Sanjin Strukic/PIXSELL

TRAG HRVATSKOG NOVCA: 200 kontrolora hrvatske privrede

Objavljeno u Nacionalu br. 470, 2004-11-15

HDZ i njegovi kadrovi u ovom trenutku nadziru poduzeća koja godišnje ostvaruju promet veći od 35 milijardi kuna

Nacional donosi popis od 200 političara u nadzornim odborima zajedno s prometom tvrtki koje kontroliraju iz kojeg se vidi da opozicija nadzire tek trećinu novčanih transfera u iznosu od 16 milijardi kuna godišnje

Hrvatska demokratska zajednica i njezini kadrovi u proteklih godinu dana preuzeli su kontrolu nad domaćim gospodarstvom i najjačim tvrtkama u državnom vlasništvu. Potvrđuje to popis vodećih trgovačkih društava, koji su Nacionalu dostavile osobe bliske Vladi, na kojem su Ina, Hrvatska elektroprivreda, T-HT, Hrvatske šume, Fina i još stotinjak ostalih, u čije su nadzorne odbore u posljednjih desetak mjeseci ušli predstavnici vladajuće stranke i danas kontroliraju njihovo poslovanje. Dokument potvrđuje gotovo nevjerojatan podatak, kako HDZ-ovci u ovom trenutku kontroliraju poduzeća koja godišnje ostvaruju promet veći od 35 milijardi kuna i tako u golemoj mjeri utječu na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj.

SDP, HNS I HSS Preuzimanje nadzornih odbora omogućila je bivša vlast donijevši zakon koji to omogućuje

USPON BIVŠEG GRADONAČELNIKA Božidar Kalmeta etablirao se kao jedan od najmoćnijih hrvatskih političara

Otkako je na vlast došla vlada Ive Sanadera obavljena je velika smjena u nadzornim odbora niza poduzeća iz kojih su eliminirani zastupnici sadašnje opozicije, a na njihova mjesta postavljeni članovi HDZ-a i satelitskih stranaka. U ovom trenutku oni kontroliraju poduzeća koja ostvaruju približno dvije trećine prometa, a preostala trećina otpada na HSS, SDP, IDS i HNS čiji ljudi nadziru novčarske transfere od oko 16 milijardi kuna godišnje.

Samo ministar financija Ivan Šuker trenutačno je član nadzornih odbora poduzeća koja ostvaruju 19,141 milijardu kuna godišnjeg prometa, odnosno više negoli svi članovi opozicijskih stranaka zajedno. Šuker je član NO-a Ine, najjače nacionalne kompanije koja godišnje obrne 14,672 milijarde kuna, Hrvatskih željeznica s 3,371 milijardom, Fine – 1,126 milijardi, Croatia osiguranja 271.000.000 kuna i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Iako se, uzme li se u obzir funkcija koju obavlja, ministar financija pretjerano ne eksponira u javnosti, danas je on najutjecajnija osoba hrvatskoga gospodarstva.

Za razliku od dosta svojih suradnika u Vladi, Šuker do sada nije upao ni u jednu aferu. Protekli dio mandata ovaj turopoljski ekonomist iskoristio je da u tišini preuzme kontrolu nad najjačim tvrtkama u kojima država i dalje ima vlasništvo, tako da je sada predsjednik nadzornih odbora u tri krucijalna sektora: naftnoj industriji (Ina), osiguravajućem društvu (Croatia osiguranje) i distribuciji novca (Fina). Andrija Hebrang formalno možda i jest potpredsjednik Vlade zadužen za ekonomska pitanja, ali stvarna moć koncentrirana je u rukama ministra financija. On ne radi sam, jer HDZ je pouzdane kadrove imenovao u sva strateški značajna poduzeća, tako da kontrolira i ona poput Ine koju i dalje vodi Tomislav Dragičević, blizak HNS-u i predsjedniku Stipi Mesiću. U tamošnjem nadzornom odboru nalaze se i Branimir Glavaš i Božidar Kalmeta pa ovaj hadezeovski trojac ima potpuni nadzor nad poslovanjem naftne industrije.

