Tri scenarija za rušenje Milana Bandića: Zagrebačka oporba spremna za udarac na gradonačelnika

Pritisak na vladajuću većinu redovnim putem, odnosno sjednicama u Skupštini, referendum uz pomoć dvotrećinske većine zastupnika u Skupštini te referendum putem prikupljanja potpisa 140.000 Zagrepčana – to su načini smjene zagrebačkog gradonačelnika na kojima intenzivno radi skupštinska oporba

Zagrebačka oporba priprema tri scenarija za rušenje gradonačelnika Zagreba Milana Bandića s vlasti. Prvi scenarij je da ga ruše redovnim putem, odnosno da neprestanim pritiskom na Skupštinu i skupštinske zastupnike – najviše na HDZ koji Stranci Bandić Milan 365 drži većinu – pokuša poljuljati ionako krhko zajedništvo tih dviju stranaka na vlasti. Zato je prošlog tjedna HDZ-ovu Dragi Prgometu, predsjedniku zagrebačke Gradske skupštine, 20 članova oporbe predalo Inicijativu za sazivanje tematske sjednice Skupštine o potresu. Njome oporba pokušava sazvati sjednicu na kojoj će se nakon, kako kažu, tjedana nečinjenja nešto napokon pokušati učiniti za tisuće Zagrepčana kojima su potresi uništili ili oštetili domove. Tu je inicijativu potpisalo pet oporbenih klubova – SDP, Lijevi blok, GLAS i HSU, Klub nezavisnih zastupnika, Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija – te zastupnik HNS-a Tomislav Stojak.

Druga dva scenarija su nešto kompliciranija, iako ih podržavaju predsjednici svih klubova potpisnika inicijative. Gradonačelnika bi se, ako se nešto ne uspije napraviti redovnim putem, rušilo referendumom. Dvije su mogućnosti za to – jedna je ako se prikupe potpisi dvije trećine gradskih zastupnika u Skupštini. Ta bi mogućnost bila jeftinija od druge – prikupljanja potpisa 140.000 Zagrepčana u roku od dva tjedna, što je treći scenarij, kojem je oporba sve sklonija.

Ta inicijativa za referendumom uz pomoć dvije trećine gradskih zastupnika krije još jedan problem. Naime, dvije trećine potpisa znači da bi za referendum o opozivu gradonačelnika trebali glasati svi zastupnici oporbe – dakle uključujući i sedam razjedinjenih HDZ-ovih zastupnika i desni klub Blok za Hrvatsku sa Zlatkom Hasanbegovićem, Tomislavom Jonjićem i Anom Lederer, te dvoje zastupnika Neovisnih za Hrvatsku Brunu Esih i Krešimira Kartela. Pridobiti te desne zastupnike protiv Bandića, tvrde Nacionalovi sugovornici, ne bi trebao biti prevelik problem iako su Bruna Esih i Kartelo nekoliko puta dignuli ruku za neke prijedloge vladajućih, ali samo onda kad bi nešto dobili zauzvrat. S HDZ-om je slično – sve su vidljivije njihove nesuglasice sa zastupnicima Bandićeve stranke. Veći bi problem, smatraju Nacionalovi sugovornici, bio dobiti još dvoje zastupnika Bandićeve stranke jer toliko ruku još treba ova inicijativa za referendumom o opozivu. Iako zvuči nerealno, oporbenjaci tvrde da to uopće nije nemoguće u ovoj situaciji kad je Bandić svojim postupcima odnosno nečinjenjem iziritirao mnoge. Međutim, Nacional neslužbeno od nekoliko gradskih zastupnika HDZ-a doznaje da je, unatoč nesuglasicama sa zastupnicima Bandićeve stranke, nerealno očekivati da bi digli ruku za rušenje Bandića referendumom. Ako se ne uspije u Skupštini, ostaje, dakle, mogućnost prikupljanja potpisa koja je, s obzirom na iznimno nezadovoljstvo Zagrepčana trenutačnom situacijom u gradu, vrlo izgledna.

