Nacional ekskluzivno doznaje da gradonačelnici više velikih gradova – prije svega Zagreba, Splita i Rijeke – u međusobnoj koordinaciji spremaju oštar odgovor na Vladin plan za ukidanje prireza, ali da su se pobunili i neki političari iz HDZ-a
Gradonačelnici više velikih gradova – prije svega Zagreba, Splita i Rijeke – u međusobnoj su koordinaciji i namjeravaju oštro odgovoriti na zasad neslužbene najave iz Vlade da će se većina porezne reforme i rasterećenja od 1. siječnja sljedeće godine provesti ukidanjem prireza, dakle ukidanjem prihoda gradova i općina. U službenim i neslužbenim razgovorima s više njih Nacional je doznao da oni pripremaju svojevrsni protuudar. Kako Plenković zasad neformalno najavljuje da će im uskratiti ozbiljne prihode tako oni namjeravaju postaviti zahtjev za radikalnom decentralizacijom i povećanjem ovlasti i financijske moći jedinica lokalne samouprave. Osim toga, gradonačelnici će prema Vladi uputiti i konkretan zahtjev: u slučaju da se doista odluči na ukidanje prireza, onda na sebe treba preuzeti obvezu financiranja predškolskog odgoja i vatrogastva. Nacional je o tome dobio službene reakcije gradonačelnika Splita Ivice Puljka, gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića i gradonačelnika Pule Filipa Zoričića, ali i neslužbene izjave izvora bliskih vrhu HDZ-a koji su izrazito nezadovoljni ukidanjem prihoda od prireza, ali za sada ne žele javno istupati zbog straha od Plenkovićeve odmazde. No oni smatraju da nije riječ o Plenkovićem političkom udaru na tri najjača gradonačelnika u Hrvatskoj koji nisu iz HDZ-a, nego o populističkom potezu kojim Plenković sebi želi osigurati veću podršku na sljedećim parlamentarnim izborima, koji bi se mogli odviti i prije redovnog roka – po nekima možda čak i najesen.
Iako se među četiri najveća grada u Hrvatskoj nalazi i Osijek, kojem je na čelu mladi i uspješni HDZ-ov gradonačelnik Ivan Radić, koji se nedavno pridružio Inicijativi 4 grada – platformi za suradnju o temama od zajedničkog interesa između četiri najveća hrvatska grada, Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka – od njega za sada nema nikakve javne reakcije. Ta je platforma izazvala dosta interesa u javnosti jer je riječ o svojevrsnom modelu kako političari iz posve suprotstavljenih tabora mogu surađivati na dobrobit građana – a neke je asocirala i na potencijalne buduće koalicije na državnom nivou.
Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić ni na upit Nacionala nije želio komentirati ništa vezano za temu prireza, nego su iz Službe za odnose s javnošću Grada Osijeka samo šturo odgovorili:
„Kako ne raspolažemo s dovoljno informacija najavljenu poreznu reformu ne bismo komentirali. Grad Osijek ostvario je u 2022. prirez na porez na dohodak u iznosu od 47,5 milijuna kuna, odnosno 6,3 milijuna eura. U 2023. očekujemo da ostvarenje istog neće biti manje od 6,9 milijuna eura.“
Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, koji se nedavno pridružio inicijativi četiri velika grada s gradonačelnikom Rijeke Markom Filipovićem, gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem i gradonačelnikom Splita Ivicom Puljkom, za sada ne želi komentirati temu prireza. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL
Nacional je od izvora bliskih vrhu HDZ-a doznao da se Radić nije oglasio ni u unutarstranačkim raspravama, ali da je Plenkovićeva „reforma“ naišla na ogromno nezadovoljstvo među HDZ-ovim gradonačelnicima i načelnicima te da su neki od njih upozorili da će oduzimanje sredstava gradovima imati poguban efekt na korištenje sredstava iz EU fondova budući da gradovi i općine kao najveći generatori tih projekata dobar dio njih moraju sufinancirati, pa čak i predfinancirati. To je nezadovoljstvo toliko veliko da su se na sjednici Predsjedništva HDZ-a otvoreno pobunili gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i požeško-slavonska županica Antonija Jozić – što je za način funkcioniranja HDZ-a velika novost jer se do sada rijetko tko usudio na bilo kakav način suprotstaviti Plenkoviću na sjednicama. Riječ je o dvoje uspješnih i utjecajnih HDZ-ovih političara. Željko Turk je i predsjednik županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije, ali i predsjednik Udruge gradova u RH, a Zaprešić je u njegovom mandatu postao jedan od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj. Antonija Jozić je pak na lokalnim izborima 2021. za županicu pobijedila u prvom krugu s čak 58,12 posto glasova, a prije toga je u dva mandata bila uspješna gradonačelnica Pleternice – i svaki put je također pobjeđivala u prvom krugu.
