U akciju kreću ‘policajci za smeće’! Od subote će pisati kazne od 700 do 1000 kuna

U subotu, s prvim danom listopada, u Zagrebu kreće novi model odvoza otpada. Tko od tog dana odloži i baci smeće u vrećicu koja nije službena ‘ZG vrećica’, zagrebački komunalni redar ima ga pravo kazniti novčanom kaznom od 700 do 1000 kuna. U akciju tako kreće 100 ‘policajaca za smeće’.

Sankcije su to za sve one koji se neće držati novog modela odvajanja i prikupljanja otpada zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, a kojim se miješani komunalni otpad od 1. listopada stavlja u ‘ZG vrećice’, službene gradske vrećice u paketima cijene 20, 40 i 80 kuna, ovisno o litraži, piše u srijedu Jutarnji koji neslužbeno doznaje da će od ove subote oko stotinu komunalnih redara patrolirati zagrebačkim ulicama, najviše ulicama centra grada, gdje bi građani svoje ‘ZG vrećice’ trebali ostavljati ispred ulaza svaki dan, osim nedjelje, između 20 i 22 sata.

Građani koji se ne budu držali pravila – budu li odlagali smeće u krivim vrećicama ili mimo propisanog vremena – mogu biti kažnjeni sa 700 do 1000 kuna ako ih se uhvati na djelu. “Ne smije se ništa ostavljati na javnoj površini bez odobrenja, ni televizor, ni ormar ni krevet ni komunalni otpad. Mora biti rješenje Grada koje to dozvoljava ili poziv prema građanima. Oduvijek je tako, a jedini je novitet sada što komunalni otpad mora na ulicu biti spušten u ‘ZG vrećicama’ i mora se odlagati od 20 do 22 sata”, rekao je jedan komunalni redar.

‘To je vrsta kolektivne krivnje’

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača za N1 je poručila da je Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21) predvidio plaćanje ugovorene kazne te da je Grad Zagreb vjerojatno već donio Odluku o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u gradu kojom se predviđa određena kazna za osobe koje krivo ubace otpad.

“Nažalost, pritom se rukovodilo kako bi se kažnjavalo potrošače da im se otme novac, ali ne i kako da se dovedu u red pojedini davatelji usluga koji isto tako imaju određene obveze kao što je redoviti odvod otpada bez preskakanja i kašnjenja odvoza, redovito pranje posuda za otpad i drugo”, rekli su iz udruge i istaknuli da im nije jasno tko je taj koji će pratiti ima li u spremniku nešto što tu ne smije biti te ukazuju na brojna druga otvorena pitanja.

“Koliko bi trebala biti kazna za jednu plastičnu bocu u komunalnom otpadu, jednu staklenku, dvoje novina…? Kako će oni to dokumentirati i po čemu će se znati tko je to odložio?”, pitaju iz Udruge te problematiziraju i činjenicu da mnogi građani odvajaju otpad pa imaju i po četiri spremnika u svojim stanovima ‘da bi na kraju netko drugi došao i ubacio ono što ne treba u spremnik i to bi trebao platiti ne samo onaj tko je to učinio već i onaj koji to nije učinio’.

“Ako bismo vidjeli prometnu nezgodu kod koje je krivac pobjegao i mi nismo vidjeli tko je to učinio, bi li po toj logici trebalo i nas kazniti ili samo krivca? To je vrsta kolektivne krivnje što u demokratskom svijetu ne bi trebalo biti, osim ako nije svrha kažnjavanja samo punjenje proračuna!”, usporedili su.

“Ako potrošači budu kažnjeni, mogu kaznu platiti ili se mogu požaliti na javnu uslugu davatelju usluge pa onda Povjerenstvu za reklamacije potrošača i u konačnici državnim inspektorima. Potrošači mogu račun ne platiti, odnosno, platiti samo nesporni dio te čekati da davatelj usluge pokrene ovršni postupak i tako opet zatrpati sudove ovršnim i sudskim postupcima jer ipak sudovi sude po zakonu i vjerojatno se ne bi smjelo desiti da kaznu plati onaj tko se drži reda radi kolektivne krivnje”, zaključili su iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Komentiraj