Preuzimanje nadzornih odbora nije bilo prevelik problem jer je u svibnju 2003. Hrvatski sabor usvojio izmjene Zakona o trgovačkim društvima, kojim je omogućen hitni saziv Skupštine trgovačkih društava u kojim je vlasnik država. Tako su onemogućene zavrzlame pri dovođenju novih ljudi u tvrtke, premda je paradoks da je ovaj zakon donijela bivša vlast, a od njega profitira sadašnja. Osim toga i poslije 3. siječnja 2000. vlada Ivice Račana, istina nešto sporije, također je smijenila većinu HDZ-ovaca u državnim tvrtkama te postavila vlastite kadrove. Tako je već sredinom 2001. na rang-listi političara u članstvu u nadzornim odborima njih 38 bilo iz tadašnje vladajuće “petorke”, a iz HDZ-a samo dvanaest. Tamo gdje je danas ministar Šuker, tada je bio Goranko Fižulić, zatim Radimir Čačić, Slavko Linić i Mato Crkvenac, a iz HDZ-a među prvih deset upali su samo Jure Radić i Anton Kovačev.

Sadašnja situacija potpuno je drugačija i Sanaderova ekipa drži sve važne funkcije u javnim poduzećima, fondovima i državnim agencijama. S godišnjim prometom od 7,637 milijardi kuna, Hrvatska elektroprivreda nalazi se na drugome mjestu među najjačim državnim poduzećima, a nakon smjene SDP-ovca Ive Čovića na čelo Uprave doveden je Ivan Mravak, dok su u NO dovedeni Krešimir Čosić iz HDZ-a i Luciano Delbianco iz sestrinskog Istarskog demokratskog foruma. Nadzorni odbor T-HT-a (7,175 milijardi kuna) popunjen je Zvonimirom Puljićem, splitskim hadezeovcem i jednim od Sanaderovih važnijih saveznika u vrijeme sukoba s frakcijom Ivića Pašalića.

Smjena je izvršena i u Hrvatskim željeznicama gdje je umjesto direktora Marijana Drempetića sada Tomislav Mlinarić, a Božidar Kalmeta, Ivan Šuker i HSLS-ovac Dražen Breglec novi su članovi NO-a.

Bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić i dalje je član NO-a Hrvatskih šuma (1,904 milijarde kuna), a za predsjednika je postavljen HDZ-ovac Josip Bartolčić, sadašnji državni tajnik istog ministarstva. Vladajuća stranka postavila je tri osobe u NO Financijske agencije čiji je godišnji promet 1,126 milijardi kuna: Nevenku Majdenić, Branka Vukelića i Ivana Šukera, a predstavnici oporbe su Davorko Vidović i Božidar Pankretić.

Vodeća nacionalna brodarska tvrtka Jadrolinija popunjena je hadezeovcima Brankom Bačićem i Vladimirom Vrankovićem, a u NO Belja ušli su Ivica Buconjić i Krešimir Bubalo, slavonski političari vrlo bliski Branimiru Glavašu. HDZ drži i poduzeće Plinacro (406.000.000 kuna) koje nadziru Vladimir Vranković i Vladimir Ivković, kao i Autocestu Rijeka – Zagreb (290 milijuna kuna) čiji su novi članovi NO-a Rudolf Grubišić i sveprisutni Vladimir Vranković. Prošlogodišnji prihod Croatia osiguranja d.d. iznosio je 271.000.000 kuna, a uz Hrvoja Vojkovića iz HSLS-a koji je postao predsjednik Uprave, HDZ je postigao potpunu kontrolu nadzornog odbora u kojem su čak četiri ministra, Šuker, Hebrang, Vukelić i Čobanković. Svojevrsna podijeljena međustranačka odgovornost vidi se u sastavu NO-a Hrvatskih pošta d.d. (1,455 milijardi kuna) gdje su SDP-ovac Slavko Linić, liberal Dražen Breglec, umirovljenik Božidar Posavec i nezavisni zastupnik Ivo Lončar. Slično je i u aviokompaniji Croatia airlines (1,423 milijarde kuna prometa) u čijem su NO-u šef diplomacije Miomir Žužul i SDP-ovac Boris Šprem, bliski suradnik Ivice Račana, koji je odnedavno član Uprave Aurum osiguranja.