Izvor blizak vrhu HDZ-a ovako je prepričao što su njih dvoje rekli na sjednici Predsjedništva:
„Antonija Jozić rekla je: ‘Sve je super što vi radite, predsjedniče, ali ovo s prirezom neće baš biti dobro.’ A Željko Turk se isto javio za riječ i također rekao da ta mjera neće biti dobra: ‘Nećemo moći funkcionirati, imamo zadane projekte, zbog ovog poteza će se morati odustajati od projekata.’ A to je ono što Plenković očito ne razumije. Gradonačelnici i načelnici će imati problem jer neće imati otkuda sufinancirati EU projekte, a oni kao političari moraju razvijati projekte jer kako će inače nakon četiri godine mandata izaći pred birače?“
Drugim riječima, čak i izvori bliski vrhu HDZ-a smatraju da ukidanje prihoda od prireza gradovima i općinama neće imati efekt samo na smanjenu apsorpciju EU fondova, što je direktan udar na razvijanje lokalnih zajednica, nego će biti i potencijalno poguban efekt na lokalnim izborima. A taj efekt neće pogoditi samo zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i splitskog gradonačelnika Ivicu Puljka nego i brojne HDZ-ove gradonačelnike.
Gradonačelnici će prema Vladi uputiti i konkretan zahtjev: u slučaju da se doista odluči za ukidanje prireza, onda na sebe treba preuzeti obvezu financiranja predškolskog odgoja i vatrogastva
Jedan od gradonačelnika tri velika grada koji nisu pod kontrolom HDZ-a za Nacional je rekao: „Svjesni smo da se radi o Plenkovićevom probnom balonu kojim želi ispitati reakcije javnosti, ali i on mora biti svjestan da je već i ovakav sustav nefunkcionalan i gotovo pa nakaradan. Svi gradovi, općine i županije u Hrvatskoj zajedno ubiru jedva pet posto ukupnih poreznih prihoda, a s druge strane imaju obvezu pružanja ogromnog broja usluga i najbliži su samim građanima. Pored toga, za razliku od države, kod planiranja proračuna mi imamo zakonsku obvezu balansiranja i ne smijemo ići u minus, nego u najboljem slučaju izjednačiti prihode i rashode: koliko zaradimo toliko možemo potrošiti. Sada je Plenković upravo u izbornoj godini uvidio da gradovi i općine ove godine imaju nešto više novca pa je jednostavno odlučio uzeti ga, a to naprosto nije pošteno ni razumno.“
„Vlada bi trebala provesti ozbiljnu reformu lokalne uprave, smanjiti broj gradova i općina na stotinjak, omogućiti susjednim jedinicama lokalne samouprave da zajednički odlučuju o bitnim temama i svakako dramatično povećati njihove ovlasti. Treba im prenijeti državna zemljišta i poslovne prostore, ali recimo i dodijeliti inspekcijske ovlasti jer danas na terenu inspekcije uglavnom nisu efikasne, a nerijetko nisu ni upućene u pravo stanje stvar“, rekao je za Nacional drugi gradonačelnik. On je dodao da gradovima i općinama svakako treba dati mogućnost i da sami kreiraju svoje porezne politike, dakako u zadanim okvirima, umjesto da se sve rješava „dekretima iz Zagreba“.
„Decentralizacija danas funkcionira uglavnom folklorno, po principu ‘protočnog bojlera’: država je na neke gradove formalno prenijela ovlasti, recimo u školstvu, a onda i namjenski novac koji smiju potrošiti upravo na tu svrhu. Sredstva se samo prelijevaju kroz gradske proračune. Postoje i apsurdi: Vlada recimo pregovara o plaćama vatrogasaca, a njih isplaćuju gradovi, koji na to ne mogu utjecati. Uglavnom, između 80 i 90 posto gradskih proračuna unaprijed je zadano i postoji malo prostora za kreativnost, dakle za ulaganje u projekte i razvoj. Sada i taj mali višak novca Plenković želi uzeti“, dodaje jedan od sugovornika Nacionala te upozorava da nezadovoljstvo najavljenom poreznom reformom vlada i među HDZ-ovim gradonačelnicima, doduše još uvijek skriveno od javnosti.
