TOMISLAV ZAGODA: ‘Seksualnost i knjige za mlade u Hrvatskoj su zanemareni’

Objavljeno u Nacionalu br. 961, 03. listopad 2016.

Iza naslova upravo objavljene knjige “Krizni put Gustava S.” Tomislava Zagode krije se duhoviti dnevnik zagrebačkog maturanta koji muku muči sa svojom djevojkom Bugom Toplak. Ona prosvjeduje protiv krupnog kapitala i svake nepravde, a on piše debeli hrvatski roman, razmišlja o svrsi umjetnosti, a u slobodno vrijeme popravlja ‘’renolček’’ u radionici luckastog Tomice Habeka koji se razbacuje pričama o svojim seksualnim vratolomijama. Kako za Nacional kaže 46-godišnji autor Tomislav Zagoda, to je siže nastavka njegova romana “Balada o Buginim gaćicama” koji su odlično primili mladi čitatelji i struka te je za njega dobio Nagradu ‘’Grigor Vitez’’. Govori o sličnim temama, ali Gustav i Buga završavaju gimnaziju.

“Jednim dijelom svi mi, a posebno ja, živimo u svojoj mladosti. Gustav je tip inteligentnog pripovjedača i ujedno kultiviranog erotomana. Lucidan je u odnosu prema stvarnosti, odnosima s roditeljima, prijateljima, općenito doživljaju društva. Nastojao sam kroz dnevničku formu što uvjerljivije prikazati svijet tinejdžera na zalasku, odnosno mladih na ulasku u adolescenciju”, kaže Zagoda koji je osim knjiga, autor i brojnih scenarija za dječji program HTV-a. Zagoda ne voli tzv. kritički realizam kojim je hrvatska suvremena književnost zasićena. “Smatram da mnogi nazovipisci prepisuju dnevnopolitičke sadržaje iz novina ili televizijskih dnevnika i od toga stvaraju tobože provokativna djela koja nam daju sliku nas samih, pokazajući pri tome kronični nedostatak originalnosti i kreativnosti. Ja sam pokušao stvoriti likove koji izranjaju iz naše stvarnosti, ali ni po čemu nisu simptomi društvenih anomalija. Oni su posve obični ljudi iz čijih nedostataka ili pak sklonosti nastaju komične situacije. Ne možeš pobjeći od stvarnosti, posebno ako si realist, a Gustav i ja to jesmo. U prvom je romanu izbjegnuta scenografija Zagreba i Hrvatske jer sam imao ambiciju prijeći nacionalne granice. Nakon što sam shvatio da je to utopija, u ovom romanu postoji čvrsta smještenost radnje u suvremeni Zagreb pa otud i teme o recesiji, prevarama, kreditima u švicarcima… Priča i započinje riječju kriza, koja je i dio naslova ‘Krizni put’, s tima da se na naslovnici iznad slova slova z smjestila jedna ptičica pa naslov može značiti i ‘Križni put’’. Takva jezična igra i njezina dvosmislenost otprilike ocrtavaju i moju humorističnu strategiju, poigravanje jezikom, i u konačnici ironijom. Riječi kriza i recesija toliko su nam već proparale uši da su uistinu obilježile naše desetljeće pa su obilježile i sazrijevanje Gustava S., ali taj tranzicijski sadržaj pozadinski je sloj priče”, rekao je Zagoda i dodao da je u prvom planu romana ipak humor kojim bi se trebala obaviti sumorna stvarnost. Mladi vole humor, navodi, i nada se da će ga oni prepoznati jer se zna da je humor riskantan posao.

“To znamo iz iskustva, kad primjerice ispričate vic pa nema odjeka ili kad vama netko ispriča vic pa ne razumijete što je u njemu zapravo smiješno”, istaknuo je autor koji je kao urednik Biblioteke Stribor u izdavačkoj kući Znanje uvidio da postoji prazna niša u hrvatskoj književnosti za srednjoškolce.

“Krizni put Gustava S.’ nije slučajnost jer sam već od prve knjige imao ideju serijala koji će pratiti odrastanje Gustava i Buge, nešto poput serijala o Adrianu Moleu. To je kopirana, ali potentna ideja. Ali statistička je činjenica kako u Hrvatskoj pisci ne pišu knjige za tu dob, a to su formativne godine, razdoblje kad se oblikujemo u ono što ćemo postati pa je inspirativno i izazovno pisati za te mlade ljude. Nadam se da će ova knjiga ne samo popuniti tu prazninu, nego i potaknuti pisce da se dohvate slične tematike”, kaže Zagoda.

S obzirom na to da se o seksualnosti koja je glavna tema u knjizi, ne raspravlja i ne razgovara ni u školi ni u obitelji, nego jedino među prijateljima, Zagoda kaže da je kroz knjigu želio dati duhovit ali i ozbiljan uvid u odrastanje.

“Kad je u pitanju seksualnost, moram priznati da ja osobno ne znam nikoga tko je o tome otvoreno razgovarao sa svojim roditeljima, ili primjerice u školi. To je neugodno, ne znate kome je neugodnije razgovarati o takvim stvarima, roditeljima ili djeci. Pa su i ishodi takvih razgovora obično mršavi ili nikakvi. Seksualnost u mom romanu je jedna od glavnih tema, ali je uvijek povod za komičnu poantu, pa vjerujem da će se mladi uz nju dobro zabaviti. Oni već dosta znaju o seksu i informirali su se, najčešće kroz usmenu predaju, u kojoj pak ima puno prostora za mitologiju, lažne avanture i općenito imaginarne događaje. Seksualnost nas ipak u velikoj mjeri obilježava i zato je stalno polje interesa”, govori Zagoda, urednik Stribora, jedne od najpopularnijih hrvatskih biblioteka za mlade koja postoji od ratne 1994., a koju je pokrenula Vera Barić.

“Stribor ima važnu ulogu u hrvatskoj dječjoj književnosti jer okuplja lektirne naslove. A što se tiče lektire, ona je vječni problem školskih sustava i vjerujem kako to pitanje sa sobom povlači mnoga sociološka, kulturna, pedagoška, obiteljska pitanja, sve do individualnih karaktera. U konačnici ne znamo zašto netko čita, a netko ne čita. Jednom je na nekoj promociji knjige Miljenko Jergović rekao nešto s čime se ja potpuno slažem – uvijek je isti postotak ljudi koji čitaju. Ljudi se rađaju sa sklonostima. Iako odgoj i obrazovanje mogu igrati neku ulogu, znamo da neki vrhunski intelektualci koji su završili tehničke fakultete nisu nikad pročitali Shakespearea ili Dostojevskog i to im ne pada na pamet, dok frizerke ili konobarice čitaju krimiće ili neke ozbiljnije knjige. No, ne treba gubiti nadu. Zato Stribor pruža čvrsti temelj svakom mladom čitatelju koji se želi upoznati s ključnim dječjim tekstovima hrvatske i zapadne kulture”, smatra Zagoda koji kaže da se treba truditi pokazati djeci koliko je ona zabavna. Osim hrvatskih i svjetskih klasika, u Striboru izlaze i suvremeni naslovi, pa su nedavno izašli “Krovolovci” Katherine Rundell, a u prijevodu Luka Paljetka uskoro izlazi “Most u Terabitiju”, roman koji je preveden na 20-ak jezika i po kojem je snimljen i film.

Komentiraj