U HEP-u šute o svom prvom vjetroparku jer čekaju da se njime pohvali premijer Plenković

Nacional je istražio zašto HEP nije izdao nikakvo priopćenje niti je obavijestio javnost o kupnji projekta Vjetroelektrane Korlat koju čini 18 vjetroturbina snage 58 megavata, iako je on aktualan još od sredine prošle godine, a energetski stručnjaci tvrde da je preplaćen

Hrvatska elektroprivreda je još krajem lipnja ove godine potpisala ugovor o kupnji vjetroturbina i prateće opreme za prvi vjetropark u njenu vlasništvu koji će činiti 18 vjetroturbina ukupne snage 58 megavata (MW). No neobično je da o tome HEP nije izdao nikakvo priopćenje niti je obavijestio javnost o projektu, iako je on aktualan još od sredine prošle godine, već je informaciju o sklopljenom ugovoru u srpnju ove godine medijima priopćila njemačko-španjolska grupa Nordex-Acciona Windpower koja će HEP-u isporučiti vjetroturbine. HEP se ni do danas nije oglasio o ovoj transakciji, a traga projektu VE-a Korlat nema ni na njihovim službenim stranicama.

Nacional je došao u posjed dokumentacije koja svjedoči o tijeku pregovora sa zagrebačkom tvrtkom HELB koja je autor projekta VE-a Korlat i koja ga je u visokom stupnju razrade prodala HEP-u za iznos od 50,5 milijuna kuna. Prema neslužbenim informacijama koje su Nacionalu potvrđene iz stručnih izvora, vijest o projektu javnosti bi u prvim danima listopada trebao priopćiti premijer Andrej Plenković koji bi tada trebao posjetiti gradilište.

Razvoj vjetroparka Korlat nije originalni HEP-ov rad, već je projekt u drugoj polovini svibnja 2018. u visokom stupnju razvoja otkupljen od tvrtke HELB koja ga je razvijala nekoliko godina. Prema Nacionalovim neslužbenim izvorima dobro upućenima u sektor razvoja projekata obnovljivih izvora energije, trošak otkupa projekta u visokom stupnju razrade, kakav je i VE Korlat, u europskim prosjecima kreće se između 60.000 i 90.000 eura po megavatu, što je prihvatljivi i financijski opravdan raspon cijene koji ovisi o kvaliteti projekta, lokaciji budućeg vjetroparka i suradnji pregovaračkih timova. Budući VE Korlat imat će snagu 58 megavata (MW) i lako je izračunati da je projekt prilično preplaćen jer se u ovom slučaju trošak otkupa projekta – a on je 50,5 milijuna kuna – penje na 117.000 eura po megavatu instalirane snage. Tijekom istraživanja i prikupljanja informacija za članak kontaktirali smo i HEP, uputivši im pitanja u kojima smo zatražili više podataka o projektu, njegovoj cijeni i detaljima investicije i otkupa projekta, a zanimalo nas je i planira li HEP u narednim godinama razvoj vlastitih projekata obnovljivih izvora energije i koliki će udio VE Korlat imati u ukupno instaliranoj snazi vjetroelektrana u Hrvatskoj nakon što bude pušten u pogon. No iako smo dobili potvrdu informacije da je Nacionalov e-mail tijekom dva dana „šetao“ HEP-om i bio proslijeđen na više adresa unutar kompanije, odgovore na naša pitanja nismo dobili.

