TUZLIĆ: ‘Stripom crtam Sarajevo jer u njemu se kuje sudbina Balkana’

Sarajevski strip crtač, animator i glazbenik Berin Tuzlić u svom novom stripu ‘Infra Devil’ sarajevsku svakodnevicu prikazuje na znanstveno-fantastičan način, sa željom da predstavi Sarajevo i Balkan drugim kulturama koje na to područje gledaju kao na znanstvenu fantastiku

Nedavno je u Zagrebu predstavljena izložba sarajevskog strip crtača, animatora i glazbenika Berina Tuzlića ‘Infra Devil’ u kojem je prikazao Sarajevo u postapokaliptičnom okružju, želeći ga na drugačiji način približiti svijetu.

Berin Tuzlić je multimedijalni umjetnik iz Bosne i Hercegovine. Osim što crta stripove za koje je nagrađen širom svijeta, stvara animirane filmove, snima reklame, a ima i glazbenu karijeru. S glazbenim projektom dRumelody, s kojim je objavio dva albuma, surađuje s brojnim glazbenicima.

Doktorirao je u Tel Avivu na tezi „Zašto je animacija crtež?“, član je i međunarodnog žirija The International Animated Film Society (ASIFA), predsjednik ASIFA BiH i voditelj škole animacije Pixel. Predstavljajući svoj strip „Infra Devil“ na nedavnoj izložbi u Kulturnom centru Mesnička, Tuzlić je rekao da su to slike sarajevske svakodnevice prikazane na znanstveno-fantastičan način sa željom da predstavi Sarajevo i Balkan drugim kulturama koje na to područje gledaju kao na svojevrsnu izmišljenu znanstveno-fantastičnu priču.

NACIONAL: Što ste htjeli postići pričom novog stripa „Infra Devil“?

Svaka asocijacija u priči donosi inspiraciju stvarnim događajima u Sarajevu i na Balkanu jer u Sarajevu se kuje balkanska sudbina, a izgleda i cijelog svijeta. Naročito kada pogledam kuda sve ovo ide s „predsjedničkom elitom“ koja je promijenila ime država u virtualno ime svojih „privatnih firmi“ koje nisu virtualne. Čini mi se da su Arapi nabili kompleks autokracijom europskim i američkim „svetim ocima“. Zbog toga što se sve „usmrdjelo lažima“ ili bolje rečeno „virtualnom stvarnošću“, glavna junakinja i nosi gas masku.

NACIONAL: Govorite li to iz vlastitog iskustva?

Taj osjećaj da ekstremne istine jednostavno postaju laži kod drugih mentaliteta koji se tek susretnu s tim doživio sam još 1996. kad sam iz Sarajeva došao u Rijeku, a poslije i u Zagreb. To mi je bilo izazovno kao prostor u koji sam stavio priče stripova „Infra Devil“. U tom kontekstu to je bingo. To je moj znanstveno-fantastični način pisanja i crtanja ovog stripa.

NACIONAL: Glavna junakinja stripa nosi gas masku, a na maski se nalazi zvijezda. Zašto?

Gas maska sa zvijezdom je globalna ideja jer predstavlja borbu protiv svega što vas želi spriječiti da napredujete u globalizaciji. Razlog zašto je tu zvijezda je kratki animirani film Walta Disneya „Mathmagic Land“. A i to je vječni znak borbe protiv fašizma koji sam u ratu u Sarajevu doživio na svojoj koži.

NACIONAL: Što ste vi radili u Sarajevu prije rata?

Ja sam prije rata u Sarajevu svirao s jednim bendom, od kojih su se dva člana benda naoružavala još dok smo svirali probe i koncerte. Kada je počeo rat jedan je bio prvi u redovima napadača na grad, a drugi je bio kukavica pa nije smio „otići“, iako je imao oružje. Otišao je najgore 1993. godine. Gitarist je pomogao pjevaču kojem je bilo isto kao i meni u opkoljenom gradu. Nije se sjetio, kazao je, da i mene spasi iz pakla jer je samo svoje spašavao. S njima nas je poslije napadao zato što se ne zovemo isto i ne volimo naciste. Poslije rata pjevač na sprovodu majke gitarista provocirao me svojim pokvarenjaštvom koje se zove fašizam. Danas u Sarajevu zajedno žive žrtve i zločinci. Ali zna se dobro tko pije, a tko plaća.

NACIONAL: Mnogi su kreativni umjetnici iz Sarajeva i BiH odlučili napustiti domovinu i potražili sreću u svijetu. Što je kod vas prevagnulo da ostanete u Sarajevu?