Zakonom o pravima državnih dužnosnika određeno je da svi koji spadaju u taj krug, od ministara, njihovih pomoćnika i državnih tajnika do saborskih zastupnika, ne mogu primati financijsku naknadu za članstvo u nadzornim odborima. Međutim, nekoliko sadašnjih i bivših zastupnika potvrdilo je u razgovoru za Nacional kako ove funkcije omogućavaju snažan politički utjecaj na poslovanje državnih tvrtki i agencija. Pritom su rijetke situacije u kojima političari doista obavljaju nadzornu funkciju – za takvo što većinom nemaju dovoljno znanja. “Nerijetko smo poslovne bilance dobili dan ili dva prije sjednice i nismo ih imali vremena proučiti. Direktor ili predsjednik uprave prikazali bi poslovanje u najboljem svjetlu i otišli bismo kući”, iskustvo je jednog člana parlamenta. Ali sama njihova prisutnost u odborima bila je poruka da Vlada gleda što se događa u poduzećima.

Pritom novac nije preveliki stimulans jer članovi nadzornih odbora najčešće dobivaju između 1000 i 4000 kuna mjesečno, što je legalni oblik podmićivanja mjesnih i manje poznatih političara, ali ne i onih koji potpadaju pod sintagmu državni dužnosnici. Jedan bivši zastupnik HDZ-a ljutito je prokomentirao ovako niske iznose: “Dvije tisuće kuna mjesečno svakako vas neće motivirati da se jače angažirate u radu nadzornih odbora, štoviše, takve su cifre uvredljive ako je riječ o tvrtkama koje godišnje ostvaruju nekoliko stotina milijuna kuna prometa. Želite li da netko odgovorno obavlja tu vrstu posla, treba biti i primjereno plaćen u skladu s tržišnom vrijednošću tvrtke.” Ipak i on je uvjeren da ni jedna vlast neće odustati od kontroliranja gospodarstva.

Pritom mogu računati na poduzeća u javnom vlasništvu jer uspješnim poduzetnicima u pravilu ne pada na pamet stavljati političare u privatne tvrtke. Endemski su slučajevi u kojima je neki od državnih dužnosnika u NO-ima Lure, Agrokora, Atlantica i ostalih privatnih poduzeća, jedan od takvih je Đuro Perica koji je u NO-u Končara.
Da se vlast neće odreći utjecaja na gospodarstvo potvrđuje i popis dvije stotine političara koji su članovi nadzornih odbora u Hrvatskoj. Iza ministra financija Šukera slijedi Božidar Kalmeta koji nadzire Inu i Hrvatske željeznice, koje su u 2003. zajedno ostvarile promet od 18,043 milijarde kuna. Uzme li se u obzir da Kalmeta vodi mastodont – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka koje ima najveći godišnji proračun, očito je da se nekadašnji zadarski gradonačelnik etablirao kao jedan od najmoćnijih hrvatskih političara. Članstvo u NO-u Ine svrstalo je Branimira Glavaša na treće mjesto među najutjecajnijim domaćim političarima. Glavašu ovo nije prva funkcija u NO-u, i u prošlosti je slične poslove obavljao u IPK Osijek, Pivovari d.d., Slavonskoj banci, Bizovačkim toplicama d.d., Belju, PPK Valpovo, Panturistu i Belišću d.d. S obzirom na broj nadzornih odbora u kojima je sjedio, moglo bi se pretpostaviti da je bivši referent narodne obrane danas nesumnjivi ekonomski autoritet ove države.

