Turski parlament je u ponedjeljak počeo raspravu o ustavnim promjenama kojima bi se proširile ovlasti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a njegovi kritičari misle da tako želi prigrabiti svu vlast u zemlji.

Prijedlog koji oporba kudi, predviđa prenošenje izvršne vlasti s premijera na predsjednika i mogao bi omogućiti Erdoganu, koji je 2014. izabran za predsjednika države nakon triju mandata na dužnosti predsjednika vlade (2003. – 2014.), da ostane na vlasti do 2029.

Uvođenjem predsjedničkog sustava stvorila bi se pravna osnova za sadašnji način funkcioniranja Erdogana koji je postao glavni čimbenik izvršne vlasti na uštrb premijera, protivno onome što predviđa ustav donesen nakon vojnog udara 1980.

O tekstu koji je parlamentarni odbor prihvatio prije nove godine, zastupnici će raspravljati u dvama čitanjima, što će potrajati petnaestak dana, navodi provladina agencija Anadolija.

Proširenje Erdoganovih ovlasti zabrinjava njegove političke protivnike koji ga optužuju za autoritarnost, napose nakon pokušaja državnog udara 15. srpnja i čistiki koje su za njim usijedile.

Islamsko-konzervativna stranka na vlasti AKP tvrdi da je predsjednički sustav nužan kako bi se osigurala stabilnost u vrhu države te da će on omogućiti Turskoj da ima sustav kakav je na snazi u Francuskoj i u Sjedinjenim Državama.

Ako se ustavna reforma prihvati, predsjednik se nakon izbora neće morati povući iz svoje političke stranke, imenovat će i smjenjivati ministre i imat će jednog ili više dopredsjednika.

Za prijedlog sada mora glasati barem 330 od 550 zastupnika da bi se mogao potvrditi na referendumu. AKP i desna nacionalistička stranka MHP koji podupiru tekst, imaju zajedno 355 zastupnika.

Referendum bi se trebao održati u prvom tjednu travnja, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik vlade Nurettin Canikli.

Ustavna reforma nailazi na odučno protivljenje CHP-a i prokurdske stranke HDP-a koji optužuju Erdogana da se koristi izvanrednim stanjem koje je na snazi kako bi uveo predsjednički sustav.

Nakon nedavnih terorističkih napada, politička nesigurnost koju potiču ustavna reforma i referendum predviđen nakon toga, bila je jedan od glavnih uzroka pada vrijednosti turske lire koja je u ponedjeljak dosegnula dosad najnižu razinu, 3,73 lire za dolar.

Komentiraj