Prihodi od prireza, ovisno o visini stope na koju su se odlučili, kod većine gradova dosežu desetak posto – a otprilike toliko iznosi i trošak predškolskog odgoja, odnosno plaća odgajateljica u dječjim vrtićima, pa gradonačelnici velikih gradova očekuju da u slučaju ukidanja prireza to prijeđe na državu. Jednako kao i, recimo, vatrogastvo, o čijim plaćama država odlučuje, ali ih ne isplaćuje.
Izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde da su se zbog Plenkovićeva plana ukidanja prireza na sjednici Predsjedništva HDZ-a pobunili gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i požeško-slavonska županica Antonija Jozić te da će zbog ukidanja prireza biti obustavljeni i brojni EU-ovi projekti koje gradovi sufinanciraju. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL
Splitski gradonačelnik Ivica Puljak, predsjednik stranke Centar, prošlog je tjedna sazvao konferenciju za novinare na kojoj je obavijestio da su u godinu i pol dana mandata vraćeni deseci milijuna kuna dugova naslijeđeni od prethodne vlasti te da je gradski proračun trenutno u plusu oko 100 milijuna kuna – ali to, kazao je, nipošto nije višak novca koji netko može uzeti i potrošiti.
„Štedjeli smo kako bismo ulagali u projekte i u razvoj grada“, objašnjava Puljak za Nacional.
„Istina je da lokalne jedinice imaju povećane prihode jer su se i plaće povećale, ali još uvijek manje od povećanja inflacije, pa građani realno žive lošije. Na koncu, i mi smo za svojih dvije tisuće zaposlenika na proračunu također povećali plaće. Gradovi su najbliži građanima, nude im svakodnevne usluge, a istovremeno ne mogu graditi ni osnovnu infrastrukturu. Procjena jest da je za izgradnju svih prometnica u Splitu potrebno oko 700 milijuna eura, a kada bismo uz njih izgradili sve što se planira, od komunalnog doprinosa uprihodili bismo samo 200 milijuna eura. Dakle nedostaje nam 500 milijuna eura, a na računu imamo 13 milijuna“, kaže splitski gradonačelnik.
„Želimo decentralizaciju, apeliramo na Vladu i Sabor da daju veću važnost gradovima, koji bi sami kreirali svoje poreze i namete. Ovakav model naprosto više ne funkcionira. Državni proračun je u minusu jer se arči, banči i troši tamo gdje ne treba, a sada se želi uzeti dodatni novac gradovima i općinama koji su bili racionalni i štedljivi. Želimo više slobode, ali i da nam se napokon dopusti da upravljamo svojim teritorijem. Apsurdno je da se Split nalazi na poluotoku, a nema izlaz na more i moramo moliti Vladu da nešto napravimo na svojoj plaži“, dodaje Puljak.
Nezavisni gradonačelnik Pule Filip Zoričić također je poručio da zagovara daljnju decentralizaciju gradova i za Nacional je ovako komentirao ukidanje prihoda od prireza gradovima:
„Vidio sam samo da je vijest izašla u medijima, ali nigdje nisam vidio detalje oko toga kako je isto zamišljeno. Podržavam rasterećenje plaća i poduzetnika, no do sad su takve mjere bile kompenzirane gradovima i želim vjerovati da će tako biti i ovaj put u cilju decentralizacije i jačanja jedinica lokalne samouprave. Prošle godine prirez za grad Pulu je bio 24.185.167,48 kuna ili 3.209.923,35 eura. Ove godine bi trebao biti veći za cca 10 %. Spekulira se i o dodatnim korekcijama stopa poreza na dohodak što bi zajedno s gubitkom prireza značilo najmanje četiri milijuna eura manje sredstava, što bi značajno utjecalo na planiranje za iduću godinu.“
‘Antonija Jozić je rekla: ‘Sve je super što vi radite, predsjedniče, ali ovo s prirezom neće baš biti dobro.’ A Željko Turk se isto javio, rekao da ta mjera neće biti dobra i poručio: ‘Nećemo moći funkcionirati”
Manjak prihoda po Zoričiću znači poskupljenje vrtića, manje sredstava za sport i manje sredstava za financiranje raznih programa u kulturi. Zato je po njemu ova mjera apsolutno preuranjena.
