Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je objasnio da želi da se sankcije na iransku naftu uvode postupno kako bi se izbjegao šok na tržištima energentima i kako ne bi došlo do globalnog naglog rasta cijena nafte.

“Zanimljivo je to s naftom. Imamo najoštrije sankcije ikada uvedene, ali što se nafte tiče želimo ići malo sporije jer ne želim da dođe do rasta cijena nafte u svijetu. To nema nikakve veze s Iranom (…) mogao bih iransku naftu svesti na nulu i to odmah, ali do bi prouzročilo šok na tržištu. Ne želim napuhavati cijene nafte”, kazao je Trump.

Naime, Washington je uveo izuzeća za osam zemalja – Kinu, Indiju, Grčku, Italiju, Japan, Tursku i Južnu Koreju –  i njima je dozvoljeno da nastave kupovati iransku naftu, no SAD u konačnici želi potpuno obustaviti iranski izvoz nafte.

Za sada je više od 20 zemalja prestalo uvoziti iransku naftu, čime je kupovina srezana za više od milijun barela dnevno. No, ostali naftni divovi povećavaju proizvodnju te je zajednička proizvodnja Rusije, SAD-a i Saudijske Arabije u listopadu prvi puta premašila 33 milijuna barela dnevno, 10 milijuna više od 2010. Sve tri zemlje ispumpavaju naftu u rekordnim količinama.

SAD se obrušio na Iran vraćanjem sankcija zbog, kako tvrdi, nastavka razvoja nuklearnog programa i programa balističkih projektila, poručujući da će, međutim, pod “strogim nadzorom” dozvoliti iranske nuklearne projekte u civilne svrhe u Araku, Bushehru i Fordowu.

Washington sankcijama također želi obuzdati utjecaj Irana na  Bliskom istoku, optužujući Islamsku republiku za miješanje u sukobe u Siriji, Jemenu i Libanonu.