Trenutačno je zbog epidemije zabranjeno okupljanje i oporba se fokusirala na pritisak u Skupštini pa pet klubova traži sjednicu. Iako računaju na glasove sedmero HDZ-ovaca, to se navodno neće dogoditi

Međutim, iako su na stolu sva tri scenarija, druga dva – zahtjevi za referendumom – moraju pričekati kraj krize zbog pandemije koronavirusa, odnosno vrijeme kad će se moći organizirati okupljanja građana. Tome nije pomogla izjava odnosno status predsjednika zagrebačkog SDP-a Gordana Marasa na Facebooku. On se, smatraju skupštinski oporbenjaci, zaletio s pozivom na opoziv Milana Bandića. Smatraju da nema smisla spominjati druge scenarije dok traje zabrana okupljanja, odnosno dok se ne može organizirati prikupljanje potpisa ni slične radnje.

Stoga su se oporbenjaci složili oko toga da se fokusiraju na prvi scenarij – redovnim putem u Skupštini. Inicijativa za održavanje tematske sjednice Gradske skupštine o posljedicama nedavnog potresa i mjerama i aktivnostima koje Grad Zagreb poduzima ili namjerava poduzeti radi saniranja štete i pomoći građanima i gospodarstvu zapravo je pokušaj oporbe da predsjednika Skupštine Dragu Prgometa privole da reagira, odnosno da sazove sjednicu što hitnije. Međutim, procedura nije tako jednostavna. Pojasnila ju je Mirjana Lichtner Kristić, pročelnica Stručne službe Gradske skupštine:

„Dana 6. travnja 2020. u Stručnoj službi Gradske skupštine zaprimljena je Inicijativa za održavanje tematske sjednice Skupštine. Inicijativa za održavanje tematske sjednice podnosi se predsjedniku Gradske skupštine i mora sadržavati nacrt dnevnoga reda i razloge za održavanje. Člankom 177.b propisano je da inicijativu, što ju je podnijela najmanje jedna trećina gradskih zastupnika, predsjednik Gradske skupštine upućuje na mišljenje gradonačelniku. Ako gradonačelnik prihvati inicijativu, pripremit će materijal za sjednicu te ga dostaviti predsjedniku Gradske skupštine u roku od 30 dana od dostave Inicijative. Ako gradonačelnik ne prihvati inicijativu, a podnositelj ostaje pri njoj, inicijativu predsjednik Gradske skupštine unijet će u prijedlog dnevnog reda iduće sjednice. Ako Skupština prihvati inicijativu, odlučit će o roku za dostavu materijala predsjedniku Skupštine, koji ne može biti kraći od 15 dana. Člankom 177.c Poslovnika propisano je da je predsjednik Gradske skupštine dužan sazvati tematsku sjednicu Skupštine u roku od petnaest dana od dana primitka materijala za tematsku sjednicu, a sjednica Gradske skupštine mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.“

Iz odgovora je vidljivo da se o ovoj inicijativi najprije mora očitovati gradonačelnik, i to u roku od 30 dana, pa stoga predsjednik Skupštine ne može učiniti ništa do isteka tog roka. Ako Milan Bandić želi odugovlačiti, može pričekati 6. svibnja pa tek onda Drago Prgomet može sazvati redovnu sjednicu koja bi u dnevnom redu sadržavala i ovu točku. I u tom slučaju postoji mogućnost da se inicijativa odbije, ako većina digne ruke protiv nje. Oporbeni zastupnici nadaju se da se neće toliko čekati jer je situacija hitna i mora se nešto napraviti za Zagrepčane koji su u problemima zbog potresa. Predsjednik skupštinskog Kluba SDP-a Zvane Brumnić nije htio previše komentirati dogovor oporbenih klubova, ali je rekao da se nešto moralo učiniti:

„Ako gradonačelnik tri tjedna od potresa koji su u Zagrebu ostavili toliku štetu nije napravio apsolutno ništa, onda ne zaslužuje zvati se gradonačelnikom. Čekali smo da vidimo hoće li se nešto poduzeti, hoće li se povući bilo kakav potez, ali nije se dogodilo ništa. Zagrepčani zaslužuju bolje.“