Luciano Delbianco kontrolira rad u HEP-u i Istarskim autocestama čiji je zajednički promet 7,647 milijardi kuna godišnje, a Krešimir Čosić, bivši pomoćnik Gojka Šuška, u Hrvatskoj je elektroprivredi sa 7,637 milijardi kuna. Na šestome mjestu nalazi se Zvonimir Puljić, a sedmi je Dražen Breglec koji je član NO-a u HP-u, Hrvatskim željeznicama i Međimurje-plinu. On sudjeluje u radu poduzeća koja godišnje ubiru 4,826 milijardi kuna. HSS-ovac Božidar Pankretić nalazi se na osmom mjestu i vodeći je predstavnik oporbe. Pankretić nadzire rad Hrvatskih šuma i Fine čiji promet iznosi 3,030 milijardi kuna. Deveti je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Josip Bartolčić koji je predsjednik NO-a Hrvatskih šuma, a deseti Marinko Filipović iz HSS-a, zahvaljujući članstvu u NO-u Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka čiji je promet 1,762 milijarde kuna.

Top-lista političara u nadzornim odborima

1. Ivan Šuker (HDZ), 19.441 milijuna kuna godišnje
FINA predsjednik nadzornog odbora, HŽ d.o.o. član nadzornog odbora, Ina d.d. predsjednik nadzornog odbora, Hrvatski fond za privatizaciju, član nadzornog odbora, Croatia osiguranje d.d.
2. Božidar Kalmeta (HDZ), 18.043 milijuna kuna godišnje
Ina d.d., HŽ d.o.o.
3. Branimir Glavaš, dipl. iur. (HDZ), 14.672 milijuna kuna godišnje
Ina d.d., IPK Osijek
4. dr. sc. Luciano Delbianco (IDF-FDI), 7.647 milijuna kuna godišnje
HEP d.d. Istarska autocesta d.d.
5. Krešimir Ćosić (HDZ), 7.637 milijuna kuna godišnje
HEP. d.d.
6. Zvonimir Puljić (HDZ), 7.175 milijuna kuna godišnje
HT d.d.
7. Dražen Breglec, ing. (HSLS), 4.826 milijuna kuna godišnje
HP d.d., HŽ d.o.o., Međimurje-plin d.o.o.
8. mr. sc. Božidar Pankretić (HSS), 3.030 milijuna kuna godišnje
HŠ d.o.o., FINA
9. Josip Bartolčić, dipl. ing (HDZ), 1.993 milijuna kuna godišnje
HŠ d.o.o., Zdenka d.d.
10. mr. sc. Marijan-Marinko Filipović (HSS), 1.762 milijuna kuna godišnje
Državna agencija za osiguranje štednih uloga
11. Vladimir Vranković, dipl. ing. (HDZ), 1.533 milijuna kuna godišnje
12. Boris Šprem (SDP), 1.478 milijuna kuna godišnje
13. Davorko Vidović (SDP), 1.455 milijuna kuna godišnje
14. Ivan Lončar, dipl. ing (HDSS), 1.455 milijuna kuna godišnje
15. Božidar Posavec, ing. (HSU), 1.455 milijuna kuna godišnje
16. Slavko Linić (SDP), 1.455 milijuna kuna godišnje
17. dr. Miomir Žužul, (HDZ), 1.423 milijuna kuna godišnje
18. Branko Vukelić, dipl. ing. (HDZ), 2.400 milijuna kuna godišnje
19. Jakša Marasović, dipl. ing. (HNS), 1.267 milijuna kuna godišnje
20. Nevenka Majdenić (HDZ), 1.126 milijuna kuna godišnje
21. dr. sc. Ivan Majdak, dipl. vet. (neovisni), 1.081 milijuna kuna godišnje
22. Branko Bačić, dipl. ing. geod. (HDZ), 885 milijuna kuna godišnje
23. Marija Gumhalter, dipl. oec. (HSLS), 842 milijuna kuna godišnje
