Trgovački sud u Zagrebu u ponedjeljak je u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom na e-oglasnoj ploči toga suda objavio Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama, čime počinju teći i rokovi za žalbe na to rješenje.

Prema mišljenju suda, dostava rješenja se smatra obavljenom istekom osmog dana od objave rješenja na mrežnim stranicama e-oglasna ploča suda pa od tog dana, odnosno od pravomoćnosti rješenja teku rokovi za pokretanje i nastavak parnica, a to je sljedećih osam dana.

Protiv danas donesenog i objavljenog rješenja pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio izvanredni povjerenik. O toj žalbi odlučuje Visoki trgovački sud RH.

Zagrebački Trgovački sud u rješenju navodi kako je za sada izvanredni povjerenik priznao tražbine vjerovnika u iznosu od 41,45 milijardi kuna, a osporio u iznosu od 16,43 milijarde kuna. Jamstva i sudužništva koja se smatraju priznatim od izvanrednog povjerenika iznose 118,53 milijarde kuna, a koja se smatraju osporenim gotovo 67,88 milijardi kuna. Zahtjevi za osiguranjem iznose 327,67 milijardi kuna. Vjerovnici su međusobno osporili tražbine u iznosu od 10,4 milijarde kuna. Osporena jamstva i sudužništva od drugih vjerovnika iznose 101 milijardu kuna. Proizlazi da je ukupno utvrđenih glavnih tražbina za sada (prije okončanja parničnih postupaka) 31,04 milijarde kuna, navodi se u obrazloženju suda.

Rješenje suda je na gotovo 640 stranica, od čega je na više od 400 stranica tablica s pregledom utvrđenih tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda, odnosno tražbina koje je izvanredni povjerenik priznao a nitko od drugih vjerovnika ih nije osporio.

U rješenju su i tablice utvrđenih tražbina solidarnih dužnika i jamaca, od dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava – pod uvjetom da jamci ili solidarni dužnici plate za dužnika ili povezano ili ovisno društvo (uvjetne tražbine – zahtjevi za osiguranjem), kao i tražbina koje je osporio izvanredni povjerenik, a u toj su tablici i osporena potraživanja ruskog Sberbanka (npr. Sberbank of Russia nešto više od 7 milijardi kuna, Sberbank Europe oko 1,1 milijardu kuna, itd.).

Rješenje sadrži i tablice tražbina koje je izvanredni povjerenik priznao ali ih je osporio neki od vjerovnika, kao i osporene tražbine vjerovnika kojima je utvrđena tražbina prema glavnom vjerovniku ali su im drugi vjerovnici osporili tražbine s jamstva/sudužništva prema jamcima/sudužnicima te od drugih vjerovnika osporene uvjetne tražbine vjerovnika tj. zahtjevi za osiguranjem.

Trgovački sud u Zagrebu i u obrazloženju rješenja uz ostalo ističe kako se u slučaju Agrokora i izvanredne uprave radi o specifičnoj pravnoj situaciji koja do sada nije bila zabilježena u praksi stečajnih postupaka.

Radi se, kako uz ostalo navodi sud, o specifičnom postupku izvanredne uprave koji uključuje 77 društava i njihovu imovinu koja čini zajedničku (stečajnu) masu kojom će se vjerovnici namirivati u konačnosti nagodbom prema Zakonu o izvanrednoj upravi (a ne diobama nakon unovčenja imovine, kao što to propisuje Stečajni zakon).

“U ovoj sasvim novoj pravnoj materiji u RH, sud smatra da je istovremeno potrebno zaštititi prava i interese svakog od pojedinih vjerovnika dužnika i svakog povezanog i ovisnog društva ali i postići pravnu sigurnost na način da ne dođe do privilegiranja pojedinih vjerovnika u odnosu na druge, privilegiranja u glasovanju i privilegiranja u namirenju onih vjerovnika koji su svoju novčanu tražbinu osigurali solidarnim jamstvima i sudužništvima, u uvjetima provođenja jednog jedinog jedinstvenog postupka izvanredne uprave kojem je krajnji cilj namirenje svih vjerovnika nagodbom sukladno odredbama o stečajnom planu iz stečajnog postupka”, navodi se u obrazloženju rješenja.

Naime, riječ je o postupku izvanredne uprave nad 77 društva, gdje ima više dužnika za istu tražbinu – glavni dužnik i istovremeno nekoliko solidarnih jamaca ili sudužnika. “Ovdje se radi o isprepletenim pravnim odnosima subjekata nad kojima je otvoren postupak izvanredne uprave i njihovih vjerovnika na način da su vjerovnici prijavljivali tražbine prema jednom od dužnika kao glavnom dužniku te istovremeno i prema nekoliko njegovih jamaca i sudužnika a koji jamci ili sudužnici su istovremeno glavni dužnici drugim vjerovnicima a solidarni jamci ili sudužnici za iste su – prethodno navedeni glavni dužnici  prethodnom vjerovniku”, navodi se u obrazloženju, uz napomenu kako i u takvoj situaciji nije isključeno osnovno pravilo Zakona o obveznim odnosima i Stečajnog zakona o zabrani višestrukog namirenja jedne te iste tražbine vjerovnika.

Sud smatra da je izvanredni povjerenik pravilno naveo jamce i sudužnike usporedno uz glavnog dužnika.

Smatra, naime, da se tražbine s osnova jamstava i sudužništva, kada je utvrđena tražbina prema glavnom dužniku, također smatraju utvrđenim (ali bez prava glasa i bez prava namirenja preko iznosa tražbine prema glavnom dužniku), a u situaciji kada je tražbina prema glavnom dužniku osporena, smatra se da je osporena i s osnova jamstava i sudužništava.

Sud također naglašava kako ovim rješenjem “nije odlučivao o konkretnom pravu glasa koje će vjerovnicima pripasti kod glasovanja o prihvaćanju nagodbe (to će učiniti zajedno s popisom vjerovnika na ročištu), niti je odlučio o konkretnom namirenju vjerovnika (to će ovisiti o izglasanoj nagodbi koju će pripremiti izvanredni povjerenik zajedno s vjerovničkim vijećem) nego je rješenjem prvenstveno odlučio o utvrđenim tražbinama vjerovnika, koje nisu osporene niti od izvanrednog povjerenika niti od drugih vjerovnika odnosno za koje je izjavljeno osporavanje otklonjeno (povučena osporavanja od Adris grupe d.d., Sberbank of Russia, RCB Bank Limited, VTB Bank (Austria), VTB Capital Plc, VTB Bank (Njemačka), VTB Bank (Francuska…); o osporenim tražbinama te o upućivanju vjerovnika na parnice radi utvrđenja tražbine ili utvrđenja osnovanosti osporavanja”.

 

Komentiraj