Treba li osnovati saborsko istražno povjerenstvo?

Nije čest slučaj da se oporba usuglasi kao kod ideje osnivanja istražnog povjerenstva koje bi trebalo utvrditi moguća ometanja, onemogućavanja ili druge nedopuštene utjecaje vlasti na neovisne istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminala.

“Nakon izbijanja posljednje u nizu afera, ova sada o Janafu-u je u fokusu javnosti, prvi je tu ideju iznio Nikola Grmoja (…), nakon toga smo inicirali sastanak svih oporbenih klubova i podržana je ideju da se ide u osnivanje istražnog povjerenstva i svi klubovi su dali svoj doprinos u formiranju prijedloga”, rekao je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.

Pojasnio je kako su oko vrlo malo stvari trebali voditi raspravu dužu od 5 minuta i željeli su izbjeći zamku da njihov zahtjev bude previše fokusiran na nešto što je u tijeku istrage.

Bauk je rekao da tekst odluke o osnivanju povjerenstva ima 3 stranice, govori o 10-ak pitanja za koja smatraju da ih treba riješiti. U obrazloženju su ciljevi koje žele postići, institucije od kojih bi mogli dobiti neke odgovore i ne vidi što je sporno da im u tome pomognu suci.

Odgovarajući na pitanje koje od tih 10-ak pitanja smatraju ključnim, Bauk je objasnio kako je fokus na svih 10 pitanja.

Bošnjaković: Problem u pravosuđu je dugotrajnost procesa koji se vode

Komentirajući ujedinjenje oporbe,Dražen Bošnjaković (HDZ), rekao je kako će oni prijedlog odluke detaljno analizirati u sljedećih nekoliko dana, nakon toga će se očitovati.

“Na prvu, svako istražno povjerenstvo koje je do sada bilo osnovano u Saboru, ono se bavilo vrlo konkretnim pitanjem. Problem curenja informacija je problem, to nije sporno, ali mislim da to nije tema za istražno povjerenstvo”, rekao je.

Bošnjaković je naglasio kako je problem u pravosuđu dugotrajnost procesa koji se vode, te zbog toga ne treba osnivati istražno povjerenstvo kako bi se to riješilo.

Dodao je da u Saboru postoji cijeli niz tijela kojima zastupnici mogu dati prijedloge kako poboljšati normativni okvir za rješavanje takvih pitanja i kako riješiti da se takve stvari ne događaju.

Pozdravljaju, rekao je, želju da se nađu bolji normativni alati, ali za načini i metode kaže da odudaraju od naše trodiobe vlasti – neovisnosti pravosuđa u odnosu na druge dvije grane vlasti.

“Na ovaj način bi dobili zanimljivu predstavu za medije, a rezultat bi bio uobičajen”, dodao je.

Bauk i Bošnjaković o tome treba li osnovati istražno povjerenstvo

Bauk je Bošnjakoviću rekao kako su napisali rad čijih tijela bi istraživali, za primjer je naveo Državno odvjetništvo. Pitao je Bošnjakovića mogu li bivši suci dati uvid u to kako rade redovni sudovi, bez da se zadire u neovisnost pravosuđa i rad na sadašnjim predmetima. Dodao je kako bi i bivši premijeri ili ministri mogli odgovoriti na pitanja. Također je spomenuo i niže dužnosnike koji bi, smatra, također mogli štošta reći, do razine do koje mogu govoriti.

“To je poprilično besmisleno. Ako dolazi do curenja informacija ili do nekakvih pritisaka, to je određena vrsta kaznenog djela. Ako netko vrši pritisak na državnog odvjetnika, taj ga je dužan prijaviti, ako netko ima saznanja da je netko nekome rekao nekakvu tajnu informaciju, taj ga je opet dužan prijaviti. Ja ne znam što bi nam bivši suci ili državni odvjetnici rekli, a da bi nama pomoglo”, odgovorio je Bošnjaković.

Bauk kaže da upravo zbog toga i treba osnovati povjerenstvo.

Komentiraj