Tužbe zbog nuspojava cjepiva protiv covida: Odvjetnik otkriva kakve su šanse obitelji preminulog mladića

U ožujku ove godine preminuo je mladić čiju je smrt HALMED povezao s cijepljenjem protiv covida. Ovo je prvi smrtni slučaj u Hrvatskoj koji se povezuje s cjepivom.

Muškarac je, kako je ustanovio HALMED, razvio sindromom tromboze s trombocitopenijom, i to 12 dana nakon cijepljenja.

 

HALMED: “Provjeravaju se još 32 slučaja moguće povezanosti smrti i cjepiva, pokušavamo to riješiti što prije”

“Oštećeni cjepivom nemaju šanse za dobivanje tužbe”

Taj slučaj komentirao je i Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kaić tvrdi da u Hrvatskoj cijepljenje nije obavezno, pa bi to, po njemu, bio argument zbog kojeg oštećeni cjepivom nemaju šanse za dobivanje tužbe. Kaić se pita i tko bi bio tuženik.

Protiv koga se može podignuti tužba?

Koga bi to obitelj preminulog mogla tužiti?

Evo što o tome kaže odvjetnik Josip Mađarić, specijaliziran za zdravstveno pravo i naknade štete u medicini.

“Da, to je nagradno pitanje. Po mojem mišljenju, radi se o dvije strane. Prva je sam proizvođač cjepiva, a druga institucija je država koja je cjepivo naručila, kupila i distribuirala”, kaže Mađarić u srijedu za tportal.

Ističe da bi na mjestu obitelji preminulog muškarca bio optimist što se tiče moguće tužbe.

“HALMED je proveo dosta ozbiljnu istragu o cijeloj priči i s vrlo velikom vjerojatnošću može se tvrditi da je smrt tog čovjeka povezana s cjepivom. Ako polazimo s te pozicije, postoji vrlo velika šansa da oni u sporu dobiju naknadu štete za smrt člana obitelji”, dodaje.

Smatra da obitelj treba tražiti naknadu štete, i to objedinjeno, i od proizvođača cjepiva i od Republike Hrvatske.

“Najprije ide zahtjev u mirnom postupku za naknadu štete u cilju postizanja nagodbe. A ako to neće ići, a sumnjam da će se postići nagodba, ostaje privatna tužba”, pojašnjava odvjetnik.

Informirani pristanak

Spominje jednu stavku koja je vrlo važna, a to je informirani pristanak.

Riječ je o izjavi u kojoj pacijent potpisuje da je upoznat s medicinskim zahvatom i da je upoznat s mogućim nuspojavama. Takav tip pristanka pacijenti u hrvatskom zdravstvenom sustavu potpisuju prilikom svakog medicinskog zahvata, počevši od lokalne narkoze, recimo kod zubara. No informiranog pristanka prije cijepljenja nema u Hrvatskoj iako mnoge zemlje ne cijepe bez tog papira.

“Pitanje je jesmo li svi mi koji smo primili cjepivo na adekvatan način upoznati s mogućim nuspojavama, pa i onima koje mogu dovesti do smrtne posljedice. Mišljenja sam da ovakva upozorenja koja se šalju putem medija ne zadovoljavaju pravnu formu informiranog pristanka. Ovo što čujemo u medijima nije standard valjanog informiranog pristanka”, ističe Mađarić.

Potvrđuje da na punktovima za cijepljenje od građana nitko ne traži da potpišu informirani pristanak. To je definitivno vjetar u leđa mogućim tužbama zbog nuspojava, piše tportal.

“U ovom slučaju ne bi se mogao dio rizika prebaciti na pacijenta. Rizik pada na državu koja je kupila i distribuirala cjepivo te proizvođača”, dodaje.

No postoji još nekoliko bitnih komponenti.

Proizvođači cjepiva u tajnim ugovorima ograđuju se od odgovornosti

Naime, ugovori između proizvođača cjepiva i Europske komisije, koja u ime država članica Europske unije naručuje cjepivo, tajni su.

“Iako su ti ugovori tajni, prema informacijama kojima raspolažem, a koje su dosta provjerene, u svim tim ugovorima stoji da se proizvođači ograđuju od odgovornosti, s obrazloženjem da se radi o prekratkom vremenskom razdoblju da bi se mogle znati nuspojave”, otkriva Mađarić.

Unatoč tome, smatra da to nema utjecaja na treću stranu, a to su potencijalno oštećeni građani.

“U ovom slučaju mi smo treća strana te ugovor između proizvođača i uvoznika ne smanjuje naša prava prema proizvođaču. Pitanje tog ugovora i tajnih klauzula pitanje je pravnog odnosa proizvođača i uvoznika i ne dira naša prava prema proizvođaču. Kako će se oni međusobno obračunati, ne može ići nama na teret. To je njihova stvar.

U svakom slučaju, prema našem zakonu, a i po međunarodnim propisima, mi bismo kao pacijenti imali pravo potraživati naknadu štete i od proizvođača i od uvoznika, tj. distributera, a to je RH. S obzirom na to da nemamo informirani pristanak, mislim da se ne može ni dio rizika prebaciti na pacijenta”, naglašava.

“Cijepljenje nije obavezno, ali to ne abolira državu”

Na pitanje ima li veze s tužbama činjenica da u Hrvatskoj nije obavezno cijepljenje, što epidemiolog Kaić smatra bitnim za tužbe, Mađarić smatra da to nema veze.

“Država je uvoznik, stavlja nam na mogućnost da se cijepimo i mora biti svjesna svoje odgovornosti. Činjenica da cijepljenje nije obavezno ne abolira državu, ne oslobađa je od odgovornosti”, zaključuje Mađarić.

 

Prvi slučaj u Hrvatskoj: Smrt mladića u ožujku povezana s cjepivom protiv korona virusa

Komentiraj