U centru Rijeke otvara se Muzej farmacije s 1400 eksponata

 

Cilj osnivača muzeja farmacije je referentna ustanova u afirmaciji i istraživanju povijesti farmacije te dodatna atrakcija u turističkoj ponudi Rijeke. Osim klasičnih eksponata pozornost će izazvati multimedija kojom će oživjeti važni likovi iz povijesti ljekarništva

Zahvaljujući ideji tvrtke Jadran galenski laboratorij i njezinoj suradnji s Gradom Rijekom i Muzejom grada Rijeke, Rijeka će krajem rujna u centru grada, u Užarskoj ulici 11, dobiti Muzej farmacije. U JGL-u na projektu rade već nekoliko mjeseci: uključili su arhitekticu Goranu Stipec Brlić iz studija za arhitekturu i urbanizam AO16, grafičku dizajnericu Veroniku Uravić Čolak iz Reedesign Studija te Marina Pinturu, višeg dokumentarista, koji će biti voditelj muzeja. Veliku podršku i stručni doprinos dobili su od profesora Vladimira Grdinića, istaknutog povjesničara farmacije koji im je donirao velik dio građe iz svoje privatne ljekarničke zbirke, te profesora Amira Muzura, koji se angažirao u istraživanju povijesti riječkog ljekarništva. Zahvalni su i Zdravstvenoj ustanovi Ljekarna Jadran te mnogim županijskim ljekarnicima na suradnji i doniranim eksponatima. Imaju fundus od oko 1400 muzealija, među kojima se mogu pronaći oprema za izradu i kontrolu galenskih pripravaka, stojnice, razno ljekarničko posuđe, vage, mikroskopi i drugi predmeti, zbirka od 30 farmakopeja i biste, a važan dio doživljaja bit će i multimedija koju im radi tvrtka Novena iz Zagreba, kojom će oživjeti važni likovi iz povijesti ljekarništva.

U Hrvatskoj postoji ljekarnička zbirka unutar muzeja grada Pregrade i Pule, a HAZU priprema otvorenje Muzeja medicine i farmacije. Na pitanje odakle ideja za Muzej farmacije i kako je zamišljen, Eva Usmiani iz JGL-a odgovorila je sljedeće: “JGL baštini dugu ljekarničku tradiciju na čijim je čvrstim temeljima izrastao u internacionalnu farmaceutsku kompaniju prepoznatljivog identiteta. Unutar JGL-a posjedujemo atraktivnu ljekarničku zbirku kojoj je okosnica neogotička venecijanska ljekarna s kraja 19. stoljeća, čuvamo također strojeve i opremu koje smo koristili kroz našu povijest, ljekarničko posuđe, zbirku starih farmakopeja, marketinške materijale i druge predmete. Tu svoju ne tako malu zbirku htjeli smo izložiti i dati svoj vlastiti doprinos gradu u tako važnoj godini za naš grad, stoga je Ivo Usmiani, moj otac i predsjednik Upravnog odbora JGL-a, došao na ideju da se JGL uključi u manifestaciju obilježavanja Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. otvaranjem Muzeja farmacije. Željeli smo odati počast starim ljekarnicima te generalno ljekarničkoj struci koja nas je životno i strukovno odredila, ali i obogatiti kulturno-turističku ponudu grada.”

Kako je rekla, JGL-ov Muzej farmacije će biti suvremenog karaktera s tradicionalnim elementima iz ljekarničke struke:

“Logotip MF proizašao je iz kapljica i boja JGL identiteta kao osnivača i volimo reći da je ‘kemijskim reakcijama’ transformiran u boje modre galice i kalijevog permanganata. M zapravo predstavlja zmiju koja će biti naša maskota muzeja. Zmija je simbol zdravlja i pomlađivanja jer ona gubi staru kožu i dobiva novu, sama se obnavlja. Od tuda i slogan: ‘Istražite povijessssssst ljekarništva.’ Ona potječe iz grčke mitologije gdje se uvijek pojavljivala s bogovima zdravlja Eskulapom i Higijom, koji su također dio našeg vizuala. Medicina i farmacija su nekada bile jedna struka utjelovljena u medikusu koji je bio doktor i farmaceut, a zatim se Ediktom cara Fridriha II. iz 1240. farmacija izdvojila u samostalnu djelatnost. Danas zmija omotana oko štapa i dalje predstavlja simbol medicine, a zmija koja se napaja iz kaleža simbol farmacije. Sadržaj muzeja će biti za široku javnost, bit će edukativnog i interaktivnog karaktera i nadamo se da će biti interesantan zaista svima.”

