U Hrvatskoj raste val nasilja: Ubojstva, silovanja, tučnjave … Stručnjaci: “Gomila se nezadovoljstvo građana”

Hrvatska javnost posljednjih mjeseci svjedoči porastu nasilja, što potvrđuje i policijska statistika. Prema statistikama Ministarstva unutarnjih poslova, broj zabilježenih ubojstava i pokušaja ubojstava u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine opasno se približio broju ukupno zabilježenih ubojstava i pokušaja ubojstava iz čitave prošle godine.

U prvih devet mjeseci zabilježen je veći broj silovanja i pokušaja silovanja nego u cijeloj prošloj godini, a do listopada ove godine značajno je porastao broj kaznenih djela na štetu maloljetnika te obiteljsko nasilje u odnosu na 2020. godinu.

O porastu nasilja u Hrvatskoj zorno svjedoče i policijske statistike pa je tako u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno 25 ubojstava, što se brojčano opasno približilo ukupnom broju od 27 ubojstava zabilježenih 2020. godine. Usporedbe radi, u godini prije korone, 2019., zabilježeno je ukupno 30 ubojstava, a što je za osam ubojstava ili 36,4 posto više nego u 2018. godini.

U prvih devet mjeseci 2021. godine policija je zabilježila 66 pokušaja ubojstva, za razliku od ukupno 73 pokušaja ubojstava zabilježenih prošle godine. U predpandemijskoj 2019. godini prijavljeno je 98 pokušaja ubojstva, što je za osam pokušaja ili 8,9 posto više nego 2018. godine, piše u nedjelju tportal.

Broj silovanja u značajnom porastu

Unatoč svim naporima u suzbijanju nasilja nad ženama, prošle godine ubijeno je 19, a u prvih devet mjeseci ove godine devet žena, istaknuto je nedavno na obilježavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji.

Značajno je porastao i broj silovanja te pokušaja silovanja pa policijske statistike otkrivaju da su samo u prvih devet mjeseci ove godine zabilježena 153 silovanja, za razliku od 117 evidentiranih 2020. godine, a što je porast od 30,8 posto za slučajeve silovanja, odnosno 6,7 posto za slučajeve pokušaja silovanja. Znakovito je to da su 2019. godine prijavljena 73 silovanja, kao i 12 pokušaja silovanja.

Broj kaznenih djela na štetu maloljetnika u prvih devet mjeseci ove godine znatno je ‘prešišao’ prošlogodišnju statistiku pa policija bilježi da su do listopada ove godine zabilježena 6863 takva kaznena djela, za razliku od njih 5723 zabilježena 2020. godine, a što je porast od 19,7 posto. Narastao je i broj kaznenih djela koja su počinili maloljetnici – od 1242 zabilježena u 2020. na njih 1250, koliko je zabilježeno u prvih devet mjeseci tekuće godine.

Nasilje u obitelji

Tijekom 2019. godine kaznenih djela na štetu djece i obitelji, koja se izdvajaju, a pripadaju liniji rada općeg kriminaliteta, prijavljeno je 6859, što je porast za 32,2 posto u odnosu na 2018. godinu.

Uvid u policijsku statistiku ukazuje na to da je evidentno narastao i broj zabilježenih slučajeva kažnjivih po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema podacima MUP-a, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na čitavu prošlu godinu zabilježen je porast prekršaja poput svađe i vike na javnom mjestu od devet posto. Broj neovlaštenog pucanja, pokazuje statistika, narastao je s 19 slučajeva zabilježenih u 2020. godini na njih 29, što je porast od čak 52,6 posto.

Mišljenje stručnjaka

Bivši načelnik kriminalističke policije i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u razgovoru za tportal kaže da je uvidom u policijsku statistiku razvidan lagan porast kaznenih djela s elementima nasilja, ali ističe da se taj porast ne može nazvati trendom bez dubinske statističke analize unazad najmanje pet godina.

Cvrtila kao mogući uzrok i okidač porasta nasilja vidi u stresu uzrokovanom pandemijom koronavirusa i prisiljenošću na duži boravak s članovima obitelji.

Na upit tko je zakazao zbog porasta nasilja, osobito među maloljetnicima, Cvrtila odgovara da je za javnu prevenciju u najvećoj mjeri odgovorna policija, ali da preventivne mehanizme treba tražiti i u školama i roditeljskim domovima kada je u pitanju porast broja kaznenih djela što uključuju maloljetnike.

Rast nezadovoljstva građana

Branko Lazarević, umirovljeni kriminalistički inspektor i nekadašnji šef ekipe za očevide zagrebačke policije, smatra da na porast nasilja utječu i divljanje cijena te rast nakupljenog nezadovoljstva građana, čime lakše dolazi do sukoba među njima. Smatra i da kaznena politika policije i sudstva mora biti učinkovitija.

Bivši šef ekipe za očevide PU zagrebačke ističe i problem nagomilanog oružja zaostalog iz Domovinskog rata, a koji se učestalo koristi u počinjenju nasilnih kaznenih djela. U otkrivanju tog oružja, smatra Lazarević, nužno je promijeniti operativni pristup policije i reagirati na svaku dojavu o mogućoj prisutnosti nelegalnog oružja. S takvim operativnim saznanjima ne treba čekati, već odmah preventivno djelovati kako bi se smanjila mogućnost počinjenja nasilnog kaznenog djela, zaključuje kriminalist.

Komentiraj