24. Zdravko Miletić (HRZ), 675 milijuna kuna godišnje
25. Ivica Buconjić (HDZ), 614 milijuna kuna godišnje
26. Miroslav Korenika, dipl. ing. (SDP), 542 milijuna kuna godišnje
27. Vladimir Ivković, dipl. iur. (HDZ), 514 milijuna kuna godišnje
28. Josip Posavec, dipl. ing. el. (HNS), 513 milijuna kuna godišnje
29. dr. sc. Zvonimir Sabati (HSS), 512 milijuna kuna godišnje
30. mr. Vlado Zec, dipl. oec. (neovisni), 457 milijuna kuna godišnje
31. dr. sc. Dujomir Marasović, dr. med. (HDZ), 454 milijuna kuna godišnje
32. Krešimir Bubalo, (HDZ), 447 milijuna kuna godišnje
33. Gordana Zrinščak (HSS), 426 milijuna kuna godišnje
34. Slavko Kojić, dipl. oec. (SDP), 397 milijuna kuna godišnje
35. Ratimir Orešković, dipl. ing. (HNS), 392 milijuna kuna godišnje
36. dr. sc. Rudolf Vouk, dipl. oec. (Hrvatski blok), 387 milijuna kuna godišnje
37. Ljubo Jurčić (SDP), 376 milijuna kuna godišnje
38. Željka Antunović, (SDP), 457 milijuna kuna godišnje
39. Hrvoje Vojković, dipl. iur. (HSLS), 341 milijuna kuna godišnje
40. Željko Ledinski, dipl. ing. (HSS), 329 milijuna kuna godišnje
41. Karl Gorinšek, politolog (LS), 321 milijuna kuna godišnje
42. Aladar Matzinger (HIP), 304 milijuna kuna godišnje
43. Josip Hrala (HSS), 303 milijuna kuna godišnje
44. Mladen Tomić (HNS), 300 milijuna kuna godišnje
45. Rudolf Grubišić (HDZ), 291 milijuna kuna godišnje
46. prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med. (HDZ), 271 milijuna kuna godišnje
47. dipl. ing. Petar Čobanković, dipl. ing. (HDZ), 271 milijuna kuna godišnje
48. Zvonko Erak (SDP), 247 milijuna kuna godišnje
49. Ante Sanader, dipl. ing. (HDZ), 223 milijuna kuna godišnje
50. Morana Paliković Gruden, dipl. polit. (HNS), 223 milijuna kuna godišnje
51. Nadica Zver, dipl. oec. (HNS), 215 milijuna kuna godišnje
52. Zlatko Horvat, dipl. iur. (HNS), 203 milijuna kuna godišnje
53. mr. Vladimir Mesarić (Demokršćani), 197 milijuna kuna godišnje
54. Antun Štivić (Demokršćani), 192 milijuna kuna godišnje
55. Željka Gudelj-Velaga (HSS), 188 milijuna kuna godišnje
56. Luka Aničić (HSS), 187 milijuna kuna godišnje
57. Dragutin Mostečak, dipl. ing (HDZ), 180 milijuna kuna godišnje
58. doc. dr. sc. Davorin Đanić, dr. med. (HNS), 179 milijuna kuna godišnje
59. prof. dr. sc. Jasmina Havranek (SDP), 177 milijuna kuna godišnje
60. Antun Luketić (Demokršćani) 176 milijuna kuna godišnje
61. Igor Štoković (HSS), 172 milijuna kuna godišnje
62. Zlatko Benašić, dipl. ing (LS), 167 milijuna kuna godišnje
63. Petar Ćurlin, dipl. oec (HČSP), 166 milijuna kuna godišnje
64. Daniel Srb, dipl. ing (HSP), 163 milijuna kuna godišnje
65. Marijan Polašek, ing. prof. (HSLS), 157 milijuna kuna godišnje
66. Vicko Batinica (HSLS), 156 milijuna kuna godišnje
67. Božidar Gorup (HSLS), 156 milijuna kuna godišnje
