Totalni kaos na tržištima: “Stanje je ekstremno opasno. Opraštamo se od staroga svijeta gospodarstva”

Moguća obustava uvoza ruske nafte i plina dovela je do snažnog rasta cijene tih energenata. Barel nafte sorte Brent stajao je nakon otvaranja burze 139 dolara, to je najviša razina od srpnja 2008.

I cijena plina za kupovinu na veliko u Europi skočila je za 60 posto, na 350 eura za jedan megavatsat, čime je premašila i rekordnu cijenu od petka. Prije ruskog napada na Ukrajinu cijena je bila niža od 80 eura, piše Deutsche Welle.

Ali, nisu osjetno porasle samo cijene nafte i plina. I cijena paladija je na rekordno visokoj razini od gotovo 3440 dolara za finu uncu. Paladij je potreban za automobilske katalizatore. A na Rusiju otpada 38 posto svjetske proizvodnje paladija. Nikal je neko vrijeme bio porastao za 30 posto na gotovo 38.000 dolara za tonu. To je najviša cijena od sredine 2007. godine.

Cijena aluminija, koji je isto tko potreban u automobilskoj industriji, popela se po prvi put na preko 4.000 dolara po toni. Cijena bakra je također dosegla rekordnu razinu od oko 10.850 dolara po toni. Nakon “kraja spomena vrijednog tjedna” i tjedan koji je upravo počeo ostat će u sjećanju, smatraju analitičari Commerzbanka za sirovine.

Tečajevi dionica na burzama i dalje padaju

Snažni rast cijena sirovina i briga od daljnje eskalacije rata dovode do osjetnog pada vrijednosti dionica na burzama. Nakon velikih gubitaka na azijskim burzama i burze u Europi su zabilježile velik pad. Njemački burzovni indeks DAX pao je na početku trgovanja za pet posto na 12.438 bodova, ali se tijekom dana ipak nešto oporavio na oko 13.000 bodova. Sličan pad je zabilježio i Eurostoxx (3,7 posto) koji se također nešto oporavio tijekom dana. Investitori sve više kupuju zlato. Fina unca je po prvi put nakon ljeta 2020. stajala više od 2000 dolara. A zbog aktualne slabosti eura zlato je u eurozoni skuplje nego ikad ranije.

“Stojimo na početku novoga gospodarskog poretka”, izjavio je Robert Halver, strateg za tržište kapitala banke Baader Bank. Građani zbog eksplozije cijena nafte i plina dramatično gube na svojoj kupovnoj moći. Poduzeća zato vjerojatno neće moći svoje veće troškove svaliti na potrošače, kaže on.

Rast će i idućih mjeseci biti sputavan nedostatkom sirovina, smatra i Martin Lück, glavni investicijski strateg za njemačko govorno područje u najvećem investicijskom fondu na svijetu Blackrock. Osobito su pogođene neke branše kao autoindustrija. Gospodarstvo u Njemačkoj i Europi će zato znatno manje proizvoditi. A zbog rasta cijena energenata splasnut će osjetno i spremnost potrošača na trošenje novca, smatra Lück.

Oproštaj od staroga gospodarskog poretka

Rast cijena sirovina dovest će i do osjetnog ubrzanja inflacije. Ona bi u zoni eura mogla doseći godišnju razinu od pet posto, smatra Christian Kahler, strateg za tržište dionica banke DZ-Bank. Zato je Europska središnja banka pred dilemom: ona zapravo ima zadaću čuvanja stabilnosti cijena. Hoće li ona na svojoj sjednici u četvrtak pokrenuti normalizaciju novčarske politike? Ona bi se time, istina, mogla suprotstaviti inflaciji, ali bi time mogla još više ograničiti gospodarstvo i survati ga u recesiju.

“Stanje je ekstremno opasno”, kaže Lück. Europska tržišta dionica pala su već od početka godine za 20 posto. A dok nije na vidiku čvrsto tlo tako dugo će dalje padati vrijednosti dionica, smatra on. “To je potpuno drukčija situacija nego prije dvije godine, na početku korona-pandemije”, kaže glavni strateg Blackrocka.

“Jer, tada je bilo jasno da će nakon nekog vremena pandemija proći, a vlade uz to masivnim potporama spriječiti pad gospodarstva. Sad prijeti recesija. Zato je sad još važnija pomoć države. Ona mora pomoći da se ublaže posljedice velikog rasta cijena energenata za potrošače. Više od polovice trenutne cijene goriva otpada na poreze (energetski porez i PDV). Istovremeno država mora pronaći novac za energetsku preobrazbu i povećanje izdataka za obranu. Moramo se oprostiti od staroga svijeta gospodarstva”, kaže strateg Baader-Banka Halver, barem u Europi. SAD će ovu krizu lakše prebroditi jer nije tako ovisan o ruskim energentima. Ali, Europljani moraju svoju opskrbu energentima postaviti na nove osnove, smatra Halver.

Komentiraj