Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izabrao je šefa ExxonMobila Rexa Tillersona za budećeg šefa američke diplomacije, izvijestili su mediji u ponedjeljak kasno navečer, usred rasprave o hakerskim napadima i navodima da je Rusija utjecala na ishod američkih izbora.

“Objavit ću tko će biti novi državni tajnik sutra ujutro”, napisao je Trump u ponedjeljak navečer na Twitteru.

Mediji, među kojima New York Times, Washington Post i NBC News, javljaju da se mogul nekretnina odlučio za Tillersona, direktora američke multinacionalne nafte i plinske kompanije, nakon dugotrajne potrage za šefom diplomacije.

Dosad je bilo osam ili devet kandidata za tu dužnost, uključujući bivšeg direktora CIA-e Davida Petraeusa, bivšeg veleposlanika pri UN-u Johna Boltona i senatora Boba Corkera.

Na tom je popisu nekada bio i Trumpov kritičar, bivši guverner Massachusettsa Mitt Romney, koji je dao naznake na Facebooku da više nije među kandidatima ubrzo nakon što je Trump rekao da će uskoro službeno objaviti svoj odabir.

CNN je izvijestio da je Trump nazvao Romneya kako bi mu rekao da ga nije izabrao.

Putinov prijatelj

Ako stvarno bude imenovan u utorak, Tillerson (64), koji nema nikakve veze s vanjskom politikom ali održava bliske poslovne odnose s Rusijom, bit će suočen s oštrim pitanjima prilikom razmatranja nominacija u Senatu. Njegovo prijateljstvo s Rusijom izazvalo je negodovanje i među republikancima.

Tillerson se protivio sankcijama protiv Rusije i ima bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji mu je 2013. godine uručio orden prijateljstva.

Trump hvali Tillersona i kaže da je on “igrač svjetske klase”.

“On poznaje puno igrača i to dobro”, rekao je Trump za Fox News Sunday.

“On sklapa velike poslove u Rusiji, sklapa ih za tvrku a ne za sebe”, istaknuo je.

Odabir Tillersona odražava Trumpovu želju, koju je iskazao tijekom predizborne kampanje, za zatopljavanjem odnosa između Sjedinjenih Država i Rusije.

Uzbuna zbog Trumpovih izjava

Pet tjedana prije prisege Trump je već izazvao uzbunu, čak i među republikancima, zbog svojih poziva na tješnju suradnju s Moskvom, što je u suprotnosti sa dosadašnjm stajalištem Washingtona da Rusija predstavlja globalnu sigurnosnu prijetnju.

Trump je nazvao “smiješnima” izvješća da su obavještajne službe zaključile da je Rusija intervenirala na predsjedničkim izborima u njegovu korist.

Svojim potezima uspio je zategnuti kinesko-američke odnose.

U nedjelju je zaprijetio da više neće priznavati načelo “jedinstvene Kine” zbog kojega je Washington 1979. prekinuo diplomatske veze s Tajvanom, ako Peking ne pristane na neke ustupke, a Kina je odmah izrazila zabrinutost zbog takvih izjava.

Trump je uz to optužio Kinu da ne surađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi s deviznim tečajem.

“Devalvacija (kineske valute) nas teško pogađa”, istaknuo je nekretninski magnat koji drži da takva monetarna politika potiče kineski izvoz. Po njegovu mišljenju, Kina “oporezuje” američke proizvode “na granici, a mi njihove ne”.

Novoizabrani američki predsjednik je kritizirao i kinesku vojnu politiku koja “gradi golemu utvrdu u Južnokineskom moru”.

U vezi sa sjevernokorejskom nuklearnom prijetnjom, istaknuo je da bi Kina, glavna saveznica Pjongjanga, “mogla riješiti taj problem”.No “(Kinezi) ne čine ništa da nam pomognu”, rekao je.

Trump je ovog tjedna imenovao Terryja Branstada (70) za veleposlanika u Kini. Branstand je od 1985. blizak s predsjednikom Xi Jinpingom.

Kineska diplomacija je izrazila zadovoljstvo tim imenovanjem nazivajući Branstanda “starim prijateljem” koji će pridonijeti “razvoju bilateralnih veza”.

Međutim, Kina je vrlo je nezadovoljna i “iznimno zabrinuta” Trumpovim izjavama. Ako SAD nastavi tim putem “više neće dolaziti u obzir zdrav i redovit razvoj kinesko-američkih odnosa”, upozorio je pred novinarima glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang.

Komentiraj

FOTO:EPA/SERGEI ILNITSKY
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.