Da, jesu. Najbolja je priča o umjetničkoj četi Armije BH koja je na početku rata imala skoro tisuću ljudi, a na kraju rata svega dva ili tri umjetnika. Jasno mi je i podržavam one koji su se otišli spasiti, ali one koji su otišli, a još lažu da žive s građanima Sarajeva stvarno ne podržavam. Jer oni su najveći generatori korupcije i lažnog sistema vrijednosti u kulturi. Zanimljivo mi je što je rekao Nele Karajlić za Seju Sexona, odnosno Davora Sučića, da je razlika između njega i Sule u tome što on više ne živi u Sarajevu, a Sula samo glumi da živi. Jedan ima Zabranjeno pušenje s muzičarima iz Hrvatske, a drugi s muzičarima iz Srbije. Valjda im je toliko loša kreativnost da ne znaju izmisliti bolji bend.

‘Bosna i Hercegovina nema fond za animaciju ni muziku i samo u Banjoj Luci imamo jednu katedru za animaciju u cijeloj BiH, iako je prvi animirani film snimljen 1934.’

NACIONAL: Zašto ste vi odlučili ostati u Sarajevu?

Ja živim u Sarajevu jer puno putujem poslovno. Imam glazbeni projekt dRumelody, radim animirane filmove, stripove, stalno sviram i boravim na filmskim festivalima i „pitchinsima“ za njihovo financiranje. Sarajevo je inspirativno i stalno sam u studiju i radim ili na nekom novom songu za dRumelody, ili glazbu za druge bendove, ili pak s prijateljima često radim na njihovim kreativnim projektima. Upravo sam završio kratki animirani film „War Hero“. Istoimeni strip nastao je u ratnom Sarajevu, ali ga nitko tada nije smio objaviti.

NACIONAL: Koliko je teško biti umjetnik i živjeti od umjetnosti u Sarajevu?

Teško je onoliko koliko ne radite. Danas je čest slučaj u Sarajevu da ljudi sebi daju neke uloge umjetnika, a nemaju ni deset radova iz te umjetnosti kojom se „bave“. Veliki problem su i umjetnici koji misle kad oni umru da u Sarajevu neće postojati ta umjetnost, a vidim i da je regionalno to isti problem. Vjerojatno nisu čuli da je i poslije Leonarda Da Vincija umjetnost nastavila živjeti. Kod nas su ti politički umjetnici koji su na budžetima najveći diktatori, a nikad nisu zaradili ni centa po pravilima tržišne ekonomije. O njima se brinu njihovi „mentori“ jer ne mogu sami. Može se živjeti ako razmišljate i radite internacionalno, a to znači da niste ograničeni na lokalne okvire jer to je nedovoljno, a i uvijek će vam neko rušiti reputaciju uz pomoć „svojih medija“, agresivnih nacista ili nesposobnih komunista.

NACIONAL: Vaš strip „Infra Devil“ premijerno je predstavljen na Middle East Film & Comic Conu u Dubaiju u travnju prošle godine, a potom i na međunarodnom festivalu stripa Crtani romani šou u Zagrebu. Koliko je teško probiti se na svjetsko tržište stripa?

Bilo mi je super i u Dubaiju i u Zagrebu. Ljudi koji posjećuju te festivale uglavnom su rasterećeni i misle još uvijek svojom glavom. Radi se o urbanim ljudima kojima ne možete prodati lako muda za bubrege. Nikada nije teško kada radite ono što volite. I kada se za to opredijelite na vrijeme. Danas je puno lakše nego kada sam ja počinjao.

NACIONAL: U Dubaiju ste predstavili i inovaciju u svijetu stripa jer se na naslovnici „Infra Devil“ nalazi QR kod čijim skeniranjem kupac stripa dobiva soundtrack za strip, odnosno glazbu koju potpisuje dRumelody, vaš glazbeni projekt. Kako je prihvaćena vaša inovacija?

Da, to je bio ključ za prodaju albuma „Infra Devil“ u Dubaiju. Budući da je strip doživio svoj procvat razvojem tehnologije digitalnog stripa, glupo je da ne koristimo te pogodnosti. Dobro je da su druga zanimanja shvatila koliko je bitan strip. Od udžbenika za obrazovanje do prezentacija za velike oglašivačke kampanje strip je kao i ostale umjetnosti doživio svoju dodanu vrijednost. Inovacija QR koda kao i svaka druga inovacija trebali bi uskoro dobiti svoj odgovor. Čekam rezultate i vjerujem da bi mogli biti veoma dobri.

NACIONAL: Kakvo je stanje na strip sceni u BiH? Tko su vodeći autori i kako kotiraju na svjetskoj sceni?

Poslije jednog od najvećih strip producenata Ervina Rustemagića, Sarajevo je nastavilo veoma dobar put na svjetskoj sceni. Uvijek susrećem ljude iz Sarajeva kada sam negdje u svijetu. Od crtača storyboarda za film „Batman vs Superman“ do glavnih crtača velikih Marvelovih ekskluzivnih izdanja za naslovnice. U Francuskoj je nekoliko bosanskih strip crtača veoma cijenjenih i njihova izdanja redovito izlaze.

