‘Tvrtke više ne mogu birati, one već jesu aktivni igrači u očuvanju prirode i okoliša’

PROMO | ENA BIĆANIĆ MARKOVIĆ, voditeljica Odjela za ekologiju i zaštitu okoliša Instituta IGH, govori kako kroz studije izvedivosti s Odjelom za prometno planiranje već dug niz godina sudjeluju u procjenama varijantnih rješenja za zahvate prometne infrastrukture u svrhe međunarodnog financiranja

Kada netko spomene ekologiju i inženjerstvo, osobito u području graditeljstva, teško je staviti znak jednakosti između tih dviju disciplina. Nakon nedavnog obilježavanja Dana zaštite okoliša 5. lipnja, upravo ta paradigma potaknula nas je da istražimo ovu povezanost.

Na ovu temu razgovaramo s Enom Bićanić Marković, voditeljicom Odjela za ekologiju i zaštitu okoliša Instituta IGH.

NACIONAL: Javni radovi, bilo da je riječ o izgradnji prometnica ili drugih građevina u nekom ekosustavu, nedvojbeno ostavljaju posljedice. Kako umanjiti da takve intervencije ostave trajne posljedice na prirodu?

Zaštita prirode više nije izbor za kompanije koje se bave inženjerstvom u graditeljstvu, već ste aktivni dionik u očuvanju bioraznolikosti u prostorima na kojima djelujete. To zahtijeva određenu reorganizaciju, uvođenje novih poslovnih i organizacijskih modela, novih materijala i najvažnije nadogradnja vještina i edukacija zaposlenika.

NACIONAL: Na koji način Institut IGH pristupa ovoj problematici?

Početak „ekologije“ u IGH, ako to možemo tako nazvati, datira još davne 1999. godine osnivanjem Zavoda za ekološki inženjering kao jednog od devet tadašnjih Zavoda Instituta građevinarstva Hrvatske. Od osnutka znanstveno i stručno obrađuje kompleksne interdisciplinarne projekte kroz aktivnu suradnju s drugim organizacijskim jedinicama uključujući arhitekturu i prostorno planiranje, projektiranje prometnica, prometno planiranje, hidrotehniku, gospodarenje otpadom i nadzor. Kroz niz godina koje slijede, organizacija, struktura i broj djelatnika Odjela kao i njegov raspon djelovanja se mijenjao prateći potrebe tržišta te držeći korak sa sve obuhvatnijim procedurama u skladu s direktivama Europske unije, odnosno zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša i prirode..

NACIONAL: Na koji način su se te promjene primjenjivale?

Posljednje godine karakterizira intenzivan razvoj Odjela koji se temelji na već tradicionalnim vrijednostima Instituta – sinergiji i interdisciplinarnosti stručnog kadra. Kao rezultat, zapošljavamo 11 djelatnika koji kroz intenzivnu suradnju i inženjerski pristup promišljanju povezuju područja građevinarstva, biologije, krajobrazne arhitekture, agronomije, ekoinženjerstva i prostornog planiranja. Odjel djeluje u okviru Zavoda za projektiranje i neodvojiv je dio bilo kojeg projekta od samog početka.

NACIONAL: Na kojim područjima se najbolje može vidjeti vaše djelovanje?

Pratimo sve strateške projekte Instituta iz područja prometne infrastrukture (cestovne, željezničke i pomorske), hidrotehnike, energetike i gospodarenja otpadom. IGH je ovlaštenik Ministarstva zaštite okoliša i energetike za poslove zaštite okoliša i prirode. To znači da kroz izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, elaborata zaštite okoliša i glavnih ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu djelatnici ekologije sudjeluju u postupcima koji su uvjet za ishođenje lokacijskih dozvola kao i postupcima prilikom izdavanja građevinskih dozvola.

