epa

Trump dobiva Nobela za mir?

Deset godina nakon što je Barack Obama dobio Nobelovu nagradu za mir, može li je dobiti i njegov nasljednik u Bijeloj kući Donald Trump?

Skupina republikanskih zastupnika nominirala je Trumpa u srijedu za tu cijenjenu nagradu zbog zalaganja za mir na Korejskom poluotoku, no i sama pomisao na Trumpa s Nobelom u rukama izaziva negodovanje njegovih kritičara u SAD-u i svijetu.

Mnogi su promatrači također zbunjeni tom raspravom koja se općenito smatra u najmanju ruku preuranjenom.

Nesumnjivo je da su već i sama nagađanja o Nobelu ugodna glazba za uši 71-godišnjeg građevinskog magnata, koji je postao predsjednikom bez ikakvog političkog, vojnog ili diplomatskog iskustva, a žarko žudi za priznanjem.

“To je jako lijepo, hvala. To je jako lijepo”, rekao je nasmiješeni Trump u subotu, dok su njegove pristaše na skupu u Michiganu izvikivali “No-bel! No-bel!”.

“Samo želim odraditi posao”, rekao je.

Tri dana kasnije u Ovalnom uredu Trump se vratio toj temi, kazavši da je bilo “jako velikodušno” što je južnokorejski predsjednik Moon Jae-ina rekao da američki predsjednik, a ne on sam, zaslužuje tu prestižnu nagradu.

“Cijenim to, ali glavno je da se stvar riješi”, rekao je Trump. “Želim postići mir.”

Spektakularno korejsko popuštanje zadnjih mjeseci i predstojeći summit Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una te, još teoretska, mogućnost denuklearizacije Korejskog poluotoka pobudili su nade u povijesnu prekretnicu u toj regiji.

No koliko god se to činilo sjajno, mnogi analitičari ističu da je još rano, doista jako rano za nagađanja o ishodu pregovora sa Sjevernom Korejom koju Kimova dinastija željeznom rukom vodi gotovo 70 godina.

Nadrealno

“To je nadrealno i očito prerano da bi se moglo govoriti o dodjeli Nobelove nagrade za mir bilo kome”, rekao je Aaron David Miller, bivši američki diplomat i pregovarač u nekoliko demokratskih i republikanskih administracija.

“Ali ako diplomacija uspije”, taj scenarij je “zamisliv”, rekao je.

Nagađanja o Nobelu odražavaju i žestoku raspravu o pravoj ulozi američkog predsjednika u diplomatskom popuštanju.

S obje strane američkog političkog spektra stvari idu do apsurda – jedna strana tvrdi da Trump nije imao nikakvu ulogu u popuštanju na Korejskom poluotoku, a druga ga pripisuje jedino njemu.

Na užarenoj političkoj sceni u Washingtonu, u kojoj je “gotovo nemoguće da jedna strana oda priznanje drugoj”, Trumpov karakter i “nemogućnost da misli u terminima ‘mi’ umjesto ‘ja'” dodatno zaoštrava antagonizam, rekao je Miller.

“Među demokratima je averzija prema ideji da Trump zaslužuje Nobela pomiješana s averzijom prema njemu osobno.”

Predstojeći summit s Kimom, gotovo nezamisliv prije nekoliko mjeseci, Trumpovim je pristašama dokaz da njegovo često impulzivno ponašanje može srušiti prepreke, promijeniti pravila diplomatske igre i polučiti uspjeh ondje gdje njegovi prethodnici nisu mogli.

Skupina od 18 republikanskih zastupnika u srijedu je poslala pismo norveškom Nobelovom odboru predloživši mu da razmotri nominaciju Donalda Trumpa zbog “njegova neumornog rada na uspostavi mira u svijetu.”

Njegovi žestoki kritičari misle suprotno – da bi ga njegovi potezi, odbijanje mnogih stupova multilateralizma te bombastičan stil i žestok jezik trebali jedino diskvalificirati.

Roosevelt, Wilson, Carter, Obama

Dodjela nagrade Trumpovom demokratskom prethodniku, samo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost, također je bila iznenađenje i izazvala je snažne reakcije.

“Na početku sam, a ne na kraju, svojeg rada na svjetskoj pozornici”, rekao je Obama 10. prosinca 2009. u Oslu, priznajući “značajnu kontroverzu” koja je pratila odluku odbora na početku njegova prvog mandata.

Osim Obame, Nobelovu nagradu za mir dobila su još trojica američkih predsjednika: Theodore Roosevelt, Woodrow Wilsow i Jimmy Carter. S tim da je ovaj posljednji nije dobio za trajanja mandata.

Komentiraj