I u Sarajevu postoji scena koja se bez ičije podrške pokušava izboriti za sebe. Teško je reći tko je vodeći strip autor jer ne postoje alati za mjerenje. Dobro je da nas ima. Drago mi je da u Mostaru i u nekoliko manjih gradova u BiH postoje strip festivali. To je super za dalji razvoj, kao što su i za animirani film korisni festivali animiranog filma u Neumu i Banjoj Luci.

NACIONAL: Radite i animirane filmove i predsjednik ste ASIFA BiH, ogranka svjetskog udruženja animatora. Je li s animiranim filmom stanje bolje nego sa strip scenom?

ASIFA BiH postoji od 2003. i osnovana je uz pomoć Vesne i Borde Dovniković iz Zagreba ASIFA Cro. Imamo dva događaja godišnje, 6. lipnja, dan osnivanja ASIFA BiH i 29. listopada, kada se obilježava Svjetski dan animacije. Već imamo scenu koja je djelomično nastala i u mojoj školi animacije Pixel. Animirani film je skuplji i njegov dijapazon djelovanja je mnogo veći pa je i zarada veća. Međutim, mi nemamo fond za animaciju ni muziku i samo u Banjoj Luci imamo jednu katedru za animaciju u cijeloj BiH, iako je prvi animirani film snimljen 1934. Čak je i filmski redatelj Hajrudin Krvavac snimao animirane filmove. Oduševio me njegov film iz 1956. „Miss Zelengrada“.

NACIONAL: S istim intenzitetom kao prema stripu se odnosite i prema svom glazbenom projektu dRumelody. Koliko ste zadovoljni glazbenim uspjehom?

Zadovoljan sam jer sam počeo više svirati izvan Balkana nego na Balkanu. Na Balkanu je elektronička muzika relativno nova, iako je 1977. Kraftwerk objavio svoje prve pjesme. Nekako je to sve postao jedan organizam u današnjem svijetu. Ne kažu bez razloga da neka zanimanja poput grafičkog dizajna ili fotografije izumiru, nedovoljno je samo to u današnjem svijetu mobitela pa je tako i u muzici. Spojio sam vizualnu i zvučnu umjetnost i puno mi je lakše, ponuda je veća i fleksibilnija za klijente, a i uživam svim čulima. Na kraju krajeva, kada slušate muziku ona vam stvara vizualni osjećaj kao da gledate film. Posebno ona koja nema vokala da vam mašti govori kako da misli.

NACIONAL: Kakvi su bili dojmovi nakon što ste nastupili na festivalu Ultra?

Super mi je bila energija u Splitu i divno mi je to što je publika bila 90 posto iz inozemstva. I organizacija i ljudi s festivala te svi izvođači bili su sjajni. Dojmovi su bili odlični jer su svi plesali i bili slobodni fizički i psihički. Najljepše je kada vidite da ljudi razumiju vašu poruku na ispravan način.

NACIONAL: Pokrenuli ste i dva glazbena projekta koje ste predstavili na otvorenju izložbe u Zagrebu: Škodra i Box. O čemu je riječ?

Meni nikad nije dosta jer volim ono što radim i to mi nitko ne može oduzeti. Svirat ću dok se dobro osjećam sam ili s nekim drugim. Pa neću valjda dozvoliti da mi to netko zabrani. Škodra je autorski bend u kojem sviram bubnjeve. Dražen Galić Škodra je iz Sarajeva i sviramo njegove autorske pjesme s albuma ‘’Linija’’. To je lik pod čijim utjecajem su nastale mnoge sarajevske grupe. Box je elektro pop duo u kojem sam D.J. i perkusionist s Mirzom Golom, poznatim sarajevskim frontmenom grupe Blavors. S njim sam napravio album „PoluTonTiMonoTon“, za koji je Mirza napisao tekstove i otpjevao ih na muziku koju sam ja radio. NACIONAL: U stripu „Infra Devil“ ponovo se provlači postapokaliptična priča i vaš stalni motiv odnosa humane i umjetne inteligencije, a trenutno radite na nastavku stripa „Infra Devil“. Što se događa u nastavku?

Da, radim novi strip „Infra Devil“ koji će se zvati „Sarajewood“. Govori o tome kako smo tehnološki zaostali na Balkanu i da je to glavni problem u borbi protiv neprijatelja koji bi od nas htio napraviti robove. Nemamo svoje mišljenje, autorske projekte i razvoj. Kada znamo da je prvi e-mail poslan još 1970., a da je još davno Facebook bio jedna od prvih web stranica s umjetnom inteligencijom, onda vam je jasno da smo odavno nastradali. Samo zato što nismo našoj kreativnosti dali da se „razmaše“. Ali na svu sreću, ova strip priča ponudit će vam jedno od rješenja koje možete, ali i ne morate primijeniti.

 

Komentiraj