 

 

INSTITUT IGH je 2019. sudjelovao sa 6 radova iz područja zaštite okoliša i prirode na 4. Regionalnoj konferenciji o procjeni utjecaja na okoliš u organizaciji HUSZPO-a

 

 

Zahvaljujući izvrsno uigranom timu na što sam vrlo ponosna, iza naših djelatnika je recentno iskustvo u izradi studijske dokumentacije za neke od najvećih infrastrukturnih projekata, od koji treba izdvojiti studiju o utjecaju na okoliš za željezničku prugu Škrljevo-Rijeka-Jurdani, od cestovne infrastrukture obilaznicu Nove Gradiške, u području pomorskih građevina Luku nautičkog turizma Pašman, a u području vodno-komunalnih građevina Aglomeraciju Križevci. U ovom trenutku smo izrađivači studije obilaznice Ogulina, obilaznice Našica i mnogih drugih.

Također kroz studije izvedivosti s kolegama iz Odjela za prometno planiranje već dug niz godina sudjelujemo u procjenama varijantnih rješenja za zahvate prometne infrastrukture u svrhe međunarodnog financiranja.

U području gospodarenja otpadom osim izrade studija i elaborata zaštite okoliša te planova gospodarenja otpadom, naši djelatnici također imaju iskustva u izradi projektnih aplikacija, provedbi projekta, izradi dokumentacije o nabavi na projektima za koje su potpisani ugovori o dodjeli sredstava. Recentni primjer je izrada proširene projektne aplikacije i stručne pomoći te izrada dokumentacije za nadmetanje kod sanacije zatvorenog odlagališta komunalnog otpada „Stružice” u Općini Gundinci .

NACIONAL: Zakonska regulativa danas podrazumijeva da svaki zahvat u okoliš mora obuhvatiti i planiranje tzv. zelenih površina?

Tako je, intenzivno razvijamo i područje krajobrazne arhitekture kroz suradnju s našim arhitektima i projektantima prometnica. Iza naših krajobraznih arhitekata je široko iskustvo u projektiranju i nadzoru projekata prometne infrastrukture, projekata kompleksnih zelenih površina, parkova, dječjih igrališta, staza, šetnica i odlagališta otpada. Uz projektiranje obuhvaćen je i krajobrazni nadzor te spomenuta studijska dokumentacija. Tu kao primjer možemo navesti nedavno dovršeni idejni glavni i izvedbeni projekt okoliša Instituta Ruđer Bošković. Ne znam kako zapravo dočarati zadovoljstvo radom na ovom projektu. Zamislite, projektirati po nacrtima koje je netko pomno smislio 1954. godine, rekonstruirati njegovu misao u taj isti prostor. Tim projektanata i suradnika na ovom projektu, suradnja s nadležnim tijelima i čitava organizacija i vođenje bili su takvi da je to zaista projekt na kojem sam zahvalna što sam ga imala prilike raditi.

U tom segmentu sudjelovali smo u svim projektima prometne infrastrukture na kojima je radio Institut, od prometnice Zagreb-Sisak, Autoceste A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj, Ravča-Ploče do rotora Remetinec i trenutno aktualnih, naprimjer Farkaševac-Bjelovar. Tu su i specijalističke studije krajobraznih osnova na kojima nam je u stručnom smislu veliko zadovoljstvo surađivati.

NACIONAL: S obzirom na to da živimo u svijetu koji se ubrzano mijenja, kontinuirana edukacija nije samo nužna, nego i obavezna.

Smatramo kako je naša obaveza da se kontinuirano educiramo kako bismo mogli naručiteljima pružiti što viši nivo stručnosti, što u okolišu više nije parola, već je uvjet bez kojeg se posao jednostavno neće završiti. Naši djelatnici sudjeluju na nizu skupova iz područja zaštite okoliša i prirode.

Samo u 2019. Institut je na 4. Regionalnoj konferenciji o procjeni utjecaja na okoliš u organizaciji Hrvatske udruge stručnjaka zaštite prirode i okoliša (HUSZPO) sudjelovao sa 6 radova iz područja zaštite okoliša i prirode, krajobrazne arhitekture prostornog planiranja, a sve je povezano s projektantskim iskustvima djelatnika hidrotehnike i prometnog projektiranja.

Komentiraj