U dubrovačkim Lazaretima otvorena izložba „Dubrovnik, A Scarred City“

Multimedijalna izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je u utorak navečer u dubrovačkim Lazaretima u sklopu programa obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

Ostvarena je povodom 40. obljetnice uvrštenja dubrovačke povijesne jezgre na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske kulturne baštine (1979.) i 21. obljetnice njenog uklanjanja s liste ugrožene svjetske baštine (1998.). Predstavlja stradanje Dubrovnika uslijed ratnog razaranja od strane tzv. Jugoslavenske narodne armije te njegovu brzu i impresivnu obnovu.
Izložbu su otvorili predstavnici obitelji poginulih hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika te dubrovački branitelji.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako je hrabrošću hrvatskih branitelja obranjen grad okupiran s kopna, mora i zraka, a duboku zahvalnost grad duguje i UNESCO-ovim promatračima, posebno Brunu Carnezu i Colinu Kaiseru.

„Za vrijeme na najžešćeg napada na Dubrovnik 6. prosinca 1991. oni su sve bilježili i slali poruke upozorenja u svijet i tako bili naša nada. Bila je to prva UNESCO-ova misija u svijetu na koju dva promatrača poslana u ratnu zonu“, naglasio je Franković.

Istaknuo je kako izložba ne predstavlja povratak u prošlost, već predstavlja priču o gradu koji se poput Feniksa izdiže iz pepela i hrabro kreće naprijed.
„Izložba je povijesni pečat na ratna razaranja i obnovu grada koji je već 40 godina pod zaštitom UNESCO-a. Jasno dočarava tko je bio agresor, a tko žrtva. U ovim trenutcima, na naš sveti dan, pojedinci žele izmijeniti povijest. Poručujem im iz grada slobode: istina je samo jedna i nju nikad ne možete izmijeniti“, rekao je Franković.

Izaslanica premijera i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je kako izložba izaziva dvojake emocije: duboku tugu zbog svih žrtava, ali i neizmjeran ponos zbog iskazanog zajedništva.

„UNESCO-ova konvencija i njihovi ‘plavi štitovi’ na našim spomenicima nisu pomogli u zaštiti grada, već su namjerno i u potpunosti ignorirani. Grad su štitili i branili samo njegovi ljudi. Uz velik doprinos naših stručnjaka, puno dugujemo pomoći UNESCO-ovih promatrača“, izjavila je Obuljen Koržinek.

Dodala je kako je cjelovit i složen projekt obnove Dubrovnika omogućio da već 1998. godine grad bude maknut s popisa ugrožene svjetske baštine.
Izaslanik predsjednice RH, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rekao je kako je Dubrovnik spašen zahvaljujući žrtvi i hrabrosti hrvatskih branitelja i stanovnika grada.

„U mandatu ove Vlade posebnu pozornost pridajemo obilježavanju važnih događaja koji su odredili našu povijest i time jačamo vezu vojske i naroda. Kao u Domovinskom ratu, vojska je i danas uz svoj narod“, rekao je Krstičević.

„Istina se bori za sebe i ne treba odvjetnika, ali je naša dužnost osloboditi joj put, da lakše dotakne ljudsko srce. A ova izložba to postiže“, dodao je potpredsjednik Vlade.

Jedna od autora izložbe Julijana Antić Brautović rekla je kako je za izlaganje u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku trebao biti ispunjen niz uvjeta, od podataka i prostora do jezika.

„Svi materijali izložbi poslani su na prethodno odobrenje svim stalnim misijama. Zato izložba komunicira jednostavnim jezikom, temelji se isključivo na činjenicama i ne donosi nikakve vrijednosne sudove“, objasnila je Antić Brautović.

Dodala je kako su u središtu izložbe stradanja u povijesnoj jezgri grada, ali pokriva i teme stradanja šireg dubrovačkog područja, kao i političkih okolnosti napada na Dubrovnika, materijalnih gubitaka i civilnih te vojnih žrtava, uloge UNESCO-ovih promatrača te donosi podatke o posljedicama.
„Pogotovo je riječ o pravnim posljedicama, odnosno presudama generalu Pavlu Strugaru i viceadmiralu Miodragu Jokiću na Haškom sudu za zločin nad kulturnom baštinom kao zločin protiv čovječnosti, što je prvi put u povijesti“, rekla je Antić Brautović.

U postavu izložbe autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetinovića korištena je građa Muzeja Domovinskog rata i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a prikazane su i fotografije Mila Kovača, Boža Gjukića, Pava Urbana, Mira Kernera, Damira Fabijanića i drugih.

Izložba je uspješno realizirana u sjedištu UN-a u New Yorku u prosincu 2018. godine, a potom i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD-u u Washingtonu gdje je izazvala veliki interes diplomatske javnosti. U Lazaretima će biti otvorena do 15. veljače 2020. godine, a nakon planiranih gostovanja trebala bi biti dijelom stalnog postava.
Organizator izložbe je Grad Dubrovnik, a sponzori Društvo prijatelja dubrovačke starine i Turkish Airlines.

Komentiraj