‘HEP je projekt Vjetroparka Korlat prilično preplatio jer se trošak otkupa projekta, a on je 50,5 milijuna kuna, penje na 117.000 eura po megavatu instalirane snage, umjesto u Europi maksimalnih 90.000 eura’

Zanimljiv je podatak koji nam je također potvrđen iz stručnih krugova da je nakon gašenja HEPOIE-a, odnosno njegova priključenja tvrtki HEP Proizvodnja kao odjel HEPOIE (HEP-Ostali izvori energije), on nastavio razvoj projekata obnovljivih izvora. U ovom trenutku, tvrdi isti Nacionalov izvor, odjel HEPOIE ima razvijene projekte vjetroparkova ukupne snage 200 MW, što je gotovo četiri puta više od snage VE-a Korlat. HEP-ovi stručnjaci razvijaju vjetroparkove na lokacijama Zelovo, Jelenje, Bradarića kosa (u neposrednoj blizini Korlata) i Lišane. No Uprava HEP-a je odlučila zanemariti tu činjenicu i krenuti u otkup VE-a Korlat.

U dokumentaciji do koje je došao Nacional stoji da bi vrijednost HEP-ove investicije u izgradnju VE-a Korlat trebala iznositi oko 500 milijuna kuna. HEP je početkom veljače ove godine na svojim stranicama objavio informaciju prema kojoj je zainteresiran za suradnju i otkup projekata izgradnje obnovljivih izvora energije na području Hrvatske od zainteresiranih partnera – jedinica lokalne samouprave, tvrtki ili pojedinaca – koji takve projekte razvijaju. „HEP istražuje mogućnost razvoja i izgradnje projekata obnovljivih izvora energije (OIE) u Republici Hrvatskoj te integracije već gotovih ili u visokom stupnju razvoja OIE projekata u svoj proizvodni portfelj“, objavljeno je tada na HEP-ovim stranicama, uz napomenu kako će se prijedlozi za suradnju zainteresiranih partnera primati sve do kraja ove godine. To je četvrti takav poziv zainteresiranim parterima od 2015. Početkom prošle godine HEP je krenuo u pregovore s predstavnicima tvrtke HELB koji je godinama prije toga započeo razvoj projekta vjetroparka Korlat 40-ak kilometara udaljenog od Zadra, istočno od sela Biljane Gornje, uz cestu Benkovac-Karin Donji. HELB je zahvaljujući iskustvu i znanju njihovih stručnjaka u potpunosti pripremio projekt, prikupio svu potrebnu dokumentaciju i dozvole, obavio sve potrebne predradnje i doveo projekt do trenutka kada treba zabiti prvu lopatu u zemlju te krenuti s gradnjom vjetroparka koji bi, prema procjenama na godinu trebao proizvoditi 177,7 gigavatsati (GWh) električne energije.

Prema dokumentaciji koju je dobio Nacional, predstavnici HEP-a su na nekoliko sastanaka s predstavnikom tvrtke HELB održanih tijekom svibnja prošle godine zaključili da se buduća VE Korlat nalazi na pogodnoj lokaciji za proizvodnju energije iz vjetra te da će i u najnepovoljnijem scenariju biti među vjetroelektranama s natprosječnim brojem sati rada u Hrvatskoj. „Uvažavajući prethodno prikupljene iskaze za prodajom projekata vjetroelektrana iz 2017. godine, VE Korlat je projekt s očekivanim natprosječnim brojem sati rada (više od 2500 sati godišnje), riješenom problematikom zemljišta i s ishođenim građevinskim dozvolama, što ga stavlja u povoljniji položaj od ostalih projekata“, stoji u zaključku koji je HEP-ova grupa od 16 članova zaduženih za preispitivanje projekta u svibnju prošle godine poslala Upravi HEP-a. U istom se izvješću tvrdi da je financijska analiza pokazala da je projekt isplativ i da je očekivani period povrata investicije procijenjen na 12 godina, a da bi ukupna investicija u izgradnju vjetroparka iznosila oko 500 milijuna kuna. Iz tih brojki u HEP-u izvlače zaključak da bi ukupni iznos investicije od pola milijarde kuna odgovarao trošku od oko 1.150.000 eura po megavatu instalirane snage, što bi, potvrdili su Nacionalu dobro upućeni izvori iz stručnih krugova, bila gornja granica isplativosti ulaganja. „Projekt je u završnoj fazi izrade projektne dokumentacije, odnosno potrebno je provesti aktualizaciju odabira vjetroagregata s novim, pretpostavljeno povoljnijim tržišnim uvjetima. Postoji realna mogućnost da se s izgradnjom započne početkom 2019. “, stoji u zaključku izvješća u dijelu koji je naslovljen kao „Analiza usuglašenih uvjeta za otkupom VE Korlat“. U tablici priloženoj u tom HEP-ovu izvješću analiziraju se cijene projekta prema različitim ulaznim parametrima, temeljem kojih je tijekom preliminarnih pregovora HELB-u ponuđena otkupna cijena od 45,7 milijuna kuna za projekt, dok je HELB vrijednost svoga rada uloženoga u razradu projekta procijenio na 60,6 milijuna kuna. Uzevši u obzir sve parametre, ugovorena je prosječna cijena otkupa projekta od 50,5 milijuna kuna. No u izvješću poslanom Upravi HEP-a koje je uz 16 stručnjaka HEP-a potpisao i član Uprave Tomislav Šambić, nema podatka o tome je li, osim te analize, rađena i dubinska procjena projekta (tzv. due diligence), kakva je uobičajena kada su u pitanju ovakvi projekti, a ako je pak rađena tko ju je obavio, kao ni rezultati mjerenja snage vjetra na lokaciji Korlat.

