Trinaest zemalja Europske unije u ponedjeljak je izrazilo potporu prijedlogu da Europska komisija bude ta koji bi s Rusijom pregovarala oko primjedbi na račun novog ruskog plinovodu Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj, dok se Berlin snažno usprotivio.

Na neslužbenoj raspravi ministara energetike EU-a, njemački partneri u bloku 28-orice izjasnili su se protiv plana da ruski plinovod Sjeverni tok 2 s ruske baltičke obale direktno isporučuje više plina Njemačkoj.

Članice Unije će na jesen direktno glasati o zahtjevu Europske komisije da joj se odobri mandat da s Rusijom pregovora u ime cijele Unije, no Njemačka kao glavni korisnik na to gleda kao na isključivo komercijalni projekt. Kancelarka Angela Merkel je prošli tjedan kazala da u tome ne vidi nikakvu ulogu Komisije.

Unutar EU-a je vidljiva podjela oko pitanja poslovne suradnje s Rusijom, zemljom koja pokriva trećinu potreba Unije za plinom usprkos sankcijama protiv Moskve zbog vojne intervencije u Ukrajini.

Dužnosnici EU-a u povjerenju priznaju da se nadaju da će direktni pregovori s Moskvom uroditi odgodom projekta iza 2019., čime bi ruski državni izvoznik Gazprom ostao bez “asa u rukavu” kada bude razgovarao o tranzitnim pristojbama za Ukrajinu, sadašnju rutu za veći dio isporuke plina za Europu.

Njemačka, Francuska i Austrija, čije su tvrtke partneri Gazproma na tom projektu, danas nisu htjele stati za govornicu.

“Imamo 13 delegacija koje su intervenirale i sve daju potporu Europskoj komisiji”, kazao je predsjednik EK-a Maros Sefcovic.

“Vrlo sam optimističan da ćemo dobiti mandat, ali jasno mi je da je ovo tek početak rasprave”, dodao je Sefcovic.

Potporu Komisiji pružaju istočnoeuropske, baltičke i nordijske zemlje te Italija.

“Njemačka ima komercijalne interese, ali mora pojasniti svoje stajalište”, kazao je visoki dužnosnik EU-a.

Istočnoeuropske i baltičke zemlje se pribojavaju da će još više porasti ovisnost o Gazpromu, a odsjeći će se Ukrajina. Kako bi plinovod zaobišao Ukrajinu, Italiju zabrinjava moguće povećanje cijene plina za kupce udaljenije od rute.

Nordijske zemlje imaju sigurnosne razloge zbog kojih se protive plinovodu koji bi prolazio u blizini njihovih obala, ispod Baltičkog mora gdje je Rusija pojačala vojne aktivnosti.

Danska čak razmišlja o izmjeni zakona kako bi mogla zabraniti plinovodne projekte poput Sjevernog toka 2 i pozdravila namjeru Komisije da se taj projekt podvrgne pravilima o energetici EU-a koji priječe dobavljačima energenata da zavladaju infrastrukturom.

Poljska, vrlo glasna protivnica Sjevernog toka 2, pozvala je članice na zajedničko stajalište i suspenziju izdavanja dozvola za projekt dok traje rasprava.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova upozorava da bi Sjeverni tok 2 imao “opasne posljedice” za europski blok.

Kao šlag na tortu stigla je i američka prijetnja da će, u sklopu novih sankcija Moskvi, penalizirati zapadne tvrtke uključene u projekt Sjeverni tok 2, među kojima su Uniper, Wintershall, Shell, OMV i Engie.

Komentiraj

FOTO:EPA/SERGEI KARPUKHIN / POOL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.