„Mi imamo u planu smanjenje prireza jer u ove dvije godine moga mandata povukli smo dosta sredstava iz EU fondova, gotovo cijeli proračun grada, ali još nam treba vremena da dođemo do niže razine stope prireza. Kažem, ne vjerujem da će se donijeti takva odluka jer bi se direktno odrazila na građane. Ako se radi o ozbiljnoj ideji, siguran sam da će uslijediti javna rasprava i model kroz koji bi se postigli željeni efekti, a jednostrano ukidanje takvog prihoda gradovima nije održiva opcija“, poručio je Zoričić.
SDP-ov gradonačelnik Rijeke Marko Filipović smatra da bi ukidanje prireza bilo velik udarac na gradove. „U Rijeci bi ukidanje prireza značilo gotovo devet milijuna eura manje u gradskoj blagajni, što znači da bismo u tom slučaju trebali odustati od dijela naših projekata i aktivnosti koje provodimo u kulturi, sportu ili obrazovanju. Dakle, trebali bismo odustati od dijela projekata koji se neposredno tiču života naših sugrađana. Očekujem da će se o ovome ozbiljno razgovarati i da ćemo u dijalogu s ministrom i predstavnicima Ministarstva financija naći rješenje i za kompenzacijske mjere, koje su uvijek bile dio poreznog paketa. Ukratko, porezno rasterećenje se ne smije lomiti preko leđa gradova“, istaknuo je Filipović u izjavi za Nacional.
Na pitanje je li taj Plenkovićev potez bio prvenstveno politički motiviran, kako bi smanjio manevarski prostor gradonačelnicima najveća tri hrvatska grada koji nisu pod kontrolom HDZ-a, izvor blizak vrhu HDZ-a kaže:
„Ne čini mi se da je to politički udar na gradove, iako se to ne može posve isključiti jer je činjenica da je najviše stradao Zagreb, koji ima daleko najveći prihod od prireza, a slijede ga Split i Rijeka, no nemojte zaboraviti da će i Osijek, gdje je HDZ na vlasti, izgubiti nekih šest milijuna eura. A tu je i niz drugih, manjih gradova koji imaju manje proračune. Ne mogu reći da je ta odluka, dakle, politička u smislu udara na nekog, već mislim da je Plenković ovim potezom prvenstveno zbog blizine izbora krenuo populistički povećati plaće građanima. Tu je logika da se uzima od gradova i lokalne uprave koji su percipirani kao uhljebi pa će to javnost svesrdno podržati, otpor će mu pružati samo neki gradonačelnici, a računa na to da će javnost to pozdraviti jer će svi dobiti veće plaće. Izvrsna propaganda pred izbore.“
Gradonačelnik Pule Filip Zoričić podržava rasterećenje plaća, ali i decentralizaciju te kaže da gradovima treba kompenzirati prihode. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL
Time se, međutim, po mišljenju izvora bliskih vrhu HDZ-a neće ništa postići, nego će se samo napraviti još veći problemi. I to zato što su gradovi i općine, kako ističe, najveći generatori povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.
„Hrvatska može sebi osigurati devet milijardi eura iz EU fondova, a taj novac najviše mogu apsorbirati općine i gradovi sa svojim projektima. E sada, ti projekti moraju se sufinancirati, a u nekim situacijama čak i predfinancirati. Zbog toga će započeti jedan proces koji će biti vidljiv tek u 2024. godini, a to je da će naglo stati apsorpcija fondova Europske unije jer će naprosto realizacija projekata na razini općina i gradova značajno usporiti. Gradovi i općine neće više imati novaca ni za predfinanciranje niti za sufinanciranje projekata jer će se nečega morati odreći, pa će prvo odustajati od tih projekata. Prvo će se na njima zaustaviti potrošnja. Tako da Plenković ništa time neće napraviti. Ako je htio napraviti dobar posao i rasteretiti građane, to jest povećati plaće, onda je trebao rasteretiti gospodarstvo. A ne na način da optereti općine i gradove, a uzme sebi prihode i onda ih kao podijeli“, kaže taj izvor.