Iz dokumentacije se dade iščitati da je prilikom analize financijske isplativosti projekta ambiciozno zacrtan prosjek rada budućeg vjetroparka u rasponu od 2500 do 3200 sati na godinu, što je više od prosjeka u Hrvatskoj, a prilikom izračuna uzet je raspon cijene od 41 do 46 eura po megavatsatu proizvedene električne energije u prve tri godine rada VE-a Korlat. Također je vidljivo da su predstavnici HEP-a i tvrtke HELB nakon pregovora precizirali i način isplate dogovorene cijene otkupa, i to tako da je HEP autoru projekta dužan isplatiti fiksni iznos od 32 milijuna kuna te preostalih 18,5 milijuna u obliku varijabilne naknade izračunate po unaprijed dogovorenoj formuli čija isplata kreće po ishođenju uporabne dozvole za vjetropark, odnosno po završetku probnog rada i puštanja u trajni pogon. U izvješću se navodi i da je tijekom pregovora usuglašeno da se u prve tri godine rada vjetroparka vlasnicima projektnog društva HELB isplati dodatna naknada ako VE Korlat u nekom od prva tri godišnja razdoblja bude imao više od 2500 sati rada na godinu.

„Prosječni broj sati rada vjetroelektrana u RH 2017. iznosio je 2235 te se donjim pragom za isplatu naknade od 2500 sati godišnje želi maksimizirati proizvodnja i potaknuti primjena mjera koje bi mogle rezultirati značajnim financijskim benefitima za HEP tijekom 25-godišnjeg rada VE-a Korlat“, stoji u izvješću. Također se navodi da se „predloženim modelom otkupa VE-a Korlat potiče vlasnika projektnog društva da s jedne strane minimizira troškove izgradnje VE-a Korlat (uz obvezu angažiranja renomiranih proizvođača opreme – što je bio uvjet za odobrenje ugovora iz HEP-a), a da s druge strane poduzme sve mjere koje bi mogle maksimizirati proizvodnju VE-a Korlat“. Rezultat tog HEP-ova uvjeta je bilo sklapanje ugovora o kupnji vjetroturbina s tvrtkom Nordex-Acciona Windpower koja je preuzela i obvezu održavanja i servisiranja vjetroturbina narednih 20 godina. Upravo tu tvrtku odabrao je i HELB kao autor projekta. Također, isplatama kroz višegodišnje razdoblje, sve do maksimalno treće godine rada VE-a Korlat, minimiziraju se rizici otkupa projekta“. Sve predložene stavke, načine isplata i uvjete gradnje predstavnici HEP-a i HELB-a prihvatili su i usuglasili na završnom sastanku održanom 23. svibnja 2018., no ugovor o otkupu projekta potpisan je tek na jesen iste godine.

