

Upraviteljica Kabineta grafike Vesna Kedmenec Križić kazala je da autor nažalost nije mogao doći na otvaranje izložbe koja će biti otvorena do 19. srpnja u Kabinetu grafike HAZU, a voditelj Kabineta akademik Igor Fisković da Dobrovićev opus svjedoči izreku koja se često spominje u svijetu grafike, da nema umjetnosti bez znanosti.

Pripadnik međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije

Juraj Dobrović (1928., Jelsa na otoku Hvaru), pripadnik međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije, u svom dugogodišnjem umjetničkom djelovanju bavio se reljefima, objektima, grafikom, dizajnom i slikarstvom. Njegovi radovi upisani su među antologijska djela hrvatske umjetnosti druge polovice 20. st.

U Zagrebu je diplomirao ekonomiju na Ekonomskom fakultetu 1956., a povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1961. godine. Zagrebačkoj se publici prvi put predstavlja samostalnom izložbom 1962. godine u Društvu arhitekata Hrvatske radovima primijenjene umjetnosti, da bi se 1965. godine predstavio radovima iz čiste umjetnosti. Tada je imao samostalnu izložbu u Galeriji SC u Zagrebu na kojoj je predstavio radove iz serije reljefa Polje.

Bavi se reljefima, objektima, grafikom, dizajnom i slikarstvom. Dobrovićev opus primjer je neokonstruktivističke, odnosno sistemske i optičke umjetnosti te apstraktne geometrije snažnog metafizičkog naboja, rečeno je.

Pripada međunarodnom umjetničkom pokretu Novih tendencija, koji se smatra jednim od najvažnijih priloga hrvatske umjetnosti svjetskim umjetničkim kretanjima. Neizostavno je ime dionice grafičke umjetnosti šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, koju je Jerko Denegri 1968. odredio kao Zagrebačka serigrafija.

Komentiraj