Anka Mrak Taritaš, predsjednica GLAS-a i žestoka kritičarka gradonačelnika, ni ovaj put ga nije štedjela. Na pitanje zašto se GLAS priključio inicijativi kaže:

„Zagreb je pogodio najrazorniji potres u zadnjih 140 godina, a mi nakon tri tjedna nemamo odgovore ni na osnovna pitanja koja muče stradale. Jedino što su uspjeli saznati od gradonačelnika je da su sami krivi za to što su ostali bez krova nad glavom. Dakle, kad je došao ozbiljan problem, kad je srce grada stradalo u razornom potresu, gradonačelnik je pao kao kruška s drveta i raspao se te pokazao sve razmjere svoje nesposobnosti.“

Anka Mrak Taritaš pojasnila je i što njezin klub želi od sjednice koju su zatražili od Drage Prgometa. Prvo i najvažnije, kaže, zanima ih dokle se došlo i što se čini po pitanju zbrinjavanja ljudi:

„Sasvim je očito da je u zagrebačkoj upravi zavladao kaos i da nemaju pojma uopće što raditi. Da smo mi normalno funkcionirajuća zajednica, gradonačelnik bi ovu sjednicu već sazvao. Ovako će se to najvjerojatnije pretvoriti u pitanje poslovničke procedure i odugovlačenja do krajnjih rokova. Mi očekujemo redovnu sjednicu Gradske skupštine Grada Zagreba 30. travnja, što znači da bi se, prema dosadašnjoj praksi, predsjedništvo Skupštine trebalo sazvati ovoga tjedna. Nažalost, sada se vidi sva štetnost onog famoznog lex Šerifa. Njime je zapravo iz ruke predstavničkog tijela koje biraju građani potpuno izbijena mogućnost da obavlja svoju osnovnu ulogu – kontrolu gradonačelnika.“

‘Ako se ne zatomi soliranje oporbenih političara, nećemo skupiti potpise građana, čime radimo uslugu Bandiću’, kaže Tomislav Tomašević na istup SDP-ovca Gordana Marasa mimo zajedničkog stava oporbe

Predsjednica GLAS-a osvrnula se i na mogućnost aktiviranja svih scenarija za rušenje gradonačelnika. Kaže da su svi oni mogući, ali da ih nije lako ostvariti u uvjetima dok su na snazi posebne mjere zbog epidemije koronavirusa. Prema odgovoru Anke Mrak Taritaš, vidljivo je da se potpisnici Inicijative ne slažu s onim s čime je izletio Gordan Maras. Ona kaže da oko pitanja važnih za Grad oporba u Skupštini djeluje koordinirano i složno. Kaže i da svi oni žele opoziv gradonačelnika, ali da je jedno reći „tražimo”, a drugo to i odraditi:

„Procedura provedbe referenduma predviđena Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može potrajati i četiri-pet mjeseci. Realno, u pogledu rokova i procedure, mi smo već sad na rubu mogućnosti smjene gradonačelnika putem referenduma. Ako ova situacija potraje još mjesec dana, ta akcija više neće imati smisla. U ovom trenutku čini mi se produktivnijim početi razmišljati o načinu i modelima izlaska na sljedeće izbore.“

Anka Mrak Taritaš zaključila je komentarom rada Bandića. Smatra ga virusom gorim od korone:

„Milan Bandić je uspio grad s najvećim proračunom i prirezom u Hrvatskoj dokrajčiti i otjerati u bankrot. Prenapuhane cijene za svaki i najmanji poslić u gradu i novac koji odlazi tko zna kamo, njegovi kumovi i partneri, zapošljavanja bez kriterija, kraja i konca, kupovanje birača mjerama kao što je roditelj odgojitelj – omča oko vrata Zagreba se zategnula i došli smo do toga da gradonačelnik uvodi mjeru privremene obustave izvršenja proračuna. Državna revizija i sama zagrebačka pročelnica za financije već su dulje vrijeme upozoravali na neodrživost gradskih financija i potrebu brzih i ozbiljnih promjena, ali za njih nije bilo sluha, kao ni za GLAS-ove prijedloge u Gradskoj skupštini. GLAS je još prije koronavirusa i potresa uputio zahtjev da se predstavi detaljno financijsko izvješće grada, s planom suočavanja s dugovima jer je već tada bilo jasno kako stvari stoje. Ne smijemo sada dopustiti Bandiću da se izvlači na potres i koronavirus. Za financije Grada Zagreba Milan Bandić je bio puno gori i od virusa i od potresa. Godine upravljanja ovog katastrofalno lošeg gradonačelnika, s promašenim ulaganjima i odlukama, novcem koji curi na sve strane, a bez trunke pametnog planiranja ili razvoja, došle su na naplatu u najgori mogući trenutak. Ljuti me činjenica da imamo posla sa čovjekom koji je potpuno gluh na sve prijedloge, apele i potrebe građana, što se vidi iz njegove reakcije nakon potresa. I to je najgore. Ne zanima ga i apsolutno ga nije briga ni za grad ni za građane koji u njemu žive. Teško je takvoj vlasti biti oporba jer nema nade ni u što konstruktivno, korisno ili razumno. Samo destrukcija, grabež i ludilo.“

Tomislav Tomašević, predsjednik Kluba zastupnika lijevog bloka, kaže da će oporba, zbog težine i bitnosti rasprave, unatoč situaciji oko koronavirusa inzistirati da sjednica koju traži bude fizička, kao u Saboru. Pokušaju li vladajući onemogućiti inicijativu da se sjednica održi u narednih nekoliko tjedana, kaže da će kao oporba znati na to odgovoriti:

„Oporba cijelo vrijeme razotkriva truli Bandićev sustav s ciljem da mu ovo bude posljednji mandat. Svakim danom Bandić radi toliko štete Zagrebu da radimo sve u našoj moći da ga maknemo s vlasti i prije isteka mandata. Pokušali smo prije godinu dana isprovocirati nove izbore, no Bandić je tada obavio političku trgovinu te se spasio uz pomoć prebjega iz oporbenih klupa. Međutim, najviše se sva bijeda Bandićeve vladavine razotkrila za vrijeme ove kombinirane krize epidemije i potresa tako da je imperativ da ga maknemo što prije s vlasti iako je to zahvaljujući HDZ-ovim zakonima kao što je lex Šerif gotovo nemoguće, ali opet nije nemoguće.“

Ni Tomašević se ne slaže s Marasovim istupom. To je jasno dao do znanja:

„Zakonski kriteriji za opoziv gradonačelnika skupljanjem potpisa za referendum tako su postavljeni da je to gotovo nemoguće, ali s druge strane sam uvjeren da građani s pravom nikad nisu bili bjesniji na Bandićevu vladavinu i zato jesam za opciju skupljanja potpisa. No trenutačno sve mjere oko koronavirusa takvu akciju čine nemogućom. Naravno, da bi akcija uspjela, ključno je da se cijela oporba zajedno dogovori, stavi sve raspoložive resurse na jednu hrpu i onda bez zadrške krene u to. Ako se ne uspije zatomiti soliranje oporbenih političara, mislim da nećemo uspjeti skupiti potpise, a time ćemo samo napraviti uslugu Bandiću. No optimist sam i uvjeren sam da oporba može uz pomoć građana takvu akciju uspješno realizirati za dobrobit ljudi koji žive u Zagrebu i koji više ne mogu biti Bandićevi taoci.“

Najvećom Bandićevom pogreškom Tomašević smatra činjenicu da se kandidirao za još jedan gradonačelnički mandat u svibnju 2017.:

„Pokazali smo kako prava oporba Bandiću treba izgledati i doprinijeli tome da Bandić danas bude na koljenima. Osim kritike cijelo vrijeme nudimo alternativne prijedloge koji ponekad budu usvojeni i zato što za njih ponekad glasaju i Bandićevi zastupnici, čak nerijetko i protiv glasačke stege svog kluba. Isto tako, nakon GUP-a je došlo do razilaženja između Bandića i HDZ-a koje je samo pojačano Bandićevim kritikama Nacionalnog stožera oko upravljanja epidemijom te Vlade oko Zakona o obnovi. Na posljednjoj sjednici Skupštine oporbeni amandmani su promijenili Bandićeve mjere za koronavirus, a prošli su zahvaljujući glasovima HDZ-ovih zastupnika i uz protivljenje Bandićevih zastupnika. Želim vjerovati da će mjere koje oporba priprema za sjednicu zato što su razumne i dobre za građane biti usvojene i od strane HDZ-ovih zastupnika bez obzira na to što Bandić mislio o njima.“

