U Beogradu, obljetnicu srebreničkog genocida obilježavaju samo nevladine organizacije

Autor:

Žene u crnom, Beograd

Premda vlasti u Srbiji i 27 godina poslije zločina odbijaju priznati da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima, srpske nevladine organizacije za ljudska prava i ove će godine prosvjedima, komemoracijama i javnim događajima podsjetiti na zločine, odajući poštovanje žrtvama i zahtijevajući priznanje genocida.

Pod geslom “Srebrenica – ime genocida”, aktivistička organizacija Žene u crnom održala je u nedjelju navečer stajanje u crnini i šutnji na Trgu Republike, u središtu Beograda. “Genocid u Srebrenici je najveći ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata u Europi. Režim Slobodana Miloševića suučesnik je genocida pružanjem ogromne političke, vojne i logističko-financijske pomoći Vojsci Republike Srpske”, podsjetile su Žene u crnom u priopćenju, koje prenosimo:

“I ovom prilikom podsjećamo da je:
– Država Srbija prva i do sada jedina država na svijetu koja je presudom Međunarodnog suda pravde (2007.) proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o sprečavanju i
kažnjavanju zločina genocida.
– U Haškom tribunalu je, van svake sumnje, dokazana individualna krivična odgovornost velikog broja pripadnika srpskih oružanih formacija i političkih institucija koje su djelovale
u duhu ostvarenja teritorijalnog projekta Velike Srbije, a genocid u Srebrenici je dio tog projekta.
– U Srbiji je na delu ne samo kontinuitet poricanja, već i slavljenja ratnih zločina i zločinaca. Naime, na vlasti su poticatelji i sljedbenici politike ratnih zločina na čelu sa
predsednikom Aleksandrom Vučićem, ponosni na sve zločine počinjene u naše ime i zato nema pravde za žrtve. Režimski mediji imaju neograničen prostor za slavljenje zločinaca kao heroja, a u javnom diskursu prevladava odsustvo suosjećanja sa žrtvama genocida.
– U Srbiji je na djelu državna politika negiranja genocida. Tome najviše doprinosi uporno odbijanje predsednika Republike Aleksandra Vučića da zločin u Srebrenici imenuje genocidom. U tome ga slijede ne samo pripadnici režima, nego i značajan dio opozicije. U skoro svim institucijama ključnu ulogu imaju obožavaoci ratnih zločinaca i negatori genocida.
– Murali koji slave ratnog zločinca Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici i druge nalaze se po cijeloj Srbiji. Time se režim potpuno razotkrio – ni do sada nikada nije
osuđivao ratne zločince, a sad ih otvoreno podržava i štiti. Murali nisu samo čin rehabilitacije R. Mladića – to je simbol zvanične ideologije države Srbije.

I ovom prilikom zahtijevamo:
– Da se prizna genocid u Srebrenici, prvenstveno kao poštovanje dostojanstva žrtava, a ne samo kao jedan od preduvjeta na putu Srbije ka pristupanju EU.
– Da predsjednik i svi drugi predstavnici države prestanu negirati genocid i sve druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i šire.
– Da se negiranje genocida i svih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina kvalificira kao kazneno djelo.
– Da se 11. srpnja proglasi Danom sećanja na genocid u Srebrenici.
– Da se uklone murali koji slave ratnog zločinca Ratka Mladića.
– Da država Srbija odustane od politike izazivanja regionalne nestabilnosti miješanjem u unutrašnja pitanja susednih država, prije svega Bosne i Hercegovine.
U skladu s politikom solidarnosti i odgovornosti, Žene u crnom će 11. jula sudjelovati u komemoraciji/dženazi u Potočarima/Srebrenica, gde ćemo, zajedno s obiteljima žrtava
srebreničkog genocida, prisustvovati ukopu dosad identificiranih posmrtnih ostataka žrtava.”

Inicijativa mladih za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo i REKOM mreže pomirenja u ponedeljak će također, nizom događaja u Beogradu, obilježiti godišnjicu genocida u Srebrenici.

Pod moderiranjem počasne predsjednice Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić, održat će raspravu „Priznanje genocida i službeno obiježavanje11. srpnja kao zalog mira“, kojom žele otvoriti razgovor o neoborivim sudski utvrđenim činjenicama u vezi s genocidom u Srebrenici i javnom diskursu Srbije.

U ponedjeljak poslije podne, ispred Narodne skupštine Republike Srbije bit će prezentiran umjetnički digitalni rad „Život je ono što sanjaju mrtvi“ autorice Mie David, koji je pobjedničko idejno rešenje artivističkog natječaja “Nikome se ne ponovilo”, koji su organizirali Inicijativa mladih za ljudska prava, forumZFD i Nezavisno društvo novinara Vojvodine.

U ponedjeljak navečer, u parku ispred zgrade predsjedništva Srbije, bit će zapaljene svijeće i odana počast svim ubijenima u genocidu u Srebrenici, uz zahtjev da 11. srpnja u Srbiji bude proglašen Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.