68. mr. sc. Goran Bradić, dipl. oec. (HČSP), 142 milijuna kuna godišnje
69. Đuro Perica, dipl. ing. (HDZ), 141 milijuna kuna godišnje
70. Josip Friščić (HSS), 137 milijuna kuna godišnje
71. Damir Gašparović (SDP), 135 milijuna kuna godišnje
72. Ivo Jelušić (SDP), 135 milijuna kuna godišnje
73. Zoran Dragičević (HNS), 129 milijuna kuna godišnje
74. Slavko Gauš (HNS), 129 milijuna kuna godišnje
75. Zlatko Klarić (ASH), 126 milijuna kuna godišnje
76. Stipe Tojčić, dipl. ing. (HNS), 125 milijuna kuna godišnje
77. Branko Grašo, ing. (HSS), 125 milijuna kuna godišnje
78. Tomislav Kezelj, dipl. ing. (HDZ), 120 milijuna kuna godišnje
79. Snježana Brzica, dipl. oec. (Hrvatski blok), 118 milijuna kuna godišnje
80. Dragutin Štiglić, dipl. oec. (HSU), 118 milijuna kuna godišnje
81. Krunoslav Smiljanić (neovisni), 115 milijuna kuna godišnje
82. Stjepan Fiolić (HDZ), 112 milijuna kuna godišnje
83. Terezija Božek, ing. geot. (HDZ), 112 milijuna kuna godišnje
84. Miroslav Buličić, dipl iur, 108 milijuna kuna godišnje
85. Venko Banović (HSU), 105 milijuna kuna godišnje
86. Vesna Želježnjak, dipl. oec. (SDP), 102 milijuna kuna godišnje
87. Damir Novotny (HSS), Damir Novotny (HSS), 100 milijuna kuna godišnje
88. Milivoj Špika (HSS), 95 milijuna kuna godišnje
89. Frano Matušić (HDZ), 93 milijuna kuna godišnje
90. Miroslav čačija, dipl. iur (HSS), 87 milijuna kuna godišnje
91. Stjepan Črnjak, dipl. ing. građ. (SDP), 83 milijuna kuna godišnje
92. Josip Bacinger, dipl. ing. (neovisni), 83 milijuna kuna godišnje
93. Dražen Bošnjaković, pravnik (HDZ), 83 milijuna kuna godišnje
94. Veseljko Karačić (DSU-SN), 82 milijuna kuna godišnje
95. Jerko Zovak (neovisni), 80 milijuna kuna godišnje
96. prof. dr. sc. Marko Turić, dr. med. (HDZ), 79 milijuna kuna godišnje
97. Vladimir Stolnik /HNS), 77 milijuna kuna godišnje
98. Vlado Jelkovac, dipl. oec. (HDZ), 76 milijuna kuna godišnje
99. Franjo Beser, graf. ing. (HDZ), 71 milijuna kuna godišnje
100. Marijan Živković (neovisni) 71 milijuna kuna godišnje
101. Mićo Tomičić (HNS), 68 milijuna kuna godišnje
102. Zoran Domančić (HSS) 66 milijuna kuna godišnje
103. Gordan Matković, dipl. ing. (HSP), 65 milijuna kuna godišnje
104. Branko Borković (HSS), 64 milijuna kuna godišnje
105. Ivan Šagi (HSS), 62 milijuna kuna godišnje
106. Renato Samardžić, ing. građ. (neovisni), 61 milijun kuna godišnje
107. Gaetano Negovetić, prof. (HDZ), 60 milijuna kuna godišnje
108. Ivan Obad (HSS), 59 milijuna kuna godišnje
109. Velimir Hlevnjak (HSS), 58 milijuna kuna godišnje
110. Ernestina Novy Radonić, dr. med. (HIP), 58 milijuna kuna godišnje
111. Ante Kriletić (HSU), 58 milijuna kuna godišnje
112. Ivo Zrilić, dipl. iur. (HSS), 58 milijuna kuna godišnje
113. Nenad Ivanković, prof. (HIP), 57 milijuna kuna godišnje