 

 

‘Ljekarništvo je kao dio zdravstvenog i kulturnog identiteta kroz povijest bilo vrlo značajan čimbenik duhovnog i gospodarskog napretka’, istaknula je Eva Usmiani

 

 

Ljekarništvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Prva ljekarna u Hrvatskoj nalazi se u Trogiru i potječe iz 1271. godine, a jedna od najbolje sačuvanih starih ljekarni u Europi je ljekarna franjevačkog samostana – Ljekarna Male braće u Dubrovniku iz 1317. U Rijeci počeci ljekarništva sežu u daleku 1437. godinu, kada se u zapisima gradskog notara Antona De Renna spominje apotekarius iz Venecije Antonio Pertusan, koji je imao ljekarnu na gradskom trgu. Iz svega toga, naglašava naša sugovornica, proizlazi da se ljekarništvo u HR razvijalo istodobno s europskim trendovima.

O tome koje su još važne godine, događaji i ličnosti za povijest hrvatske farmacije kaže:

“Važna godina za hrvatsko ljekarništvo je 1271. jer je potvrđeno postojanje prve javne ljekarne na području današnje Hrvatske, u Trogiru. Prema dokumentu o kupoprodaji, najstariji poznati ljekarnici na području Hrvatske su se zvali Mucio i Orlandino Capponi. U spomen tome događaju, u Hrvatskoj se 29. listopada obilježava Dan ljekarništva. Hrvatski sabor je 1599. donio odluku o primanju jednog ljekarnika u stalnu službu. Ponukan epidemijom kuge, Sabor staleža na Griču dokumentom od 18. listopada 1599. daje Prvostolnom kaptolu pravo da osnuje svoju ljekarnu te u stalnu državnu službu angažira jednog zemaljskog protomedika i jednog državnog ljekarnika. Inače, početak rada prve gradske ljekarne u Zagrebu, K crnom orlu, zabilježen je još 1355., a ta je ljekarna otvorena i danas. Krajem 14. stoljeća u njoj je radio Niccolo Alighieri, praunuk slavnog Dantea.”

Sigurno jedan od najvećih hrvatskih doprinosa europskoj zdravstvenoj kulturi, dodaje Eva Usmiani, predstavlja organiziranje prve karantene u svijetu u Dubrovniku 1377.:

“Veliko vijeće Dubrovnika je 27. srpnja 1377. donijelo odluku o uvođenju karantene na otoku Mrkanu kao zaštitu od unošenja i širenja kuge. Riječ karantena potječe od talijanske riječi quaranta, odnosno 40. Toliko dana je trajala izolacija potencijalno zaraženih osoba. Godine 1420. u Dubrovniku je utemeljena i državna bolnica Domus Christi, koja je imala najstariju bolničku ljekarnu u Europi.”

Kada je riječ o novijoj povijesti hrvatske farmacije, među brojnim događajima moglo bi se spomenuti da je 1921. u Karlovcu, u starom dvorcu uz Kupu, osnovana tvrtka za proizvodnju lijekova Kaštel, preteča Plive. Kaštel d.d. je već tridesetih godina 20. stoljeća, navodi Eva Usmiani, pokrenuo istraživački program, a jedan od suradnika je bio i Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Kako je poznato, Pliva je postala svjetski poznata nakon otkrića antibiotika pod imenom Sumamed.

Eva Usmiani smatra da je ljekarništvo kao dio našeg zdravstvenog i kulturnog identiteta kroz povijest bilo vrlo značajan čimbenik duhovnog i gospodarskog napretka grada i županije te da je to i danas: “Ljekarnička baština Rijeke predstavlja neodvojiv dio povijesti grada jer su, uz svoju primarnu svrhu, ljekarne znatno pridonosile kulturi života i urbanoj arhitekturi kroz stoljeća. Premda je o mnogim njenim elementima objavljena iscrpna literatura, dosad međutim nije bilo moguće na jednome mjestu dobiti uvid u njene materijalne tragove. Mi smo kao jedina farmaceutska kompanija u PGŽ-u željeli ostaviti trag u gradu, trajno sačuvati svjedoke svoga vremena i ne prepustiti zaboravu ono što nas je velikim dijelom strukovno i životno odredilo. Osjećali smo tu potrebu kao dio našeg društveno odgovornog poslovanja. Vizija osnivača je da muzej bude prepoznat kao referentna ustanova u afirmaciji i istraživanju povijesti farmacije, da bude dodatna atrakcija u turističkoj ponudi Rijeke te da svojim aktivnostima odradi kvalitetnu ulogu u edukaciji budućih djelatnika u farmaciji.”

Komentiraj