U bečkom Leopold muzeju izložba Olge Wisinger-Florian

Retrospektivna izložba Olge Wisinger-Florian “Snaga cvijeća moderne” sa 120 eksponata, među kojima su njezine slike krajolika i cvijeća s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, a slikala je i hrvatske motive te pisala u dnevniku da je Opatija raj na zemlji, otvara se u četvrtak navečer u Leopold muzeju u Beču.

“To je prva sveobuhvatna retrospektivna izložba umjetničkih radova Olge Wisinger-Florian u Leopold muzeju, koja kronološki dokumentira njezino umjetničko stvaralaštvo”, rekao je na konferenciji za novinare u tom muzeju njegov direktor Hans Peter Wipplinger.

Istaknuo je da, uz Tinu Blau-Lang i Marie Eger, Olga Wisinger-Florian pripada najznačajnijim slikaricama krajolika na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Osim pejsaža, tri umjetnice povezuje i borba za priznanje, a uspjele su se potvrditi u umjetničkom svijetu tadašnjega konzervativnog Beča.

Središnja tema u cjelokupnom umjetničkom opusu Olge Wisinger-Florian je cvijeće. Slikala je dekorativne bukete, cvjetne pejsaže i cvijeće, a na njezinim putovanjima posebno ju se dojmila lijepota dalmatinske obale.

Uz djela s alejama poljskog cvijeća, tulipana, ruža, hortenzija, maka i drugog raznovrsnog i raznobojnog cvijeća, izloženo je i ulje na platnu manjeg formata “Perivoj u Opatiji” iz 1903. U svojem je dnevniku zapisala da je “poslijepodne u Opatiji pravi raj na zemlji” te da je prekrasni položaj mjesta i odsjaj mora i boja inspiraju, što se može pročitati i na izložbi. Djelo je posuđeno iz bečke zbirke “Eisenberg”.

Po riječima kustosice izložbe Marianne Hussl-Hoermann, ta iznimna umjetnica imala je i poduzetnički duh, znala se predstaviti i pozicionirati na umjetničkom tržištu na kojem su dominirali muškarci te je djelo “Aleja tulipana” 1911. godine uspjela prodati za 4000 kruna.

Izložba obuhvaća 120 eksponata: ulja na platnu, fotografije, dnevnik, odličja i priznanja koje je dobila za svoj rad.

Postav je podijeljen u nekoliko cjelina, među kojima su “Cvijeće kao središnji motiv”, “Putovanja i studije”, “Talent i marljivost”, “Aleje cvijeća”, “Interijeri”, “Hortenzije su mi spasile život” i “Poljsko cvijeće”.

“Izložba daje pogled u umjetnički svijet te iznimne slikarice i u razvojni proces njezine umjetnosti”, rekla je kustosica izložbe.

Istaknula je da Olga Wisinger-Florian pripada najpoznatijim slikaricama krajolika, posebice cvijeća, na početku 20. stoljeća. Studirala je klavir na bečkome Glazbenom konzervatoriju i bila uspješna pijanistica, ali je zbog zdravstvenih razloga morala odustati od glazbe.

Učila je slikarstvo kod poznatog slikara bečke moderne Emila Jakoba Schindlera.

Olga Wisinger-Florian (1844. – 1926.) bila je najviše nagrađivana umjetnica svojeg vremena. Osim slikarskoga rada, zauzimala se za prava žena.

Eksponati za izložbu koja će biti otvorena do 21. listopada posuđeni su iz mnogih muzeja i privatnih zbirki, a najviše ih je iz zbirke Leopold muzeja.

Druga sveobuhvatna izložba koja se također večeras otvara u tom muzeju obuhvaća 125 radova apstraktnog austrijskog slikara Edmunda Kalba (1900. – 1952). Kalb je preživio dva svjetska rata. Zbog otpora nacionalsocijalizmu, proveo je više mjeseci u pritvoru. Bio je izvrstan slikar i crtač, što dokumentiraju njegovi izražajni crteži, posebice autoportreti. Ta će izložba biti otvorena do 18. kolovoza.

Komentiraj