114. Sonja Konig, dipl. oec. (HNS), 57 milijuna kuna godišnje
115. Mile Dedaković (Hrvatski blok), 56 milijuna kuna godišnje
116. Ivanka Varga, dipl. iur. (neovisni), 56 milijuna kuna godišnje
117. Vedran Leleković, oec. (HSS), 55 milijuna kuna godišnje
118. Željko Pevec (neovisni), 53 milijuna kuna godišnje
119. Darinko Kosor (HSLS), 52 milijuna kuna godišnje
120. Marko Skejo (HČSP), 52 milijuna kuna godišnje
121. Željko Vincelj (HNS), 52 milijuna kuna godišnje
122. Mato Gavran (SDP), 50 milijuna kuna godišnje
123. Vlado Belaj, prof. dr. sc. (HSLS), 49 milijuna kuna godišnje
124. Karlo Gregurić, dipl. iur. (neovisni), 48 milijuna kuna godišnje
125. Davor Kalčić, ing. građ. (HDZ), 48 milijuna kuna godišnje
126. Petar Martić, dr. med. (HSLS), 48 milijuna kuna godišnje
127. Darko Grivičić (HSS), 47 milijuna kuna godišnje
128. Branka Vitas, dipl. oec. (HRS), 47 milijuna kuna godišnje
129. Miroslav Pažur (HSS), 45 milijuna kuna godišnje
130. Dragutin Kranjčec (HSLS), 44 milijuna kuna godišnje
131. Željko Nenadić, prof. (HDZ), 44 milijuna kuna godišnje
132. Zvonko Kunić, dipl. oec. (HSLS), 43 milijuna kuna godišnje
133. Željko Turk, dipl. oec. (HDZ), 41 milijun kuna godišnje
134. Ilija Dankić (neovisni), 41 milijun kuna godišnje
135. Đuro Horvat (SDP), 40 milijuna kuna godišnje
136. Ivica Pančić (SDP), 40 milijuna kuna godišnje
137. Zora Radetić (ZS), 40 milijuna kuna godišnje
138. Željko Ilijanić, ing. građ. (neovisni), 39 milijuna kuna godišnje
139. Damir Badžek (HSS), 39 milijuna kuna godišnje
140. Srećko Ferenčak, dipl. ing. građ. (HNS), 39 milijuna kuna godišnje
141. Zlatko Koračević, dipl. ing. (HNS), 38 milijuna kuna godišnje
142. Josip Đakić (HDZ), 38 milijuna kuna godišnje
143. Denis Ivanac (HIP), 37 milijuna kuna godišnje
144. Mladen Matun (HDZ), 37 milijuna kuna godišnje
145. Vladimir Skender (neovisni), 37 milijuna kuna godišnje
146. Antun Čelebija (neovisni), 36 milijuna kuna godišnje
147. Mladen Visković (neovisni), 35 milijuna kuna godišnje
148. Krasnodar Rora (HIP), 35 milijuna kuna godišnje
149. Ivo Šimunović (Hrvatski blok), 35 milijuna kuna godišnje
150. Zoran Lisac, dipl. oec. (HČSP), 35 milijuna kuna godišnje
151. Željko Krapljan (HDZ), 35 milijuna kuna godišnje
152. Mijo Dolenec (DSU), 35 milijuna kuna godišnje
153. Milivoj Tičarić (DSU), 35 milijuna kuna godišnje
154. Petar Štefanić, dipl. oec. (HNS), 34 milijuna kuna godišnje
155. Josip Pahljina (Alijansa), 33 milijuna kuna godišnje
156. Nada Išin (SDU), 32 milijuna kuna godišnje
157. Branko Lukšić (Hrvatski blok), 32 milijuna kuna godišnje
158. Tomislav Čuljak (HDZ), 32 milijuna kuna godišnje
159. Zvonimir Novak, mr. sc. (neovisni), 31 milijun kuna godišnje
160. Željko Mihelić (HIP), 31 milijun kuna godišnje
161. Stjepan Orgulan (HSS), 30 milijuna kuna godišnje