‘Uvjeren sam da su HDZ i njihov predsjednik Skupštine istog stava kao i mi u oporbi, da ovakva situacija i ponašanje gradonačelnika nije prihvatljiva te da će se sjednica brzo održati’, kaže Tomislav Stojak

Tomislav Stojak, jedini HNS-ov zastupnik u Gradskoj skupštini, od gradonačelnika je još prije dva tjedna zatražio hitnu sjednicu Skupštine te rebalans proračuna i konkretne mjere koje se planiraju poduzeti na obnovi Zagreba:

„Rebalans gradskog proračuna nužan je kako bi se osigurala potrebna sredstva za obnovu domova Zagrepčana i oštećenih i uništenih ustanova, vrtića, škola, ambulanti, kazališta, muzeja, dvorana, spomenika kulture. Da je velika potreba za rebalansom i odgovornijim upravljanjem Zagrebom najbolje je pokazao i izvještaj Državne revizije o poslovanju Zagreba za 2018., u kojem se jasno vidi da se gradske financije ne vode transparentno. Jer kada Državna revizija ustanovi davanje gradskih poslovnih prostora na korištenje bez provođenja javnog natječaja, prijenos obaveza Grada prema trgovačkim društvima na banke, što osim obaveze u visini ustupljenih potraživanja uključuje i naknade, kamate i druge troškove banaka, a za što je suglasnost trebala dati Gradska skupština, a nije, kada ustanovi obveze Grada s osnove ugovora o pružanju usluga u svrhu stambenog zbrinjavanja građana u iznosu od 265 milijuna kuna koje dospijevaju na naplatu u narednih deset godina te proračunski manjak koji se vuče od 2014., a u 2018. došao je do iznosa od više od 628 milijuna kuna, onda se nema što dodati. Do kraja 2019. proračunski manjak je premašio milijardu kuna. Revizija je ustanovila da je kreditna zaduženost Grada na kraju 2018. iznosila gotovo 1,9 milijarda kuna, a s novim planiranim kreditnim zaduženjem u 2020. i zaduženjima gradskih trgovačkih društava te spomenutom desetogodišnjom obvezom u pogledu najma stanova dolazi se do iznosa od gotovo 3,8 milijardi. Potpuno je jasno da je Zagreb pod ovim gradonačelnikom došao do ruba ponora u koji će uskoro upasti i teško da se iz njega možemo tako lako izvući.“

Stojak smatra da gradonačelnik ne može ignorirati oporbeni zahtjev za sjednicom. Ako se i odluči na taj potez, kaže Stojak, više je nego jasno da mu je najviše stalo do slike u javnosti i lažne kontrole nad raspadajućim financijama:

„Uvjeren sam da su i predsjednik Gradske skupštine i kolege iz HDZ-a koji su, za sada, još uvijek u većini s gradonačelnikovom strankom u Skupštini, istog stava kao i mi u opoziciji da ovakva situacija i ponašanje gradonačelnika nije normalna i prihvatljiva te da će se sjednica sazvati u što je moguće kraćem roku. HNS Grada Zagreba i ja kao zastupnik imamo odgovornost tražiti sve zakonske načine zaštite građana od loše vlasti, a to uključuje i mogućnost referenduma, ali sada te opcije nisu realne. U ovome trenutku svi moramo prvenstveno biti odgovorni prema našim sugrađanima koji su nastradali u potresu, usvojiti najbolje moguće mjere koje će omogućiti početak obnove Zagreba, a nakon toga sigurno dolazi i vrijeme za ozbiljno preispitivanje gradonačelnikove odgovornosti.“

Komentiraj