Po njemu, rješenje je oporezivanje ekstraprofita, ali ne samo u energetskom sektoru.
„Postoje firme koje ostvaraju enormne ekstraprofite, a njih se dodatno ne oporezuje. Naravno, jer su to sve njegovi ljudi. Jer bi onda morao dodatno oporezovati i Žito i Vujnovca i ostale. A i ovo što je bilo s ekstraprofitom u energetskom sektoru, to je više ministar Filipović odradio na svoju ruku pa su nakon toga njega svi krenuli odrađivati. Dakle, ako želimo povećati plaće, onda se mora rasteretiti gospodarstvo, ali ovo što radi Plenković je čisti populizam. Zaustavit će se vrijedni EU projekti, a građani će imati sto kuna veću plaću. To nikamo ne vodi“, upozorava taj sugovornik.
Pojasnio je koliko takvi EU projekti generiraju prihoda na lokalnim nivoima. Kao primjer je naveo izgradnju gospodarskih zona u raznim gradovima, koje se uglavnom s 85 posto sredstava sufinanciraju iz EU fondova. Ako jedna takva zona stoji 50 ili 100 milijuna kuna, neka je prosjek 10 milijuna eura, na takvim projektima zapošljava se i po nekoliko stotina radnika, što u građevini, što u drugim uslužnim djelatnostima, a nakon toga ti projekti, naravno, generiraju daljnju gospodarsku aktivnost. Sada više općine i gradovi neće imati novca za takve razvojne projekte jer neće moći pokriti svoj dio sufinanciranja. A upravo su takvi projekti jedino jamstvo za razvoj gradova i općina, što pridonosi jačanju gospodarstva u manjim sredinama i smanjenju iseljavanja.
Tomašević: ‘Građani će biti u gubitku ako do povećanja plaća dođe na način da će građani morati plaćati skuplje usluge’
Gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću Nacional je poslao pitanja kako komentira Vladin plan ukidanja prireza, koliko će time Grad Zagreb godišnje izgubiti, kako taj iznos planira nadomjestiti i hoće li doći do poskupljenja pojedinih usluga za građane (od vrtića do ZET-a itd.), kao i hoće li pred premijera Plenkovića i Vladu izaći s nekim zahtjevima i kojima točno? Iz Službe za odnose s javnošću na to su poslali sljedeći Tomaševićev odgovor:
“Očekujemo da Vlada predstavi prijedlog porezne reforme prvenstveno onima na koje će se ona najviše odraziti, a to su gradovi. To se još nije dogodilo tako da u ovom trenutku još ne znamo kako će reforma u konačnici izgledati pa je tako ni ne možemo komentirati.
Ono što možemo načelno reći, vezano uz argument kako su jedinice lokalne samouprave ostvarile suficit, jest da je Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, odlukom Gradske skupštine morao ostvariti planirani suficit u 2022. godini, i da takvu obavezu ima još četiri godine. Razlog je naslijeđeni deficit koji je ostavila prethodna gradska uprava od 1.4 milijarde kuna. Taj deficit je protuzakonito stvoren, jer jedinice lokalne samouprave po zakonu ne smiju planirati deficit. Taj se deficit odražava na likvidnost Grada, tj. prelio se u kašnjenja u plaćanjima za struju, materijalne troškove i hranu našim vrtićima, školama, kulturnim ustanovama, koje je u trenutku kad smo preuzeli upravu bilo čak šest mjeseci.
Zbog toga, po odluci Skupštine, sljedećih pet godina moramo planirati suficit kako bi došli na nulu u kašnjenjima sa plaćanjima, i ne možemo ništa od tog suficita potrošiti na kapitalne projekte niti na bilo što drugo. Zahvaljujući suficitu ostvarenom odgovornim vođenjem Grada u 2022. godini, akumulirani deficit Grada Zagreba više nije 1.4 milijarde kuna već je on sada oko 1 milijarde kuna. Dakle, smanjili smo taj dug, koji je sada manji, no i dalje je Grad u dugu.
Zaključno, pozdravljamo sve mjere koje će dovesti do rasta plaća sugrađana, pod pretpostavkom da neće doći do udara na građane na drugi način. Ukoliko do povećanja plaća dođe na način da će građani morati plaćati skuplje usluge, to nikako nije dobar put, jer će u konačnici građani u ukupnoj sumi biti u gubitku.”
Komentari