162. Hrvoje Zorić, dipl. ing. (HSLS), 29 milijuna kuna godišnje
163. Ruža Lelić, dr. med. (HDZ), 29 milijuna kuna godišnje
164. Đuro Popijač, dipl. ing. (HSS), milijuna kuna godišnje
165. Josip Belošević, dipl. oec. (HNS), 29 milijuna kuna godišnje
166. Marija Ivanić, dipl. ing. građ. (HNS), 28 milijuna kuna godišnje
167. Davor Domazet Lošo (HIP), 28 milijuna kuna godišnje
168. Katica Sedmak (SDP), 28 milijuna kuna godišnje
169. Stanko Kordić, dipl. polit. (HNS), 28 milijuna kuna godišnje
170. Josip Vuković, dipl. ing. (SDP), 27 milijuna kuna godišnje
171. Slavko Vukšić, ing. (SHR), 27 milijuna kuna godišnje
172. Nikola Ružinski, prof. dr. sc. (DC), 27 milijuna kuna godišnje
173. Zvonko Ibriks (HSS), 27 milijuna kuna godišnje
174. Zdenko Tomčić, dr. sc. (HSS), 26 milijuna kuna godišnje
175. Mladen Tadić (Demokršćani), 26 milijuna kuna godišnje
176. Ivan Vučić, dipl. ing. (HDZ), 26 milijuna kuna godišnje
177. Jero Krile (HSLS), 25 milijuna kuna godišnje
178. Dunavko Orešković (HSP), 25 milijuna kuna godišnje
179. Darko Tuček (HSLS), 25 milijuna kuna godišnje
180. Ante Jukić, ing. (HSU), 24 milijuna kuna godišnje
181. Milan Devčić, dipl. ing. šum. (HNS), 23 milijuna kuna godišnje
182. Željko Stošić, ing. (HSP), 23 milijuna kuna godišnje
183. Kristinka Blažeka (HSLS), 23 milijuna kuna godišnje
184. Jago Kozina, mr. sc. (HSLS), 23 milijuna kuna godišnje
185. Ivo Milatić, dipl. oec. (HSS), 22 milijuna kuna godišnje
186. Darko Milinović, dr. med. (HDZ), 22 milijuna kuna godišnje
187. Frano Grbavac-Garac (HSLS); 22 milijuna kuna godišnje
188. Stipe Tomičić /HNS), 22 milijuna kuna godišnje
189. Mirko Horvat, ing. (HSS), 21 milijun kuna godišnje
190. Pavica Majdenić (HSU), 21 milijun kuna godišnje
191. Ivan Fertalić (HNS), 21 milijun kuna godišnje
192. Danijel Samaržija (HIP), 21 milijun kuna godišnje
193. Ladislav Šošić, dipl. ing. građ. (HSLS), 21 milijun kuna godišnje
194. Stjepan Kožić (HSS), 21 milijun kuna godišnje
195. Dario Janković, dipl. oec. (SDP), 20 milijuna kuna godišnje
196. Antun Laslo (HDSS), 20 milijuna kuna godišnje
197. Miroslav Preglej (HSP), 20 milijuna kuna godišnje
198. Radovan Slade-Šilović (HP), 20 milijuna kuna godišnje
199. Bernarda Cecelja (neovisni), 19 milijuna kuna godišnje
200. Boris Klemenić (HSS), 19 milijuna kuna godišnje

Top-lista 2001.

U ljeto 2001. situacija je bila potpuno drugačija. U to vrijeme nadzornim odborima vladali su suradnici Ivice Račana i rang-lista je izgledala ovako:

1.Goranko Fižulić
2.Radimir Čačić
3.Slavko Linić
4.Mato Crkvenac
5.Damir Vrhovnik
6.Goran Granić
7.Davorko Vidović
8.Jure Radić
9.Anton Kovačev
10.Božidar Pankretić
Od njih danas je Pankretić na osmome mjestu, Linić je šesnaesti, a ni jedan od ostalih nije unutar “top 100”.

Komentiraj

Source:Robert Bajruši