U dokumentu o prodaji prilikom analize financijske isplativosti projekta ambiciozno je zacrtan prosjek rada budućeg vjetroparka u rasponu od 2500 do 3200 sati na godinu, što je više od prosjeka u Hrvatskoj

Prema informacijama iz neslužbenih, ali dobro informiranih izvora do kojih je došao Nacional, HEP nije bio jedini zainteresirani za otkup projekta VE-a Korlat. Prema riječima direktora tvrtke Acciona Energija Hrvatska Aljoše Pleića i grupa Nordex-Acciona Windpower bila je zainteresirana za preuzimanje projekta koji je tvrtka HELB vrlo kvalitetno vodila. „Tvrtka HELB je izuzetno kvalitetna u razvijanju ovakvih i sličnih projekata po kojima je poznata ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu. To je tvrtka koja prodaje svoje znanje, stručnost i iskustvo, jednom riječju ‘know how’, što je i najvrjedniji dio svakog projekta, a ovaj su projekt razvijali od 2011. Nažalost, HEP je bio brži, preduhitrio nas je ponudom i to mi je jako žao jer je to u HELB-u vrlo dobro, stručno i ozbiljno razrađen projekt kojemu ne možete naći nijednu manu“, kaže Pleić objašnjavajući zašto oni, a ne HEP, nisu otkupili projekt. No posve je drugo pitanje, kazao nam je isti neslužbeni izvor, što je HEP, nakon dugogodišnjeg otpora prema obnovljivim izvorima energije, tek krenuo u taj posao i što ni danas, godinama nakon što su inozemni investitori krenuli u gradnju vjetroelektrana u Hrvatskoj, nema u svojem portfelju nijednu vjetroturbinu. Isti izvor procjenjuje i da će, nakon što se HEP okrenuo obnovljivim izvorima energije, ta činjenica ići u prilog i ostalim investitorima koji će sada lakše postizati dogovor o otkupu energije iz obnovljivih izvora i da će u budućnosti biti manje otpora iz HEP-a za otkup te vrste energije.

Vjetropark Korlat nije jedini projekt obnovljivih izvora energije koje je u proteklih godinu i pol otkupio HEP, koji pozive za otkup projekata obnovljivih izvora energije raspisuje već pune četiri godine. Zanimljiv je podatak da je HEP još 2006. osnovao tvrtku-kći HEP Obnovljivi izvori energije (HEP OIE) s namjerom razvoja i podrške projektima utemeljenih na obnovljivim izvorima energije. No već 2015., devet godina kasnije, ta je tvrtka ugašena, odnosno pripojena tvrtki HEP Proizvodnja, a da u međuvremenu nije razvila nijedan projekt OIE-a, iako je na raspolaganju imala dovoljno sredstava i kadra za takav razvoj. Odmah nakon gašenja tvrtke HEPOIE krenuli su natječaji za otkup već razrađenih projekata pa je samo u posljednjih nekoliko godina HEP otkupio nekoliko takvih projekata koje su razvijale druge tvrtke. Među njima je i projekt Sunčane elektrane Vis koji je HEP u prosincu 2018. otkupio od tvrtke Končar Obnovljivi izvori energije za oko 20 milijuna kuna, potom i projekt Sunčane elektrane Vrlika Jug koji je HEP u prosincu 2018. otkupio od Grada Vrlike, a tu je i projekt Sunčane elektrane Kaštelir koji je HEP za 10,2 milijuna kuna otkupio od tvrtke Solvis. Ta je solarna elektrana u pogonu od jeseni 2018. Uz te, HEP je u lipnju prošle godine od Primorsko-goranske županije otkupio i projekt Sunčane elektrane Cres koja bi trebala biti puštena u pogon na proljeće 2020.

 

Komentiraj